SHUTTERSTOCK
Živim.hr
Živim.hr
Oko 170 tisuća preživjelih

Dan preživjelih od raka u Republici Hrvatskoj

05. lipanj 2022.
Cilj ovog dana je pokazati kako život nakon dijagnoze raka ne prestaje, već i dalje može biti ispunjen i sretan.


Dan preživjelih od raka u svijetu se obilježava svake prve nedjelje u lipnju, a ove je godine Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o službenom obilježavanju i u našoj zemlji. Cilj ovog dana je pokazati kako život nakon dijagnoze raka ne prestaje, već i dalje može biti ispunjen i sretan. Obilježavanje je započelo 1988. godine u SAD-u, a od tada se proširilo diljem svijeta.

Dan preživjelih od raka posvećen je svim osobama koje su se suočile s rakom – onima kojima je nedavno postavljena dijagnoza, onima koje su u procesu liječenja, kao i onima koje su u remisiji. Osim osoba koji žive s rakom, na ovaj dan sjećamo se i svih onih koji su preminuli od zloćudnih bolesti.

Zbog starenja populacije i porasta rizičnih čimbenika broj osoba koje će susresti sa zloćudnom bolesti raste. Jedna od 3 osobe u Hrvatskoj će tijekom života dobiti dijagnozu nekog od oblika raka. Istovremeno, raste preživljenje za mnoga sijela, napredak u dijagnostici i liječenju zloćudnih bolesti doveo je do smanjenja smrtnosti i sve većeg broja osoba koje nakon dijagnoze raka prežive dugi niz godina. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 170 000 osoba kojima je nekad u životu postavljena dijagnoza zloćudne bolesti, od kojih je za njih 100.000 prošlo više od pet godina od postavljanja dijagnoze. Ovaj se broj zadnjih desetljeća drastično povećava, procjenjuje se da je 2000. u RH s dijagnozom raka živjelo oko 70 000 osoba, a 2010. oko 110 000, i možemo očekivati i daljnji porast.


Smanjuje se smrtnost

Kao i u većini razvijenih europskih zemalja, i u RH se smanjuje smrtnost od raka. U posljednjih 5 godina prosječno se godišnje svake godine smrtnost od raka smanjuje za 2%, a pad je posebno izražen kod raka dojke gdje u istom razdoblju iznosi čak 7% godišnje. Smrtnost od raka prostate je također u padu (0,7% godišnje) dok je smrtnost od raka debelog i završnog crijeva stabilna. Smrtnost od raka pluća kod muškaraca je u padu, no nažalost kod žena je u porastu.

Prema podacima Eurostata za 2019. godinu Hrvatska je na visokom 2. mjestu po smrtnosti od raka, međutim novije procjene Europske komisije za 2020. godinu smještaju nas na nešto niže, 4. mjesto (iza Slovačke, Poljske i Mađarske). Iako ovaj rezultat sigurno nije zadovoljavajući, ipak predstavlja pomak u pravom smjeru.

Jedan od razloga smanjenja mortaliteta su programi ranog otkrivanja raka, koji omogućuju postavljanje dijagnoze u ranom stadiju, a kod nekih sijela raka kao što su vrat maternice i debelo crijevo možemo i spriječiti nastanak bolesti uklanjanjem prekanceroznih promjena. Liječenje potrebno u ranim stadijima bolesti manje je agresivno i ostavlja manje posljedica nego ono koje se provodi u kasnijem stadiju, a i same šanse za preživljenje su znatno bolje.

Uz provođenje programa ranog otkrivanja, potrebno je i svim oboljelim osobama pružiti najbolje moguće liječenje, ono s najmanje posljedica i s najvećom šansom za što duži i kvalitetniji život. Kroz sam proces dijagnoze i liječenja važno je omogućiti i psihološku podršku, a osobama u terminalnoj fazi bolesti potrebno je pružiti kvalitetno palijativno liječenje i osigurati maksimalnu moguću kvalitetu života. Također, iako Republika Hrvatska slijedi europske trendove u području programa probira, kao i u načelnoj dostupnosti najnovijih terapija u onkološkoj skrbi, treba naglasiti kako stvarna dostupnost često nije jednaka i pravična. Nacionalni strateški okvir protiv raka, donesen u prosincu 2020., navodi aktivnosti i mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se situacija poboljšala.

Rak i nakon uspješnog završetka liječenja utječe na život osobe i njenih bližnjih. Fizičke posljedice liječenja, psihološke posljedice, gubitak posla i utjecaj na ekonomsku sigurnost, strah od povratka bolesti – u svim je navedenim područjima potrebno preživjelima pružiti podršku, osigurati daljnje terapije u cilju ublažavanja negativnih učinaka liječenja na zdravlje, kao i adekvatan način daljnjeg praćenja i pretraga.

U svemu navedenom treba istaknuti ulogu koju imaju udruge pacijenata. Tamo oboljele osobe i njihove obitelji mogu pronaći psihološku pomoć, praktične informacije o liječenju i životu s rakom, konkretnu pomoć kao što su pravni savjeti, plaćeni prijevoz za odlazak na kemoterapije, druženje i razgovor s osobama koje prolaze kroz istu situaciju. Kao društvo, trebamo osigurati više navedenih oblika potpore kroz zdravstveni sustav, i pobrinuti se da budu jednako dostupni svim osobama neovisno o mjestu stanovanja i socioekonomskom statusu.


IZVOR: HZJZ

Teme
Linker
16. kolovoz 2022 21:12