Kad napokon otkrijete uzrok svog nezadovoljstva, nemojte sami sebe kritizirati niti si predbacivati zbog toga. Vrlo je lako i svakom se događa u životnoj jurnjavi da umanjuje vlastite probleme i pokuša trivijalizirati vlastite osjećaje

 FOTOGRAFIJE: UNSPLASH
Nina Čiča
Nina Čiča
Kako se ‘odglaviti‘

Zaglavljeni u rutini i frustrirani? Niste jedini, ali postoji izlaz i iz te situacije

25. siječanj 2022.
Kad poput robota funkcionirate u stvarnosti koja vas malo-pomalo ubija: postoje učinkovite psihološke taktike da se "odglavite" i ponovno počnete živjeti


Teško da postoji osoba, naročito u nekoj zrelijoj dobi, koja se nije osjetila zaglavljenom u rutini koja joj je možda nekoć odgovarala, ali već odavno je čini mizernom. Ili u rutini koju obavlja "po službenoj dužnosti" u radnoj ili obiteljskoj sredini jer misli da drugačije ne može biti. Zaista nije neuobičajen osjećaj da poput robota obavljate automatizirane radnje ili da neprekidno trčite na mjestu. Činite sve što ste oduvijek činili, ponavljate staru rutinu, ali kao da se ne mičete s mjesta i u svemu tome više ne pronalazite nikakvo zadovoljstvo. Ono što vam je nekad bilo uzbudljivo kao da vam je postalo manje zanimljivo. Umjesto da idete prema svojim ciljevima i osjećate se ispunjeno, osjećate se sve više i više frustrirano. Srećom, postoji izlaz iz takve situacije, samo je potrebno shvatiti zašto ste "zaglavili" te naučiti kako da se ponovo motivirate, pokrenete i osjetite uzbuđenje.


Kako prepoznati da ste zaglavili

Zaglavljenost u nezadovoljavajućoj i neispunjavajućoj rutini u početku nerijetko prolazi nezapaženo. Radi se o osjećajima koji se polako nakupljaju i talože. Dan za danom obavljate istu rutinu, no s vremenom vam se počinje činiti da sve manje idete u željenom smjeru, a sve više kao da samo ubijate vrijeme. Pokušajte što ranije uočiti znakove zaglavljenosti u rutini, primjerice da vam svi dani izgledaju jednako. Možda vam se ponekad čak i teško prisjetiti koji je dan u tjednu jer vama su ponedjeljak, petak ili nedjelja ionako isti. Još jedan nepogrešivi simptom jest da osjećate kako samo želite "preživjeti" još jedan dan ili da još jedan od frustrirajućih dana prođe. Vaš jedini cilj je ići korak po korak i obavljati stvari jednu za drugom u iščekivanju kraja dana. Ništa od toga što činite vas ne uzbuđuje i ne inspirira. I nedostatak motivacije je znak zaglavljenosti. Možda biste čak i željeli napraviti neki novi projekt ili se angažirati u nekoj kreativnoj aktivnosti, ali imate osjećaj kao da vam je motivacija presušila, jednostavno se ne možete natjerati da nešto započnete. Obratite pažnju i na osjećaj neispunjenosti. Život vam se čini nekako prazan i dosadan, možda i želite isprobati neke nove stvari, ali ne znate odakle da krenete ni kako da iskoračite iz situacije u kojoj ste zaglavili. Među simptomima zaglavljenosti koje biste trebali naučiti prepoznati je i želja za promjenom praćena strahom od privremene nelagode koja prati svaku promjenu i izlazak iz zone udobnosti. Svjesni ste da će vas promjena dugoročno gledano učiniti zadovoljnijim, ali i dalje zadržavate status quo jer na taj način pokušavate izbjeći eventualni neuspjeh ili neko bolno iskustvo.


Kako izgleda zaglavljenost

  • Zaista nešto jako želite - novi posao, vezu ili, primjerice, bolje zdravlje - ali nemate motivaciju da poduzmete išta u vezi s tim.
  • Zaključite da vas netko ili nešto privlači i zatim sami sebe odgovorite od poduzimanja bilo kojeg koraka koji bi vas tome približio.
  • Beskonačna razmišljanja o tome što bi moglo biti bolje ili drugačije.
  • Neodlučnost, zabrinutost i pretjerano razmišljanje koji vas sprečavaju da živite u sadašnjosti i uživate u životu kakav jest.


Prije promjene pronađite uzrok svoje frustracije

Neke osobe možda će lako prepoznati da su zaglavile u rutini koja ih frustrira, ali ne znaju što po tom pitanju poduzeti niti koji bi trebao biti prvi korak da izađu iz te situacije. Pritom treba imati na umu da ne govorimo o jednoj rutini, jer rutine mogu biti vrlo različite i ticati se obiteljske situacije, poslovne sfere, intime itd. Na primjer, možete se osjećati zaglavljeni u rutini sa svojim intimnim partnerom. Ili je vaš posao izvor vaših frustracija. Čak i vaše zdravlje, obiteljska situacija, prijatelji, hobi ili dom u kojem živite mogu biti dio rutine koja vas ubija. U svakom slučaju, prije nego što napravite bilo kakvu drastičnu promjenu u svom životu, trebali biste otkriti uzrok svog nezadovoljstva, a ako vam to samima ne polazi za rukom, od velike pomoći može biti razgovor sa psihoterapeutom ili kognitivnobihevioralnim terapeutom. Kad napokon otkrijete uzrok svog nezadovoljstva, nemojte sami sebe kritizirati niti si predbacivati zbog toga. Vrlo je lako i svakom se događa u životnoj jurnjavi da umanjuje vlastite probleme i pokuša trivijalizirati vlastite osjećaje. Primjerice, možete pomisliti "Imam dobar život" ili "Imam sto važnijih problema" i nemam se pravo žaliti niti se osjećati frustrirano ili nemam se vremena baviti time. No, takva su razmišljanja kontraproduktivna jer će vas samo još duže zadržati zaglavljene u nezadovoljavajućoj i neispunjavajućoj rutini. Možda stvari i jesu "sasvim ok" onakve kakve jesu i ništa se tragično ni dramatično ne događa, no ako se ne osjećate ispunjeno i zadovoljno, vrijeme je za promjenu. Morate se baciti u potragu za onim što će u vama ponovno zapaliti životnu iskru.

image
FOTOGRAFIJE: UNSPLASH


Kako se "odglaviti"

Nakon prepoznavanja simptoma zaglavljenosti u rutini, otkrivanja uzroka i prihvaćanja vlastitih osjećaja vrijeme je da pronađete način da se iz te situacije iščupate. Postoji niz metoda da se prekine začarani krug i krene naprijed, evo nekoliko prijedloga.


1. POSVETITE SE SEBI

Protiv osjećaja zaglavljenosti u nezadovoljavajućoj rutini možete se boriti tako da se posvetite sebi i svojim osjećajima, što je ključno za mentalno zdravlje općenito. Započnite tako da napravite kratki kviz koji će vam otkriti koliko se zapravo uopće brinete o sebi. Zapitajte se jedete li zdravo i redovito, spavate li dovoljno, provodite li dovoljno vremena s ljudima do kojih vam je stalo itd. Ako u sferi brige o sebi nešto nedostaje i nije kako treba, pravo je vrijeme da to popravite. Zdrava prehrana, dovoljno sna, redovita tjelovježba i društvena podrška ključni su za psihičko i emocionalno zdravlje. Pronađite način da malo bolje tretirate sami sebe jer ćete tako sami sebe opskrbiti s dovoljno energije da uopće osjećate uzbuđenje zbog nečega i da budete fokusirani na stvari koje su vam važne.


2. PROMIJENITE RUTINU

E ovo je zadatak koji nikome nije lagan. Naime, vrlo je teško krenuti naprijed ili napraviti iskorak iz rutine koju ponavljate dan za danom tko zna koliko dugo. Ljudi su bića navike, a osjećaj zaglavljenosti ponekad može niknuti iz puke dosade. Pokušajte u svoje dane unijeti neka nova i drugačija iskustva. Na primjer, pokušajte započeti razgovor s nekim koga ne poznajete. Razgovor s novim ljudima je odličan način da proširite krug ljudi s kojima komunicirate, da unesete u svoj dan nove teme i poglede na stvari te da saznate zanimljive stvari o ljudima koji vas okružuju. I dobra zabava može biti iskorak iz rutine. Provođenje vremena u aktivnosti koju zaista volite je dobro za zdravlje općenito, a korisno je i za izlazak i monotone svakodnevice. Bilo da je riječ o druženju s prijateljima ili bavljenju nekim hobijem ili sportom, odvojite za to vrijeme barem vikendom i svu svoju energiju usmjerite na to da se dobro zabavite. Možda je najbrži način razbijanja monotonije isprobavanje nečeg novog. To može biti i samo odlazak na posao drugim putem ili gledanje neke nove serije ili TV emisije, ali i uključivanje u neki tečaj, radionicu, trening, volontersku aktivnost... bilo što što će u vaš život unijeti dašak svježine. Korisna osobina za izlazak iz situacije u kojoj ste zaglavili je spontanost. Ako vam je vaš život takav kakav jest postao dosadan, pokušajte živjeti u trenutku i činiti stvari neplanirano. Čak i ako po prirodi niste spontana osoba, to ne znači da se ne možete istrenirati da budete takvi: malo-pomalo pokušajte se sve više oslanjati na trenutačni osjećaj i učiniti ono što vam dođe bez previše analiziranja, razmišljanja i planiranja. I nemojte se bojati i bježati od neočekivanih i neplaniranih situacija.


3. NA SVJEŽI ZRAK!

Istraživanja su pokazala da boravak u prirodi ima pozitivan utjecaj na mozak. Primjerice, jedna je studija otkrila da šetnja na svježem zraku smanjuje količinu razmišljanja, promišljanja i premišljanja o sebi, a takvo ponašanje i usredotočenost na sebe mogu povećati rizik za depresiju. Jedno je drugo istraživanje pokazalo da su šetnje prirodom povezane sa smanjenom učestalošću depresije, manjom razinom stresa i boljim psihičkim zdravljem. No, osim što boravak na svježem zraku može poboljšati mentalno zdravlje, istraživanja su pokazala da on povećava i kreativnost. Sljedeći put kad se budete osjećali frustrirano, pokušajte otići u šetnju, otpustite misli koje vam se neprekidno vrte glavom i obratite pažnju na svijet oko sebe. Dopustite si da se opustite, da razmišljate o nečem novom i da uživate u ljepoti onog što vidite oko sebe. Ako ništa drugo, šetnja je i oblik tjelovježbe pa će i u tom smislu biti korisna.


4. POTRAGA ZA SMISLOM

Lako je upasti u rutinu ako postoji osjećaj da ne idete ni u kojem smjeru niti da radite za neki svoj cilj. Imati se čemu radovati i imati osjećaj da ono što činite ima neki smisao ključni su elementi za motivaciju. Na primjer, životni ciljevi povezani s karijerom ili intimnom vezom mogu pružiti osjećaj smisla. Čak i neke sitnice poput planiranog izlaska s prijateljicom u petak navečer mogu podići raspoloženje i unijeti iskru u vaš život. Ustvari, znanstvenici su otkrili da imati nešto čemu se raduju pomaže ljudima da se nose s problemima u stvarnom životu. Psiholozi su davno prepoznali važnost "odgođenog zadovoljstva". Čuvajući se za neku veću "nagradu" u budućnosti, ljudi razvijaju bolju sposobnost samokontrole i veću snagu volje. U jednoj studiji kockare su zamolili da razmišljaju o nekom događaju u budućnosti, primjerice o predstojećem ljetovanju, i dok su to činili, uspjeli su suspregnuti svoj impuls za kockanjem. Razmišljanje o budućnosti omogućilo im je da se fokusiraju na dugoročne ciljeve umjesto da popuste pred željom za trenutačnim zadovoljstvom.

Evo nekoliko načina na koji i vi sebi možete pružiti priliku da se nečemu radujete:

● Ne podcjenjujte sitnice

Čak i sitnice poput pijuckanje kave u omiljenom kafiću ili gledanja omiljenog TV programa vikendom mogu biti odličan način da se radujete nečem što se tek treba dogoditi.

● Planirajte

Iščekivanje može imati moćan učinak, a uvijek postoji nešto realno čemu se možete radovati, poput dolaska filma koji vas zanima u kina ili odlaska na omiljeno mjesto za vikend. No, možete i svjesno kreirati cilj kojem ćete se radovati: isplanirajte jednodnevni izlet (planinarenje i ručak u planinarskom domu, posjet seoskom gospodarstvu, posjet obitelji u susjednom gradu i slično), nazovite prijatelje i dogovorite izlazak za petak ili bilo što drugo što vam padne na pamet i mislite da biste se tome mogli radovati.


5. OJAČAJTE MOTIVACIJU

Ponekad do izlaska iz rutine u koju smo zaglavili dolazi spontano. Na primjer, jednog sedana osjećate zaglavljeno u svojoj rutini, a onda se odjednom dogodi neki "klik" na pravom mjestu i taj osjećaj nestane. No, u mnogim slučajevima potrebno je zauzeti aktivniji pristup, a najbolji način jest da pronađete motivaciju.

Evo nekoliko savjeta kako da se motivirate čak i kad niste naročito zainteresirani i uzbuđeni zbog onoga što činite.

● Korak po korak

Odaberite nešto za što mislite da bi vam se moglo sviđati, poput novog hobija ili sportske aktivnosti. Počnite skromno, zadajući si korake za koje ste sigurni da ih možete izvršiti, no ne čekajte da vam se samo odjednom dogodi trenutak motivacije ili inspiracije. Samo nastavite i završite taj prvi korak i odaberite sljedeći mali korak. S vremenom, kako budete savladavali svaki sljedeći korak, počet ćete osjećati uzbuđenje i želju da postignete još više.

● Nagradite se

Pozitivni poticaj može biti od velike pomoći kad imate problema s motivacijom. Obećajte si malu nagradu ako započnete prvi korak neke nove aktivnosti, hobija i slično. I nastavite se nagrađivati za svaki sljedeći korak. Možete si obećati i neku veću nagradu kad ispunite svoj cilj. U svakom slučaju, nagrade će vam pomoći da se više potrudite i zainteresirate za ono što činite.

image
FOTOGRAFIJE: UNSPLASH


Što ne činiti kad ste zaglavljeni

Nemojte se previše identificirati sa situacijom. Radije recite "osjećam se zaglavljeno" nego "zaglavila sam". To je mala, ali važna razlika jer vas podsjeća da su osjećaji prolazni, da se sada tako osjećate jer ste možda umorni, dosadno vam je ili vas je obuzeo neki drugi osjećaj koji će ubrzo proći. Područje u kojem ste zaglavili nije jedino područje vašeg života. Ne zaboravite da je to samo jedan dio vašeg života. Na primjer, ako ste zaglavili na poslu, podsjetite se svega onog što je dobro u vašoj vezi, s vašim prijateljima, zdravljem i slično.


Jeste li sigurni da ipak nije depresija?

Ponekad takvi osjećaji mogu skrivati nešto dublje od puke zaglavljenosti u rutini. Moguće je da ukazuju na neki ozbiljniji problem, poput perzistirajućeg depresivnog poremećaja. Taj blagi, ali kronični poremećaj raspoloženja karakteriziraju simptomi koji nisu tako teški kao kod depresije, ali su često dugotrajni. Tako ljudi ovakve simptome mogu osjećati godinama ne prepoznajući da se zapravo radi o obliku depresije. Loše raspoloženje, pad energije, gubitak interesa i osjećaja užitka uobičajeni su simptomi tog poremećaja i ako ih primijetite kod sebe u duljem periodu, trebali biste o tome porazgovarati sa svojim liječnikom.

Teme
Linker
24. travanj 2022 00:35