Bamija je tropska biljka iz porodice hibiskusa (lat. Hibiscus esculentus). Prvi put se spominje još 2000. godine prije Krista i veže se uz faraone i dolinu Nila. Uzgoj bamija proširio se na Mediteran preko sjeverne Afrike. U Novi svijet, točnije u Brazil, donijeli su je afrički robovi 1658. godine, koji su plodove ove bilje koristili u prehrani, a sjeme kao zamjenu za kavu. Slična paprici Bamija je jednogodišnja biljka čiji ukusni plodovi izgledom podsjećaju na papriku. Od njih se mogu pripremati različita jela, a mogu se i konzervirati sušenjem, sterilizacijom, zamrzavanjem i mariniranjem. Bamija se kao prirodni emulgator koristi u prehrambenoj industriji. Korijen joj je dubok i široko se grana pri površini. Kada se posije sjeme bamije, iz njega se razvija mlada stabljika koja je u početku veoma nježna. Nakon nekoliko tjedana ojača i raste u visinu od 60 cm do čak dva metra. Cvjetovi su bijeli ili žuti s malim crvenkastim pjegama.
Zamjena za kavu
U nekim azijskim zemljama sjeme bamije koristi se kao zamjena za kavu.
Kako se bere
Plod se blago zaokrene i otkine sa stabljike. Nakon berbe brzo gubi vodu, stoga je potrebno pravilno skladištenje i čuvanje. Treba je najprije držati na desetak Celzijevih stupnjeva, nakon čega se može zamotati u foliju. U hladnjaku može biti najviše tri dana.
Ljekovita svojstva
Bamija spada u grupu niskokaloričnih namirnica. U 100 grama ima samo 33 kcal i ne sadrži zasićene masti. Plodovi sadrže brojna dijetalna vlakna, minerale i vitamine. Mahune sadrže i vitamin A (12,5 posto) te flavonoide i antioksidanse. U njoj se nalazi i vitamin C. Ako jedete ovo povrće, osigurat ćete najmanje 36 posto dnevno preporučenog unosa vitamina C, a to će pomoći u jačanju imuniteta te protiv prehlada, kašlja i sezonskih viroza.
Sadrži kalij, željezo, mangan i magnezij
Dijetalna vlakna kojima obiluje bamija pomažu regulaciju probave, pokreću lijena crijeva te omekšavaju stolicu. Kod čira i gastritisa djeluje umirujuće, neutralizira kiseline i stvara zaštitni sloj na sluznici probavnih organa. Posebna vrsta vlakana koja se nalazi u bamiji uravnotežuju šećer u krvi i zaustavljaju njegov porast.
Osobama s povišenim šećerom preporučuje se svakodnevno pijenje blagog čaja od bamije. Bamija pomaže pravilnom razvoj mozga fetusa, a u tradicionalnoj kulturi poznato je da sprečava spontani pobačaj. Njena konzumacija trudnicama osigurava potrebne količine vitamina A i C. Sadrži vitamin K, koji je važan za zgrušavanje krvi. Ujedno, on u kombinaciji s folnom kiselinom, koju bamija sadrži, povećava gustoću kostiju i sprečava osteoporozu. Plodovi bamije, kao i cvjetovi i listovi, sjajan su saveznik za liječenje bronhitisa i upale pluća. Smanjuju rizik od raka debelog crijeva, a kod oboljelih redovito konzumiranje jela od bamije spriječit će razvoj tumorskih stanica.
Afrodizijak
Bamija povećava seksualnu želju i kod muškaraca i kod žena pa se može reći da je izuzetan afrodizijak. Pomaže kod liječenja spolnih bolesti i kod obilnog menstrualnog krvarenja. Vlakana i pektin u plodovima bamije pomažu u snižavanju štetnih masnoća u krvi. Zahvaljujući tome preporučuje se za prevenciju ateroskleroze i bolesti srca. Dobar je balzam za kosu, uklanja perut i daje kosi sjaj.
Čaj od bamije
Bamija nema nikakve kontraindikacije i neželjene nuspojave. Pijenjem čaja unose se nužno potrebni minerali i vitamini. Slobodno ga možete piti svakodnevno, jer je veoma hranljiv i ugodna ukusa. Jednu žličicu sušene bamije ostavite preko noći u 2 dl vode. Ujutro procijedite i popijte na prazan želudac.
VAŽNO
Samo svježa bamija ima ljekovita svojstva te joj zamrznuta ne može biti dostojna zamjena. Plodovi biljke nalik su manjoj paprici, zašiljeni, rebrasti. Da bi se mogao koristiti cijele godine, plod bamije se suši i zatim se melje, a može se i zamrznuti ili marinirati