Važno je znati da konstruktivan feedback i kritika nisu sinonimi
 FOTOGRAFIJE: Shutterstock
prilika za rast

Zašto je konstruktivan feedback neophodan za uspjeh?

Pitati za feedback nadređenoga, kolegu ili bilo koju osobu koju smatramo relevantnom može nam u početku stvarati nelagodu. Uglavnom se bojimo nečega što možda nismo spremni čuti, to jest, konstruktivne povratne informacije koju smo skloni interpretirati kao negativan feedback

Piše: Ana Labaš, magistra govorništva i vlasnica bloga yellow.o.clock


Ovaj put vam želim nešto više reći o važnom faktoru o kojem ovisi naš daljnji put, brzina svladavanja različitih vještina i poslovni uspjeh općenito, neovisno o tome jesi li tek na početku ili već neko vrijeme koračaš poslovnim svijetom.

Radi se o traženju povratne informacije na naš rad.

U školi smo dobivali ocjene, a u poslovnom svijetu dobivamo feedback. Postoje firme u kojima dobivamo i ocjene, ali danas se držimo feedbacka. Zašto? Zato što se ocjene dodjeljuju na kvartalnoj, polugodišnjoj ili godišnjoj razini što određuje tvrtka u kojoj smo zaposleni.

S druge strane, feedback možemo dobiti puno češće, odnosno, onoliko često koliko često ga odlučimo tražiti. Dobivajući redovito povratnu informaciju na naš rad, možemo puno brže osvijestiti naše snage i poboljšati naše slabije točke.

Pitati za feedback nadređenoga, kolegu ili bilo koju osobu koju smatramo relevantnom može nam u početku stvarati nelagodu. Uglavnom se bojimo nečega što možda nismo spremni čuti, to jest, konstruktivne povratne informacije koju smo skloni interpretirati kao negativan feedback.

Želim te podsjetiti da povratna informacija iz koje možemo naučiti što bismo mogli poboljšati u našem radu sve je samo ne nešto negativno. Često se naziva i korektivnim feedbackom jer nam upravo taj feedback omogućava da vidimo što i kako može bolje. A nije li nam u interesu rasti i sutra biti bar mrvicu bolji nego danas?


Također, važno je znati da konstruktivan feedback i kritika nisu sinonimi

Konstruktivan feedback daje se s dobrom namjerom - netko nam želi pomoći da sutra budemo uspješniji i nerijetko pritom nudi rješenje kako da to i postignemo.

Kritika se daje s namjerom da se druga strana osjeća loše, da ju se povrijedi i najčešće dolazi od osoba koje uopće nisu relevantne. Tu je ključno osvijestiti da kritika isključivo ima veze s osobom koja ju daje i njezinim egom.

Naravno, nekad ni korektivan feedback nije ugodno čuti. Naprosto nije isto kao kada čujemo pohvalu. Ali, molim te, imaj na umu da nam upravo greške pružaju priliku za rast. Greške su dokaz da radimo nešto, da pomičemo granice, isprobavamo nove stvari, trudimo se i želimo rasti. Zato nemoj na takav feedback gledati kao na nešto negativno i sjeti se da:

  • nitko nije savršen
  • svi griješimo
  • svi imamo prostora za poboljšanje.


Zašto je važno promijeniti odnos prema dobivanju konstruktivnog feedbacka?

Ako na konstruktivan feedback gledamo kao na nešto negativno ili kao na kritiku, sasvim je jasno da ćemo izbjegavati dovoditi se u situaciju da slušamo tako nešto.

S druge strane, ako imamo na umu da je to vrijednost pomoću koje ćemo sljedeći put znati bolje, više, drugačije, bit ćemo i otvoreni pitati za povratnu informaciju.

Ako si spreman/na pitati za feedback, to je znak da si odlučio/la preuzeti odgovornost za sebe, svoju karijeru i uspjeh. A to je ogromna stvar.


Što trebaš znati prije nego zatražiš feedback na svoj rad?

1. Tražiš li povratnu informaciju općenito za svoj rad ili za određeni zadatak (kakva je bila prezentacija, kakav je tekst koji si napisao/la i slično). Ovisno o tome ćeš prilagoditi vrijeme u kojem je prikladno pitati za feedback. Ako tražiš feedback za uspješnost vođenja sastanka, pitaj za feedback neposredno nakon sastanka. Ako se radi o feedbacku za tvoj rad općenito, odaberi trenutak kada osoba koju ćeš pitati za feedback ima dovoljno vremena.

2. Važno je biti specifičan. Izbjegavaj pitanja poput: Kako mi ide? Puno konkretniji odgovor ćeš dobiti ako pitaš:

Imaš li ideju što bih drugi puta mogla bolje?

Kako ti se činio uvodni dio? Jesam li bila dovoljno jasna?

Koju jednu stvar bi, prema tvom mišljenju, mogla drugačije sljedeći put?

3. Budi staložen/a. Kada čujemo konstruktivan feedback, možemo doći u napast da odmah iznosimo opravdanja ili čak okrivimo nekoga drugoga za nešto. Važno je dobro slušati te, ako je feedback konstruktivan, zahvaliti i zapitati se što možemo naučiti iz ovoga. Ako se pak radi o kritici, već znamo da to nema veze s nama.


Dodatan savjet

Razmisli i o drugoj strani. Osobi možda neće biti lako dati konstruktivan feedback. Ako želiš izvući maksimum iz nečije povratne informacije na tvoj rad, tvoja je zadaća omogućiti da se osoba koju tražiš feedback osjeća ugodno. Tako ćeš dobiti najiskreniji feedback i zaista saznati što i kako može bolje.

Za kraj, ne zaboravi najvažnije - često ćeš dobiti pohvalu i pozitivan feedback zato se nemoj unaprijed zabrinjavati s onim 'negativnim'.


PREPORUKA

S obzirom na to da je perspektiva kroz koju gledamo na učenje, greške i njihovo ispravljanje usko povezana s našim mindsetom, od srca ti preporučujem da pročitaš Mindset autorice Carol Dweck. O toj i o još ponekim knjigama koje volim možeš čitati ovdje.


MALI ZADATAK:

  • Pišeš blog i želiš znati jesu li ti tekstovi pitki? Javi se osobi koju smatraš relevantnom i zamoli ju za feedback.
  • Imaš prezentaciju na faksu/poslu? Pitaj kolegu što bi moglo bolje sljedeći put. Ili ako te zanima točno određen segment, pitaj je li se čulo podrhtavanje glasa, kakav je bio položaj ruku, jesi li djelovao/la opušteno i sl.
  • Pišeš motivacijsko pismo? Provjeri s osobom koju smatraš iskusnom je li pismo ok i preporučuje li nešto dodati, izbaciti, promijeniti.
  • Odaberi bilo koju aktivnost, vještinu, svoj rad/djelo i pitaj za feedback.

Već sutra ćeš biti pametniji/a, učinkovitiji/a, uspješniji/a. :)


Anu možete pratiti i na Instagramu, a svakako se prijavite i na newsletter kako biste prvi čitali njezine tekstove.

Linker
19. travanj 2024 22:44