Gospina trava ili kantarion (Hypericum perforatum) prirodni je borac protiv depresije, ali i nesanice i anksioznosti. Ova višegodišnja biljka domaća je stanovnica mnogih dijelova Europe i Sjeverne Amerike, gdje je različiti narodi već stoljećima upotrebljavaju zbog njezinih sposobnosti ublažavanja depresivnosti, tjeskobnosti i teškoća sa spavanjem, a poznata je i kao sredstvo koje pomaže u mršavljenju, da spomenemo samo neke od njenih korisnih djelovanja.
Nesanica i depresija usko su povezane, pa većina osoba koje pate od depresije kao jedan od simptoma svoga stanja navodi i nesanicu. Uzimanje gospine trave može donijeti dobrobiti depresivnim osobama te ujedno pomoći u nadvladavanju simptoma nesanice.
ANTIDEPRESIV, ALI S BLAŽIM NUSPOJAVAMA
Mehanizam djelovanja još nije objašnjen, ali većina studija ukazuje na to da više sastojaka ove biljke može imati važnu ulogu na oba polja. Najvažniji među njima su aktivni sastojci hipericin i hiperforin koji djeluju kao antidepresivi i anksiolitici. Hipericin, koliko je poznato, može potaknuti stvaranje melatonina i serotonina, hormona povezanih s reguliranjem spavanja, odnosno s raspoloženjem, dok hiperforin može omogućiti neuroprijenosnicima serotoninu i dopaminu, dakle tzv. hormonima sreće, dulju aktivnost i cirkuliranje po organizmu.
Rezultat takvog djelovanja, sličnog djelovanju lijekova antidepresiva, može biti smirenost i dobro raspoloženje. Gospina trava može stimulirati i receptore za GABA-u, a to su ključna vrata za ulazak kemikalija koje potiču spavanje u mozak. Najpoznatije je za upotrebu u ljekovite svrhe znamenito kantarionovo ulje koje je zapravo macerat cvijeta gospine trave u maslinovom ulju, no pije se i čaj, koriste tinkture (tekući ekstrakt u alkoholu), uzimaju kapsule ili tablete.
Poput valerijane, i gospina trava se naširoko primjenjuje, a i neke studije podcrtavaju njenu korisnost. Primjerice, ponovna analiza više ranijih studija provedena 2016. godine pokazala je da je gospina trava učinkovitija od placeba u tretiranju blaže i umjerene depresije, no za donošenje čvršćih zaključaka nedostajalo je studija koje bi se bavile upotrebom gospine trave kod ozbiljne depresije.
I dvanaestotjedna studija ukazuje na to da je kod blage i umjerene depresije primjena gospine trave učinkovitija od placeba i jednako učinkovita kao primjena tricikličkih antidepresiva. Studije koje su uspoređivale djelovanje gospine trave i antidepresiva iz skupine SSRI (selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina) nisu dale tako jasne rezultate, no ima dokaza da bi ova biljka mogla biti učinkovita poput njih, a izazivati manje nuspojava.
DOZIRANJE I RIZICI
Ako se uzima u kapsulama ili tabletama, uobičajena doza gospine trave za odrasle osobe je 300 miligrama tri puta na dan, uz obrok. Upotreba kod djece nije dovoljno istražena, pa je najbolje da je djeca ne uzimaju. Gospina trava uglavnom se dobro podnosi i donosi dobre rezultate, ako se uzima prema preporukama. Ipak, može izazvati nuspojave poput suhoće usta, preosjetljivosti na sunčevo svjetlo ili probavnih tegoba. Ako osoba uzima antidepresive potreban je velik oprez, jer gospina trava dolazi u interakciju s tim lijekovima, posebno s onima iz skupine MAOI (neselektivni inhibitori monoaminooksidaze) te sa svim lijekovima i suplementima koji podižu razinu serotonina.
Previsoke razine serotonina mogu dovesti do serotoninskog sindroma, stanja čiji su simptomi uznemirenost, ubrzan puls i visok tlak, gubitak koordinacije, obilno znojenje, proljev, u težim slučajevima povišena temperatura, nepravilan rad srca, napadaji i nesvjestica, a u najtežim slučajevima moguć je i smrtni ishod. Pored toga, propisani lijek ne smije se na svoju ruku zamijeniti gospinom travom.