Svi smo doživjeli intruzivne ili nametljive misli koje nam se motaju po glavi. Ponekad su potpuno besmislene, katkad uznemirujuće i nasilne, mogu biti seksualne prirode, uključujući maštarije, mogu biti i razmišljanja o ponašanjima koja smatramo neprihvatljivim i odvratnim.
- Imamo unutarnje monologe i naš mozak će nam vrtjeti određene misli, poput pjesme koja nam se zaglavi u glavi ili slučajnog pamćenja koje nam ne izaziva tjeskobu, poput: 'Sjećam se u petom razredu, kada smo imali pizza party'. To su besmislene misli koje vrti mozak - kaže psihijatar dr. Paul Nestadt, suvoditelj Klinike za anksiozne poremećaje "Johns Hopkins".
Te su misli, međutim, samo misli. Naizgled se pojavljuju niotkuda, izazivaju tjeskobu, ali nemaju smisla u našem životu. Nisu poruke upozorenja - to su jednostavno misli.
Kada postaju problem
- Ono što im "daje snagu" je da se ljudi koji ih iskuse zabrinu zbog značenja koja im pripišu. Usredotoče se na njih, analiziraju ih i preispituju, srame ih se i o njima ne govore drugima. Sve dok prepoznate da su to samo misli i nemate želju obazirati se na njih, nametljive misli nisu štetne - kaže dr. Nestadt, uspoređujući ove misli sa školjkama koje se ispiru na kopnu na plaži: iako možda vidite uzorak u školjkama, on nije namjeran.
- Problem se može pojaviti onda kada naš mozak obraća previše pozornosti na ono što te nametljive misli znače i tada one počinju uzrokovati stres ili disfunkciju - kaže dr. Nestadt.
Simptom nekih bolesti
Iako je vjerojatnije da nametljive misli nisu povezane s nekim problemom koji bi zahtijevao medicinsku pomoć, ipak, za neke ljude nametljive misli mogu biti simptom stanja mentalnog zdravlja.
✓ Opsesivno kompulzivni poremećaj (OKP)
Nastaje kada nametljive misli postanu nekontrolirane ili opsesivne te navode osobu da ponovi ponašanje u nadi da će spriječiti nametljive misli (provjeravanje struje, pranje ruku, čišćenje), što ometa njihovu kvalitetu života. Primjeri ove vrste nametljivih misli uključuju zabrinutost oko zaključavanja vrata, isključivanja pećnice, pegle ili strah od bakterija na površinama.
- Ljudi s OKP-om imaju nametljive misli koje im uzrokuju veliku tjeskobu. Što više osoba pokušava izbaciti misli iz glave, to one uzrokuju više tjeskobe. Na primjer, to bi mogla biti nametljiva misao da je njihova pećnica uključena. Možda znaju da im pećnica nije uključena, ili misle da stvarno nije, ali misao i dalje postoji - kaže dr. Nestadt.
✓ Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
Ljudi koji žive s post-traumatskim stresnim poremećajem (PTSP) često doživljavaju nametljive misli koje mogu biti povezane s traumatičnim događajem. Ove misli mogu potaknuti simptome PTSP-a, kao što su ubrzani rad srca i znojenje.
- Osobe s PTSP-om mogu zaglaviti u sjećanju na traumatski događaj, poput napada. Stalno imaju tu misao u glavi, poput riječi ili nametljive slike - kaže dr. Nestadt.
✓ Poremećaji u prehrani
Ljudi koji su razvili poremećaj prehrane mogu doživjeti nametljive misli koje štetno djeluju na njihovo mentalno i fizičko zdravlje, jer se osobe s poremećajem prehrane često brinu zbog fizičkog utjecaja hrane na njihovo tijelo. To također može izazvati dodatna ponašanja, kao što je izazivanje povraćanja, u nastojanju da zaustave nametljive misli.
✓ Demencije
U nekim slučajevima nametljive misli mogle bi biti simptom ozljede mozga, demencije i Parkinsonove bolesti.
Odluka o tome jesu li te misli problem, kaže dr. Nestadt, u konačnici se svodi na kontekst.
- U zdravih osoba, koje ne pate od depresije ili teže mentalne bolesti, iznenadna pomisao na skok s mosta benigna je i ne biste trebali na nju obraćati puno pažnje. To je samo način kako mozak funkcionira, a mozak je kompliciran. Ali ako je to, primjerice, u kontekstu nekoga tko pati od depresije, pa počne razmišljati o samoubojstvu i kako bi to mogao učiniti, to je zabrinjavajuće - kaže dr. Nestadt.
Što ih uzrokuje?
Nametljive misli pojavljuju se nasumično. Mnoge misli svakodnevno lutaju našim umom, jednako brzo i izlaze. Nametljive misli traju duže i često se vraćaju. No, ako primijetite promjene u misaonim obrascima, opsesivne misli ili vrlo uznemirujuće slike kojih se ne možete riješiti, nemojte ih se sramiti i potražite pomoć liječnika. Razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje može biti važan korak u upravljanju nametljivim mislima.
Dr. Nestadt naglašava da nametljive misli nisu pokazatelji nasilničkog ponašanja. Zapravo, vjerovanje da će te misli dovesti do kriminalnog ili nemoralnog ponašanja dio je onoga što dovodi do tjeskobe. Ideja da je misao jednaka djelovanju jedna je od primarnih značajki anksioznih poremećaja, posebno OKP -a.
Postoji li liječenje?
Najbolji način da zaustavite nametljive misli je da smanjite svoju osjetljivost na misao i njezin sadržaj. Ove strategije mogu pomoći:
✓ Briga za sebe
Dobar korak prema liječenju nametljivih misli je prepoznavanje onoga što jesu: samo misli. Možete ih naučiti označiti kad se dogode, prepoznati da nisu namjera ili želje, a zatim ih istjerajte. Ako se ne bavite tim mislima, one će nestati.
✓ Kognitivna bihevioralna terapija
Sa stručnjakom za mentalno zdravlje razgovarajte o nelagodnim mislima. Naučit ćete načine razmišljanja i reagiranja koji vam mogu pomoći da postanete manje osjetljivi na nametljive misli. U kontroliranom okruženju, vaš terapeut također vas može izložiti okidačima za svoje nametljive misli kako biste razvili zdrave reakcije.
✓ Lijekovi
Postoje lijekovi koji pomažu da se uravnoteže kemikalije u mozgu i obično uključuju antidepresive, selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina (SSRI) i uobičajeno se propisuju osobama s depresijom ili opsesivno-kompulzivnim poremećajem. Onima koji imaju nametljive misli kao rezultat kroničnih stanja poput demencije i Parkinsonove bolesti, OKP-a ili PTSP-a pridržavanje plana liječenja može pomoći u smanjenju neželjenih misli.