Pišu: Kristina Turčin i Tanja Rudež
Britanski liječnici i znanstvenici iz Sveučilišne bolnici u Southamptonu razvili su novi oblik medicinski potpomognute oplodnje koja se odvija u maternici. Pokaže li se uspješnom, ta bi metoda u budućnosti mogla zamijeniti konvencionalnu metodu umjetne opodnje.
Nova metoda po imenu AneVivo omogućava da se jajne stanice i spermiji stave u kapsulu veličine zrna riže (dugačku jedan centimetar i široku jedan milimetar) koja se potom bezbolno uvede u maternicu, gdje dolazi do oplodnje. Nakon 24 sata kapsula se uklanja iz maternice, liječnici biraju najzdravije embrije i vraćaju ih u maternicu.
FOTO: AneVivo
Istraživanje AneVivo metode provedeno je na 250 žena i pokazalo se kako je njezina učinkovitost na razini konvencionalne umjetne oplodnje.
Začeto u majčinoj utrobi
"Uvođenje kapsule u maternicu velik je napredak u procesu medicinski potpomognute metode jer prvi put ženama omogućava da se od samog početka 'brinu' o embriju, a parovima to mnogo znači s psihološkog aspekta jer znaju da je dijete začeto u majčinoj utrobi. Embriji se, pak, razvijaju u savršenim uvjetima za oplodnju", izjavio je britanskim medijima prof. Nick Macklon, ravnatelj Centra za umjetnu oplodnju Sveučilišne bolnice Southampton.
Metodu AneVivo, nazvanu prema istoimenoj kapsuli koju je razvio švicarski liječnik i znanstvenik Patrick Mock, odobrilo je Britansko povjerenstvo za oplodnju i embriologiju (HFEA). Međunarodni klinički pokus u koji je uključeno oko 250 žena ukazuje da je njezina učinkovitost na razini konvencionalne umjetne oplodnje, ustvrdio je prof. Macklon za BBC. Navodi da nova metoda ima i druge prednosti u usporedbi s konvencionalnom metodom "bebe iz epruvete".
Naime, niz studija provedenih na djeci začetoj medicinski potpomognutom oplodnjom pokazalo je da se ona rađaju s manjom porođajnom težinom, što se onda povezuje i s dugoročnim zdravstvenim stanjem te djece.
Djeca će biti zdravija
Prof. Macklon vjeruje da će dugoročno zdravlje kod djece začete uz pomoć metode AneVivo biti mnogo kvalitetnije. Ipak, metoda koja stoji oko 1000 eura po postupku zasad je dostupna samo pacijentima Centra za umjetnu oplodnju Sveučilišne bolnice Southampton. "Iznimno smo zadovoljni što ćemo pacijentima u našem bolničkom centru moći ponuditi novu, prirodniju metodu medicinski potpomognute oplodnje", rekao je prof. Mecklon koji predviđa da će se ove godine roditi prva britanska AneVivo beba.
Inače, Velika Britanija domovina je metode medicinski potpomgnute opodnje koju su razvili znanstvenik Robert Edwards i ginekolog Patrick Steptoe. Zahvaljujući toj metodi 1978. godine rođena je Louis Brown, "prva beba iz epruvete". Za svoje postignuće koje je dosad omogućilo dolazak na svijet gotovo pet milijuna beba diljem svijeta Robert Edwards dobio je 2010. godine Nobelovu nagradu za medicinu.
IVF u Hrvatskoj
Uz pomoć suvremene medicine godišnje se rodi tisuću djece
Pomoć medicine pri ostvarivanju roditeljstva danas u svijetu, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, treba svaki šesti par u fertilnoj dobi. Prema procjenama uglednih stručnjaka, u Hrvatskoj taj udio raste pa se danas liječnicima obraća gotovo svaki peti par. Razlozi za to su višestruki - od odgađanja roditeljstva za 30-te, kad plodnost prirodno opada, do sve otvorenijeg govora o neplodnosti, osobito muškoj, problemu koji je do unatrag dvadesetak godina ostajao isključivo u najužem krugu obitelji.
Parovi mogu zatražiti od HZZO-a da ih pošalje u najbližu destinaciju kako bi bili podvrgnuti postupku donacije jajne stanice ili spermija te da im refundira troškove. Trenutno se refundira najviše tisuću eura, dok postupak s donacijom stoji oko 4500 eura.
Nema pouzdanih podataka
Koliko točno parova godišnje u Hrvatskoj zatraži pomoć, koliko se djece rodi nakon postupaka medicinski potpomognute oplodnje i koje su klinike u tome najuspješnije - nije moguće pouzdano reći jer se, unatoč postojanju zakonske obveze, o tom području i dalje ne vode statistike niti propisani registri. Prema kvalificiranim procjenama stručnjaka i iskustvima pacijenata, oko 1000 djece godišnje rodi se nakon postupka MPO-a. Broj parova koji započinju liječenje višestruko je veći.
Zakon koji je na snazi od 2012. godine vratio je, sa stručnog aspekta, zlatne standarde u liječenje neplodnosti - nakon što je stari zakon iz 2009. godine zabranio zamrzavanje embrija, ograničio oplodnju na najviše tri jajne stanice i propisao da se sve oplođene stanice moraju vratiti u tijelo žene. Kako bi anulirao negativne učinke ovakvog zakona, tadašnji ministar Darko Milinović uložio je značajan novac u opremanje klinika te propisao visoku cijenu koju je HZZO plaćao bolnicama za MPO postupke: stimulirani postupak sa standardnim protokolom plaćao je 15.500 kuna, što je realna cijena, te je omogućavala primjenu najboljih lijekova i individualan pristup.
Olakšanje za mnoge
Donošenje novog zakona donijelo je olakšanje mnogim parovima - vratila se mogućnost zamrzavanja, a u tijelo žene vraćaju se najviše dva zametka - no gotovo je prepolovljena cijena postupaka: prvo na 8.600, a zatim na 9.500 kuna. Zbog tako niske cijene, štedi se na lijekovima i materijalu što je - prema iskustvu pacijentica - dovelo do pada uspješnosti.
- U tom je periodu otvoren i ojačan niz privatnih klinika, kojima se pacijenti najčešće obraćaju zato što pružaju individualni pristup, a dijelom i zato što je u privatne klinike otišao niz iskusnih liječnika i embriologa. A pacijentima je to najvažnije - iskustvo i verziranost liječnika i, što se često zaboravlja, embriologa, koji je posebno važan kad je paru potreban ICSI postupak.Razlika između klasične izvantjelesne oplodnje (IVF) i ICSI-a je u tome da se kod IVF-a sve jajne stanice i cijeli partnerov uzorak spoje te se čeka spontana oplodnja. Kod ICSI-ja, koji se najčešće koristi kod muške neplodnosti, embriolog uzima najbolju stanicu iz uzorka sperme i spaja je s jajnom stanicom. Za to mora biti verziran - kaže Irena Rožić iz udruge Roda, i sama majka dvoje djece začete medicinski pomognutom oplodnjom.
Gdje su liječnici?
A na polju timova koji se po hrvatskim bolnicama bave MPO-om u posljednjih pet godina bitno su se presložile karte. Dr. Dražen Lučinger, koji je godinama radio na Vuku Vrhovcu, zajedno s jednom od najboljih embriologinja Lanom Krile, otvorio je privatnu kliniku. Najiskusniji u tom području - dr. Velimir Šimunić iz Petrove bolnice - otišao je u mirovinu i posvetio se isključivo privatnoj praksi, u kojoj kao embriolog radi iskusni i cijenjeni Patrik Stanić. Dr. Renato Bauman iz Svetog Duha odselio je u Irsku. Dr. Romana Dmitrović, koja je godinama radila kod dr. Šimunića, također je otvorila privatnu kliniku, a kao vanjski suradnik pridružio joj se dr. Veljko Vlaisavljević, jedno od jačih europskih imena u ovom području, koji je godinama vodio MPO odjel u Sveučilišnoj bolnici u Mariboru. Kao embriologinja pridružila im se dr. Sanja Vujisić, koja je radila na Svetom Duhu. Drugi iskusni stručnjak s Vuka Vrhovca, dr. Miro Šimun Alebić, počeo je raditi u Poliklinici Podobnik, koja je do tada obavljala tek manji broj MPO postupaka. U Petrovoj bolnici, koja ima najveći broj postupaka, voditelj je ostao dr. Hrvoje Vrčić, također vrsni stručnjak s respektabilnim rezultatima, koji je pak donedavno obnavljao dužnost sanacijskog upravitelja KBC-a Zagreb. U Vinogradskoj je ostao iskusni tim predvođen dr. Krunoslavom Kunom i embriologom Dejanom Ljiljakom. Odlične rezultate - prema iskustvima pacijenata - ima i splitska privatna klinika Cito. Opet prema iskustvima pacijenata, najmanje pohvala među bolnicama dobivaju ona splitska i osječka.
- Tijekom trajanja starog zakona brojni su hrvatski parovi odlazili u inozemstvo, najčešće u Maribor, no taj broj s godinama opada - što zbog novog zakona, a što zbog činjenice da je dr. Vlaisavljević, kod kojeg su brojni hrvatski parovi postali roditelji, otišao u mirovinu te sad radi kao suradnik nekoliko privatnih klinika u regiji - kaže Irena Rožić.
Nakon Maribora, Prag
Druga destinacija za koju se često odlučuju domaći parovi jest Prag, a najpopularnija je klinika Pronatal koju godinama vodi dr. Tonko Mardešić, što parovima bitno olakšava komunikaciju s klinikom jer je obavljaju na materinjem jeziku. U Prag najčešće odlaze parovi kojima treba donacija jajnih stanica ili sperme - mogućnost koju hrvatski zakon dozvoljava, ali je u Hrvatskoj nije moguće ostvariti jer se donacije ne provode. Parovi stoga mogu zatražiti od HZZO-a da ih pošalje u najbližu moguću destinaciju - a to je Prag. Postupak s donacijom jajnih stanica košta oko 4.500 eura.
- HZZO je parovima nadoknađivao punu cijenu postupka te troškove najjeftinijeg puta i smještaja. Međutim, od ulaska Hrvatske u EU, HZZO se poziva na međunarodne zakone i refundira jednaki iznos koji češkim parovima refundira Češka - 1000 eura. Smatramo da argumentacija HZZO-a ne stoji jer se ovdje ne radi o međunarodnom, nego o češkom zakonu koji ne može biti iznad hrvatskog te se borimo da se parovima nadoknadi puna cijena - kaže Irena Rožić.
Što kaže Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji
Pravo na medicinsko potpomognutu oplodnju imaju bračni i izvanbračni parovi te žene bez partnera koje imaju dijagnozu neplodnosti i ne mogu začeti prirodnim putem.
Na teret HZZO-a parovi, odnosno žene imaju pravo na četiri intrauterine inseminacije, četiri stimulirana IVF-a i dva prirodna IVF-a.
Intrauterina inseminacija:
Najjednostavniji postupak potpomognute oplodnje. Liječnik tijekom ovulacije u maternicu žene unosi partnerov uzorak sperme iz koje se posebnim postupkom odvajaju najjači spermiji i tekućina koja ih povezuje kako bi se povećale šanse za oplodnju. Sama inseminacija traje svega nekoliko minuta i nije bolna. Uspješnost je niska, oko 10 posto.
Prirodni IVF:
Prati se spontani ciklus žene i rast folikula te se, nakon sazrijevanja folikula, punkcijom vadi (aspirira) folikularna tekućina u kojoj se nalazi jajna stanica. Dobiva se jedna (nekad nijedna) jajna stanica koja se "u epruveti" oplođuje partnerovom spermom. Ako dođe do oplodnje, zametak se treći do peti dan vraća u maternicu žene (embriotransfer). U prirodnom ciklusu fizički i psihički stres za ženu je najmanji, ali ni uspješnost nije dobra - oko 15 posto. Posebno je niska za žene starije od 35 godina. Često se dogodi da i ne dođe do postupka jer se tijekom ciklusa ne dobije nijedna jajna stanica ili poslije ne dođe do oplodnje.
Stimulirani IVF:
Lijekovima, koje žene uzimaju od 10 do 20 dana zaredom, stimulira se ovulacija kako bi tijekom ciklusa sazrelo više jajnih stanica. Prati se rast folikula i, kad su zreli, vade se postupkom aspiracije. Ako ima više folikula, aspiracija se obavlja pod anestezijom jer može biti jako bolna. Dobivene jajne stanice oplođuju se spermom partnera. Biolog, prema kvaliteti sjemena, odlučuje hoće li kod oplodnje primijeniti IVF metodu (jajne stanice i uzorak sperme stave se zajedno te najbolji spermiji sami izaberu stanice koje će se oploditi) ili ICSI metodu (radi se kad je nalaz sjemena lošiji, biolog izabire morfološki najbolji spermij i injektira ga u jajnu stanicu). Od jedan do dva zametka vraćaju se u maternicu žene treći do peti dan. Mogući ostatak zametaka može se zamrznuti i koristiti u sljedećim postupcima, čime se preskaču faza stimulacije lijekovima, aspiracija i postupak oplodnje.
I ovo trebate znati:
- žene koje koriste MPO na teret HZZO-a ne smiju biti starije od 42 godine
- u stimuliranom IVF postupku stimulacijom se smije dobiti najviše 12 jajnih stanica
- dozvoljeno je vratiti najviše dva zametka u maternicu žene - iznimno 3 kod žena starijih od 38 godina ili u slučaju višestrukog neuspjeha; ostatak se zamrzava
- dozvoljena je donacija zametka (u slučaju obostrane neplodnosti partnera), donacija jajne stanice i donacija sperme, ali se ne obavlja u Hrvatskoj: HZZO sufinancira te postupke u inozemstvu, najčešće u Češkoj
- parovi/žene koji se protive zamrzavanju zametaka moraju unaprijed reći da u stimuliranom postupku IVF-a ne žele oplodnju više od dvije jajne stanice te da - dođe li do nastanka dva zametka - inzistiraju da se oba vrate u maternicu
Gdje možete liječiti neplodnost?
1. Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, Zagreb
tel: 01/4604-722, 4604-723
voditelj: dr. Hrvoje Vrčić
embriolog: dr. Patrik Stanić
lista čekanja: do dva mjeseca
broj postupaka godišnje: oko 700
2. Klinička bolnica Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, Zagreb
tel: 01/2353-907
voditeljica: dr. Dorotea Pavan Jukić
liste čekanja: nema
broj postupaka godišnje: oko 600
3. Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Klinika za ženske bolesti i porodništvo, Vinogradska cesta 29, Zagreb
tel: 01/3787-370, 3787-361
voditelj: dr. Krunoslav Kuna
embriolog: Dejan Ljiljak
lista čekanja: oko pet mjeseci
broj postupaka godišnje: oko 300
4. Klinička bolnica Sveti Duh, Zavod za humanu reprodukciju, Sveti Duh 64, Zagreb
tel: 01/3702-109
voditeljica: dr. Tatjana Pavelić Turudić
embriologinja: Daria Hafner
lista čekanja: nema
broj postupaka godišnje: -
5. Klinički bolnički centar Rijeka, Zavod za humanu reprodukciju, Cambierieva 17/5, Rijeka
tel: 051/658-254
voditeljica: dr. Neda Smiljan Severinski
embriologinja: Tamara Tramišak Milaković
lista čekanja: nema
broj postupaka godišnje: oko 500
6. Klinički bolnički centar Osijek, Klinički odjel za humanu reprodukciju i ginekološku endokrinologiju, Josipa Huttlera 4, Osijek
tel: 031/512-307
malen broj postupaka
7. Klinički bolnički centar Split, Klinika za ženske bolesti i porode, Put Firula bb, Split
tel: 021/551-422
nakon duge stanke zbog renoviranja prostora počeli s radom u prosincu 2015.
PRIVATNE KLINIKE:
1. Poliklinika Betaplus, Avenija Većeslava Holjevca 23, Zagreb
tel: 01/5580-250
voditeljica: dr. Romana Dmitrović
suradnik: dr. Veljko Vlaisavljević
embriologinja: dr. Sanja Vujisić
2. Poliklinika Podobnik, Sveti Duh 112, Zagreb
tel: 01/6398-000
voditelj: dr. Miro Šimun Alebić
embriolog: Davor Štimac
3. IVF Centar, Strojarska 28, Zagreb
tel: 091/521-8240
voditelj: dr. Dražen Lučinger
embriologinja: Lana Krile
4. Poliklinika IVF, Babonićeva 121, Zagreb
tel: 01/4678-600
voditelj: dr. Velimir Šimunić
embriolog: Danko Dobec
5. Poliklinika Škvorc, Malinska 1, Samobor
tel: 01/3385-222, 3385-220
voditelj: dr. Nenad Škvorc
embriologinja: Sonja Šogorić
6. Poliklinika Cito, Moliških Hrvata 4, Split
tel: 021/457-800, 455-515
voditelj: dr. Boris Poljak
embriolog: Pavle Romac
CJENIK:
A) cijena koju bolnicama i privatnim klinikama s ugovorima plaća HZZO (uključuje sve potrebne postupke, lijekove i materijal):
- inseminacija 980 kn
- inseminacija u stimuliranom ciklusu 2.451 kuna
- IVF u prirodnom ciklusu 2.626 kuna
- IVF u stimuliranom ciklusu - blagi protokol 5.821 kn
- IVF/ICSI u stimuliranom ciklusu - standardni protokol 9.498 kuna
B) cijene u privatnim klinikama koje plaća pacijent (ne uključuje lijekove):
- inseminacija 1.900 - 2.500 kuna
- IVF/ICSI u prirodnom ciklusu 5.000 kuna
- IVF/ICSI u stimuliranom ciklusu - blagi protokol 5.000 - 6.500 kuna
- IVF/ICSI u stimuliranom ciklusu - standardni protokol 7.500 do 9.000 kuna
- lijekovi (stimulirani ciklus, standardni protokol) prosječno oko 7.000 kuna
- anestezija (kod vađenja jajnih stanica) 1.000 kuna
Treba li vam još informacija, prelistajte Rodinu brošuru o neplodnosti.