MIT 1: Cjepiva u djetinjstvu uzrokuju autizam
Godine 1998. britanski gastroenterolog Andrew Wakefield objavio je studiju u The Lancetu u kojoj je tvrdio da postoji veza između autizma i cjepiva MMR (ospice, zaušnjaci, rubeola). Britanski tisak nekritično je prenio tvrdnje iz te studije i uzrokovao histeričnu reakciju koja se proširila po cijelom svijetu. I to traje još i danas. Roditelji su masovno odbijali cijepiti djecu, zbog razumljivog straha od autizma. Nijedan znanstvenik nije uspio reproducirati rezultate do kojih je dr. Wakefield svojom studijom došao. Ispostavilo se da je studija bila čista 'razrađena prevara'.
ISTINA
Godine 2010. The Lancet je povukao Wakefieldovu studiju okarakterizirajući je kao nevažeću znanost. Ispostavilo se da je nesavjesni liječnik prevario javnost i to zato što je namjerno falsificirao podatke, a za to dobio novac od odvjetnika koji su radili na tužbama protiv bolesti prouzrokovanih cjepivima. Kasnije je izgubio liječničku dozvolu.
Američka pedijatrijska akademija predočila je brojne studije i druge dokaze koji pokazuju da nema POVEZANOSTI između cijepljenja i autizma, između cijepljenja i spektra autističnih poremećaja te između autizma i cjepiva MMR.
MIT 2: Dijeta s niskim udjelom masti će spriječiti bolesti srca
U 40-ima, bolesti srca bile su glavni uzročnik smrtnosti u SAD-u. Kako bi se utvrdili uzroci, pokrenuta su mnoga istraživanja, uključujući značajnu Framingham Heart Study i Seven Countries Study.
Potonji je pregledao rizične faktore u različitim kulturama te povezao prehranu s visoko zasićenim masnoćama s bolesti srca. Američko udruženje za srce podržalo je te nalaze te, zbog zasićenih masti, alarmirao naciju. Brojne tvrtke zatim su počele bazirati proizvodnju na smanjenju masti u proizvodima. Uvjerenje da dijete s niskim udjelom masti donose zdrave srčane prednosti stoji i danas, iako su bolesti srca i dalje glavni uzročnik smrtnosti u zemlji.
ISTINA
Utrošeno je čak stotinu milijuna dolara pokušavajući replicirati rezultate ove studije, i to bez uspjeha. Ne samo to, već je i metodologija studije dovedena u pitanje. Nedavno istraživanje u The Lancetu obuhvatilo je 18 zemalja diljem pet kontinenata te zaključilo da "masti nisu povezane s kardiovaskularnim bolestima". Ironično, reakcija na tu izvornu manjkavu znanost pokazala se pravim ubojicom.
Budući da je hrana s niskim udjelom masti bila bezukusna, proizvođači hrane su u nju dodavali šećer. A sada znamo da je šećer izuzetno štetan za zdravlje.
Prema studiji JAMA Internal Medicine iz 2014., oni koji konzumiraju 25 posto ili više dnevnih kalorija kroz proizvode s veliki udjelom šećera imaju dvostruko veću šansu od umiranja zbog srčanih bolesti nego oni koji konzumiraju 10 posto ili manje. I to bez obzira na dob, spol, tjelesnu aktivnost i indeks tjelesne mase.
MIT 3: PSA testiranja prostate kod mladih muškaraca može spasiti život
Rak prostate jedan je od najčešćih tumora među muškarcima, a drugi najsmrtonosniji nakon raka pluća. PSA označava "antigen specifičan za prostatu", a test mjeri razinu krvi tog proteina; visoki broj može ukazivati na rak prostate. Godine 1994., FDA (Američka agencija za hranu i lijekove) je odobrila rutinsko PSA testiranje za asimptomatske muškarce. Budući da je riječ o jednostavnom i neinvazivnom načinu koji otkriva smrtonosnu bolest, vjeruje se kako se tijekom godine obavi oko 20 milijuna ovakvih testiranja.
ISTINA
Masovno PSA testiranja, naime, čine više štete nego koristi. Čak i liječnik koji je otkrio PSA nazvao je testiranje ovakvih razmjera "katastrofom javnog zdravstva koja je temeljena na profitu". Godine 2012. godini, američka Preventive Services Task Force savjetovala je da se ne provode ovakva testiranja, navodeći dokaze da je oko 80 posto rezultata bilo lažno pozitivno. Nepotrebni tretmani mogu uključivati bolne biopsije, operaciju i zračenje.
Stručnjaci procjenjuju kako pet od 1000 ljudi koji odu na operaciju raka prostate umru u roku mjesec dana, a najmanje 200 od 1000 muškaraca koji idu na zračenje i operaciju razviju komplikacija poput urinarne inkontinencije, erektilne disfunkcije i problema s crijevima.
Američko udruženje za urologiju više ne preporučuje rutinsko PSA testiranje za muškarce mlađe od 55, osim ako imaju faktore rizika (poput pušenja, prekomjerne tjelesne težine ili obiteljske povijesti raka prostate).
MIT 4: Sirovo mlijeko je zdravije od pasteriziranog
Teško je odrediti kada ili gdje je ova ideja započela, ali ovaj pokret uzima sve više maha. Čak 12 američkih država sada dopušta prodaju sirovog mlijeka u trgovinama. Pasterizacija uključuje zagrijavanje mlijeka kako bi se ubile štetne bakterije, no zagovornici sirovog mlijeka tvrde kako toplina također ubija važne hranjive tvari i da konzumiranje pasteriziranih mliječnih proizvoda uzrokuje alergijske reakcije i simptome netolerancije na laktozu.
ISTINA
FDA kaže da nema dokaza da je sirovo mlijeko bolje od pasteriziranog. Zapravo, smatraju kako je istina sasvim nešto suprotno: Nepasterizirane mliječne proizvode poput mlijeka i sira konzumira nešto više od 3 posto stanovništva, a oni uzrokuju 96 posto bolesti koje su povezane s kontaminiranim mliječnim proizvodima. To je 840 puta više bolesti i 45 puta više hospitalizacije nego od pasteriziranih mliječnih proizvoda.
Infekcije štetnim bakterijama iz sirovog mlijeka (poput salmonele, listerije i E. coli) mogu dovesti do zatajenja organa, pobačaja, paralize ili smrti.
MIT 5: Za bol u donjem dijelu leđa najbolja je operacija
Kralješci koji čine kralježnicu obloženi su diskovima koji ublažavaju i apsorbiraju šokove. Tijekom vremena, oštećenje diska dovodi do mikropokreta koji mogu izazvati bol. Također, može doći do uklještenja živaca, što uzrokuje i bol u nozi. Na pregledu MR-om, ili CT-om, suženje prostora između kralježaka često se tumači kao degeneracija diska i izvor boli. Čini se logičnim, dakle, da bi spajanje kralješaka i/ili uklanjanja kosti ograničilo mikropokrete te stvorilo prostor za živce i zatim bi bol popustila. Ovo razmišljanje je dovelo do 70 posto povećanja takvih operacijama od 2001 do 2011.
ISTINA
Nedavna studija je utvrdila da čak 40 posto ljudi koji su bili podvrgnuti takvom kirurškom zahvatu i dalje imaju značajnu bol. Osim toga, stope komplikacija - neke opasne po život - mogu biti veće od 20 posto.
Zapravo, čak i uz današnji medicinski napredak, pronalaženje uzroka bolova u donjem dijelu leđa je vrlo teško. Oko 85 posto je "nespecifični" tip - bez uzroka - i kirurgija obično nije najbolja opcija za te slučajeve.
Američko udruženje liječnika je lani objavilo nove smjernice, preporučujući da liječnici odaberu ne farmakološke i ne kirurške opcije, kao što su vježbanje i fizikalna terapija kako bi liječili akutnu i kroničnu bol u donjem dijelu leđa.
MIT 6: Terapija elektrošokovima uzrokuje oštećenje mozga
Struja koja prolazi kroz mozak kako bi izazvala kemijske napadaje djeluje kao sirov i barbarski čin. Takvo stajalište možemo 'zahvaliti' brojnim filmovima u kojima su se pacijenti, tijekom terapije elektrošokovima, grčili u bolovima, a nakon toga su doživjeli gubitak pamćenja, promjene osobnosti i sl. Sjetimo se samo kultnog filma 'Let iznad kukavičjeg gnijezda.' Psihijatrijske bolnice su tijekom 50-ih u SAD-u ovom terapijom 'tretirale' razna 'neuredna ponašanja', počevši od homoseksualnosti pa na dalje.
ISTINA
Za osobe koje se bore s teškom depresijom i koje su otporne na liječenje, ECT je često jedina opcija. Dok antidepresivi općenito imaju uspjeh od 50 do 60 posto, terapija elektrošokovima je učinkovita 70 do 90 posto. Studije pokazuju da je gubitak pamćenja od ove terapije privremen i da je liječenje sigurno. Pacijenti također ne osjećaju bolove, a nema vidljivih konvulzija.
Sveukupno, ECT je visoko učinkovit antidepresivni tretman. Štoviše, pacijenti često vide dramatično poboljšanje nakon samo tjedan ili dva, u usporedbi sa šest do osam tjedana potrebnih da antidepresivi počnu imati puni učinak.