Tvrdnja se temelji na činjenici da “cjelovite žitarice sadrže sve esencijalne sastojke i nutrijente koji prirodno nastaju u sjemenkama žitarica”. Primjeri takvog bogatstva sastojaka su ječam, kukuruz, kvinoja, riža, raž i pšenica. Cjelovito zrnje prirodno sadrži složene ugljikohidrate i mnoštvo vitamina i minerala, uključujući selen, kalij i magnezij, a istodobno je količina masnoća minimalna. No, većina nutritivnih vrijednosti žitarica gubi se tijekom prerade.
Zdravstvene dobrobiti
Prijašnja su istraživanja već pokazala da namirnice od cjelovitih žitarica imaju mnoštvo zdravstvenih dobrobiti, uključujući smanjen rizik za određene vrste raka, za srčane bolesti i debljinu, a pomažu i probavi. Tim znanstvenika, pod vodstvom dr. Qi Suna, analizirao je podatke iz dvanaest već objavljenih studija, kao i iz američkog nacionalnog istraživanja zdravlja i prehrane koje je provođeno između 1999. i 2004. godine. Studije su uključivale sudionike iz SAD, Velike Britanije i skandinavskih zemalja.
Ova je metaanaliza pokazala da je za svakih 16 grama pojedenih cjelovitih žitarica pojavnost svih smrti padala za sedam posto, smrti povezanih sa srčano-krvožilnim bolestima za devet te smrti povezanih s rakom za pet posto.
Cjelovito zrnje bogato je vitaminima i mineralima kao što su selen, kalij i magnezij, pa je poželjno čim više jesti kukuruz, ječam, rižu, raž i pšenicu.
U rezultatima, objavljenima u publikaciji Circulation, navodi se da je taj učinak bio sve naglašeniji kako je rasla konzumacija cjelovitog zrnja.
Osobe koje su jele 48 grama cjelovitih žitarica dnevno imale su 20 posto smanjen rizik od umiranja, 25 posto smanjen rizik od umiranja od srca te 14 posto manji rizik od umiranja od raka.
Nove službene smjernice
Premda su rezultati impresivni, autori priznaju neka ograničenja. Primjerice, u desetljećima istraživanja mijenjala se definicija cjelovitih žitarica. Ipak, autori se nadaju da će ova otkrića pomoći u postavljanju novih službenih smjernica za prevenciju bolesti.
No, kako zapravo cjelovite žitarice tako moćno djeluju na produljenje života? Mnoštvo je teorija, ali vjerojatna je ona prema kojoj različiti mehanizmi zajedno stvaraju pozitivan ishod za zdravlje. Cjelovite žitarice sadrže mnoge bioaktivne sastojke, a svaki od njih mogao bi sudjelovati u tim procesima. Nadalje, visok udio vlakana iz cjelovitih žitarica može sniziti proizvodnju kolesterola i glukoze u organizmu. A sposobnost cjelivitih žitarica da izazovu dulji osjećaj sitosti mogao bi biti jedan od načina na koji pomažu spriječiti debljinu i stanja povezana s njom.
Dr. Sun smatra da su ovi dokazi i brojne ranije studije dovoljni dokazi dobrobiti cjelovitih žitarica te misli da bi zdravstvene vlasti trebale preporučiti konzumaciju cjelovitih žitarica općoj populaciji, kao i oboljelima od određenih bolesti kao pomoć, a možda i kao faktor smanjenja smrtnosti.
Iz Američke udruge srca pak sugeriraju da bi se u preporučenim jelovnicima rafinirane žitarice trebale zamijeniti cjelovitima, a ne cjelovite žitarice samo dodati postojećim modelima prehrane.