Bolest ili gubitak samo jednog zuba ima posljedicu na cijeli žvačni sustav, kako funkcijski tako i estetski… Ako se gleda malo dublje, zbog naše nebrige za zube cijeli organizam pati. Posljedice sežu do problema s probavnim sustavom, Alzheimerove bolesti, bolesti srca, raznih tumora usne šupljine, bolesti zglobova itd… U medicini ni jedan dio organizma nije nebitan bez obzira na to koliko bio malen. Jedan organski sustav veže se na drugi, bolesti se šire, a neke od njih mogli smo spriječiti, kaže dr. stom. Luka Hanžek.
Što potiče nastanak plaka?
Plak je naziv za bijele, guste i ljepljive naslage na zubima i sastoji se od ostataka hrane, bakterija i odumrlih stanica. Bakterije koje se nalaze u plaku uzrokuju karijes. No nastanku karijesa pogoduju i lijekovi, terapije poput radioterapije i kemoterapije, neke abnormalnosti u razvoju i građi zuba, a mnoge žene i trudnoću okrivljuju za karijes.
Što nam sve treba za dobro održavanje higijene?
Za provođenje odlične oralne higijene potrebno je pet stvari:
- Četkica za zube (električna, ultrazvučna, klasična…)
- Pasta za zube
- Zubni konac
- Tekućina za ispiranje usne šupljine
- Volja.
- Pacijenti me često pitaju koju četkicu da kupe. To i nije toliko bitno. Bitno je da vam četkica odgovara, da se koristi i da se koristi pravilno. Dakle, dobre su i električne i klasične uz pravilnu uporabu. Za klasičnu volim naglasiti da se usmjeri 45 stupnjeva prema zubu u smjeru gingive, a da su pokreti kružni. Tako se uklanja plak uz gingivu, smanjuje se nastanak upale zubnog mesa i mogućnost nastanka abrazije - kaže stomatologinja Hanžek i upozorava u kojim slučajevima paziti s pastom za zube?
- Postoji puno vrsta pasta, trebalo bi ih birati u skladu s problemom te se stoga najbolje konzultirati sa svojim stomatologom. Potreban je oprez pri odabiru paste s učinkom izbjeljivanja. One često sadrže abrazivne čestice i razne kemikalije te, uz naslage, troše i caklinu. Rezultat su osjetljivi i tamni zubi zbog eksponiranog dentina koji je tamniji od cakline - kaže stomatologinja.
Zašto je potreban u zubni konac?
- Četkanjem ne možemo ukloniti sav plak, pa nakon četkanja trebamo koristiti konac kako bismo uklonili plak između zuba. To je vrlo važan korak jer karijes često nastaje na tim mjestima zbog zaostalog plaka nakon četkanja. Konac se provuče između zuba te se nježno povlači po bočnim stijenkama zuba i uklanja plak. Dovoljno je to raditi jednom dnevno, najbolje navečer. Nakon toga usta se ispiru tekućinom za ispiranje - govori nam.
"Opasnost" od tekućine za ispiranje
- Ispiranjem postižemo kemijsku kontrolu plaka. Ima raznih tekućina, popriličan broj onih "kozmetičkih", za bolji okus i svježiji dah, a ima i tekućina s aktivnim sastojcima kao što je klorheksidin. On se trajno veže za zubna tkiva i omogućuje antiseptičko djelovanje 8-12 sati. Klorheksidin postoji u brojnim koncentracijama i najbolje je pitati stomatologa koja bi vama odgovarala. Korištenje klorheksidina ima jednu lošu posljedicu, a to je nastanak žutosmeđih obojenja zuba i jezika. Zbog toga pri kupnji treba potražiti proizvod s ADS sustavom (Anti Discoloration System) koji smanjuju obojenje zuba - kaže dr. stom. Luka Hanžek.
Upozorava i na jednu važnu stvar. Ako koristimo tekućinu s klorheksidinom, ne smijemo koristiti pastu koja sadrži natrijev lauril sulfat (SLS).
- SLS je deterdžent koji u pastama služi kao pjenilo. Pacijenti često misle da su dobro oprali zube jer je tijekom pranja bilo puno pjene. To je jedna od zabluda, jer ta pjena aktivno ne čisti zube, već samo smanjuje učinak tekućine za ispiranje i ima štetne posljedice na okolna tkiva - kaže.