Još jedan znak Alzheimerove bolesti može biti i povećana sklonost prostotama u govoru i to naročito u posve neprikladnim situacijama

 SHUTTERSTOCK
Nina Čiča
Nina Čiča
nove spoznaje

Bizarni detalji koji mogu ukazivati na to da vama bliska osoba polako gubi pamćenje

08. srpanj 2022.
Prije nego što se uopće pojave oni najviše devastirajući simptomi, oboljeli mogu osjetiti promjenu u smislu za humor te početi nositi otrcanu odjeću

Gubitak pamćenja, konfuznost i dezorijentiranost tri su dobro poznata simptoma Alzheimerove bolesti. No, postoji još niz suptilnih promjena u ponašanju koje također mogu upućivati na to teško stanje koje oboljele lišava mogućnosti normalnog življenja. Prije nego što se uopće pojave oni najviše devastirajući simptomi, oboljeli mogu osjetiti promjenu u smislu za humor te početi nositi otrcanu odjeću. No, nedavno je otkriven još jedan mogući simptom. Naime, znanstvenici sa Sveučilišta Južna Kalifornija otkrili su da osobe starije životne dobi koje su bile sklonije davati novac nepoznatim osobama imaju veći rizik za Alzheimerovu bolest. Obratite pažnju na ovih šest neobičnih simptoma koji bi mogli ukazivati na to vama bliska osoba ima polako gubi pamćenje.


Davanje novca

Poznato je da su osobe starije životne dobi više izložene riziku za prijevare i iznuđivanje novaca, no najnovije istraživanje pokazalo je da bi davanje novaca neznancima moglo biti rani simptom Alzheimerove bolesti. Znanstvenici sa Sveučilišta Južna Kalifornija i Sveučilišta Bar-Ilan u Izraelu otkrili su da bi financijski altruizam mogao biti značajno povezan s prvim stadijem te bolesti. U studiji je sudjelovalo 67 osoba u dobi od 70 godina. Svaki od njih bio je povezan s drugom osobom koju nikada prije nije upoznao, a prethodno su dobili po 10 dolara da razdijele između sebe i te druge osobe. Ispitanici su također prošli neurološke testove kojima se procjenjivalo njihovo kognitivno stanje i potencijalni rizik za razvoj Alzheimerove bolesti. Autori studije su otkrili da su oni koji su bili spremniji dati veći dio novaca osobi koju nikada prije nisu vidjeli ujedno u lošijem kognitivnom stanju, što upućuje na to da imaju i veći rizik za Alzheimerovu bolest. Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Journal of Alzheimer Disease, sugeriraju da bi utjecaj bolesti na mozak mogao djelovati tako da ljude čine sklonijim dijeliti novac. Dr. Duke Han, profesor neuropsihologije sa Sveučilišta Južna Kalifornija i voditelj studije, kaže da je otežano snalaženje s novcem jedan od ranih znakova Alzheimerove bolesti, što potvrđuje i ovo istraživanje.


Promjene u smislu za humor

Novo istraživanje je pokazalo da bi uživanje u humoru poput onog u seriji Mr. Bean moglo biti još jedan znak Alzheimerove bolesti. Znanstvenici sa University College u Londonu otkrili su da se oboljelima od ove bolesti više sviđa humor tipa slapstick komedije, baziran na gegovima i prenaglašenoj mimici i gestikuliranju, nego satira ili komedija apsurda u usporedbi sa zdravim odraslim osobama iste dobi. Prijatelji i obitelji 48 osoba oboljelih od Alzheimera i frontotemporalne demencije, neuobičajenog tipa demencije koji uzrokuje probleme s ponašanjem i govorom, ispunjavali su upitnike o ukusu njihovih najmilijih s Alzheimerom po pitanju različitih vrsta humora. Trebali su odgovoriti sviđa li im se više slapstick komedija poput Mr. Beana s Rowanom Atkinsonom, satirička komedija poput South Parka ili komedija apsurda poput The Might Boosh. Upitani su i je li njihov bližnji promijenio ukus u posljednjih 15 godina te jesu li primijetili da upražnjava neprimjereni humor u posljednje vrijeme. Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Journal of Alzheimer‘s Disease 2015. otkrilo je da osobe s Alzheimerovom bolešću počinju preferirati slapstick humor oko 9 godina prije nastupa tipičnih simptoma demencije. Osobe s frontotemporalnom demencijom su, prema rezultatima istraživanja, bile sklonije smijati se prilikom izvještavanja o tragičnim događajima na vijestima ili u osobnom životu, kao i smijati se nečemu što drugim ljudima nije smiješno, poput loše parkiranog automobila ili psa koji laje. Autori istraživanja kažu da će biti potrebno provesti daljnje studije kako bi se odredio točan uzrok promjena u smislu za humor, no većina promjena u ponašanju nakon razvoja Alzheimerove bolesti uzrokovana je smanjenjem volumena mozga u frontalnom režnju.


Otrcana odjeća

Osobe s Alzheimerovom bolešću mogu imati problema s usklađivanjem odjevnih predmeta te odijevati odjeću koja nije prikladna ako im nitko ne pomaže u izboru. Znanstvenici sa Sveučilišta Kent u Yorku opisali su kako ljudi koji pate od demencije, koja je najčešće uzrokovana upravo Alzheimerovom bolešću, postaju manje sposobni da se sami odijevaju. Istraživanje, objavljeno u časopisu Sociology of Health and Illness 2018., pratilo je 32 osobe zbrinute u domovima za starije osobe i 15 osoba koje su bile u vlastitim domovima u Kentu. Također, razgovarali su s 29 obitelji koje su brinule o oboljelima te 28 članova osoblja staračkih domova kako bi čuli njihovo mišljenje o tome kako se odijevaju osobe koje pate od demencije. Melisa, članica jedne obitelji koja je i citirana u studiji, opisala je kako je bila očajna kad je njezin otac počeo mijenjati svoj način odijevanja nakon što je obolio od Alzheimerove bolesti. - Nikada, apsolutno nikada nisam vidjela svog oca u otrcanoj odjeći. Sve do jednog dana kad sam došla kući i vidjela ga kako sjedi u neurednoj i otrcanoj odjeći. To me jako zaboljelo jer nisam navikla na to, ne od njega – izjavila je. Ostali skrbnici su opisali da imaju poteškoće da uopće odjenu osobe koje imaju uznapredovali oblik demencije, morali su ih poticati i gurati im ruke u rukave. Promijene u načinu odijevanja mogu biti uzrokovane raznim nuspojavama Alzheimerove bolesti, od zaboravljanja činjenice da je to njihova odjeća, preko ukočenosti mišića do iznenadnih, neočekivanih drhtavih pokreta koji im otežavaju odijevanje.


Loše parkiranje

Sposobnost upravljanja vozilima kod oboljelih od Alzheimerove bolesti može se smanjiti kako bolest počinje utjecati na njihove motoričke vještine i misaone procese, pokazuju istraživanja. Bolest usporava reakcije oboljelih osoba te tako utječe i na njihovu sposobnost pravilnog parkiranja, a s vremenom ih natjera i da posve prestanu voziti. Prestanak vožnje često kod osoba koje boluju od ovakvih bolesti uzrokuje stres i uznemirenost jer osjećaju da je time ugrožena njihova samostalnost i samodostatnost. Znanstvenici sa Sveučilišta Washington u St. Louisu su proučavali način vožnje kod 139 osoba tijekom godinu dana kako bi utvrdili na koji način bolest utječe na njihovu sposobnost vožnje. Polovica ispitanika imala je dijagnosticiran rani stadij Alzheimerove bolesti, a druga polovica nije. Istraživanje, objavljeno u časopisu Alzheimer Research and Therapy 2021., otkrilo je da su osobe s Alzheimerovom bolešću bile sklonije raditi nagle promjene smjera te voziti sporo. Promjene su bile tako izražene da su znanstvenici mogli kreirati model po kojem mogu predvidjeti i rano otkriti ima li netko Alzheimerovu bolest isključivo na temelju vožnje automobila. Taj je model precizno prepoznao bolest kod 90 posto osoba.


Psovanje

Još jedan znak Alzheimerove bolesti može biti i povećana sklonost prostotama u govoru i to naročito u posve neprikladnim situacijama. Samokontrola koju ljudi obično koriste kako bi sami sebe spriječili da psuju, primjerice, pred djecom, više nije tako snažna. Znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija u Los Angelesu otkrili su da je 18 posto osoba s frontotemporalnom demencijom koristilo riječ „f**k kad su bili potaknuti da izgovore riječi koje počinju sa slovom F. U usporedbi s niti jednim među oboljelima od Alzheimera. U istraživanju, u koje je bilo uključeno 70 pacijenata i koje je objavljeno u časopisu Cognitive and Behavioral Neurology 2010., tražilo se od pacijenata da nabroje sve riječi kojih se mogu sjetiti da počinju slovom F i slovom S u roku od jedne minute. Pokazalo se da je 6 od 32 pacijenta s demencijom reklo prostu riječ kad je trebalo reći riječ na slovo F, a mnogo više ih je reklo prostu riječ s**t kad je trebalo reći riječ na S.


Nedostatak samokontrole

Kao i kod psovanja, kako dolazi do promjena u mozgu oboljelih od Alzheimerove bolesti, tako se smanjuje i njihova sposobnost da procijene primjerenost onoga što govore i kako se ponašaju. Takve osobe mogu postati grube i nepristojne, govoriti neprimjerene riječi, svlačiti se na javnim mjestima ili pokušavati zapodjenuti razgovor s neznancima na ulici. Stručnjaci kažu da u nekim okolnostima mogu izgubiti i seksualne inhibicije i, primjerice, neprimjereno dodirivati ljude na javnim mjestima. Smatraju da je to posljedica smanjenja volumena mozga u dijelu mozga koji regulira našom samokontrolom. Iz Udruženja za oboljele od Alzheimerove bolesti poručuju da takve situacije mogu biti vrlo zbunjujuće, stresne, šokantne ili frustrirajuće za osobu s demencijom kao i za njegove bližnje. Osobe s demencijom često ne mogu razumjeti zašto je njihovo ponašanje neprikladno i vrlo je vjerojatno da se oni tako ne ponašaju namjerno.


ČITAJTE I: Od lakih do najtežih simptoma: kako prepoznati Alzheimerovu bolest

Teme
Linker
17. rujan 2022 12:31