Prepoznajete li se?
Ne možete preživjeti dan a da si ne poklonite neku sitnicu, makar to bio ruž za usne, haljina ili samo neki ženski časopis? Ako je to postalo nužno da biste se osjećali bolje i ako vam je stan zatrpan nepotrebnim stvarima koje ste kupili samo zato da biste si uljepšali dan, vrijeme je da stanete i razmislite. Možda ste i vi jedan od sve većeg broja ovisnika o kupovanju.
U proteklih nekoliko dana sigurno ste si barem jednom rekli da vam treba nešto za podizanje raspoloženja - nova šminka, torbica ili tko zna koji parfem. Naravno, to je posve normalno i vrlo uobičajeno ponašanje, ali takvi mali "trikovi" za podizanje raspoloženja bezazleni su samo toliko dok su samo povremeni hir. No, ako takvi trikovi postanu svakodnevna shema ponašanja, mogu biti početak ulaska u zatvoreni krug ovisnosti u kojem kupovanje postaje gotovo razlog postojanja. Što je kompulzivno kupavanje, gdje je razlika izmađu normalnog odnosa prema kupnji i ovisnosti te koji su znakovi koji bi vas trebali navesti da se zabrinete, objašnjavaju Jelena Vrsaljko, psihoterapeut i certificirani trener komunikacijskih vještina, i Tatjana Gjurković, dipl. psiholog praktičar transakcijske analize i certificirani terapeut igrom iz centra Proventus.
Šoping uvijek u mislima
- Kompulzivno kupovanje može se objasniti kao iskustvo nekontroliranog poriva, što rezultira kao nekontrolirana, skupa i dugotrajna ponavljajuća aktivnost potaknuta neugodnim osjećajima. Ono rezultira velikim socijalnim te osobnim ili financijskim problemima, a često je povezano s raspoloženjem, anksioznošću, poremećajima prehrane i zloupotrebom droge. Kompluzivno kupovanje ne odnosi se samo na one koji prekomjerno troše novac na kupovinu, nego i na one koji troše previše vremena u kupovini te na one koji jako puno razmišljaju o kupovini, bez obzira na to da li doista kupuju ili ne - kaže Tatjana Gjurković.
Istraživanja su pokazala da je gotovo podjednak broj muškaraca i žena koji kompulzivno kupuju te se kod tih ljudi pokazalo da slabije razumiju vlastite osjećaje i da imaju nisku toleranciju za neugodna psihička stanja, poput onoga kada su loše raspoloženi.
U današnje vrijeme kada je životni tempo izrazito ubrzan i ljudi nemaju vremena za zadovoljavanje potreba za podizanje raspoloženja, kao što su druženje s dragim ljudima, odlasci u kino ili izleti, ovisno o osobnim interesima, kompulzivno kupovanje postalo je brz i jednostavan način za zadovoljenje potrebe i podizanje raspoloženja.
- Nažalost, to podizanje raspoloženja najčešće je kratkoročno. Naime, kada se osoba zbroji i vidi da ima deset takvih ili sličnih stvari, da ima minus na bankovnom računu i slično, raspoloženje joj opada, vjerojatno ispod razine na kojoj je bilo prije - upozorava Jelena Vrsaljko te dodaje da je, osim kompulzivnog kupovanja, još jednostavniji način za podizanje raspoloženja hrana, pušenje i slične ovisnosti. Najčešći način za dijagnosticiranje ovisnosti je njeno poricanje. Primjerice, ljudi koji kompulzivno kupuju i ovisni su o tome često pribjegavaju raznim racionalizacijama i ne priznaju da su zapravo ovisni.
Znanstvenici su već utvrdili da postoji gen koji je odgovoran za ovisnost, a to znači da su neki ljudi genetski predodređeni da razviju ovisnost, no hoće li se ona razviti ili ne, ovisi o utjecaju okoline.
Taktika "vidi i kupi"
Kod kompulzivnog kupovanja nedostaje barem jedna karika u strategiji. Naime, strategija kompulzivnog kupca je "vidi i kupi", dok kod drugih kupaca između "vidi" i "kupi" postoje neke od sljedećih varijacija: da razmisle o tome treba li im taj predmet, imaju li već nešto slično, uklapa li se taj premet u njihov stil života ili sliku koju imaju o sebi; da si uzmu vremena (od nekoliko minuta do nekoliko tjedana) da razmisle, istraže i pronađu nešto s čime mogu usporediti ovaj predmet kupovine; da ocijene odnos cijene i kvalitete ili da porazgovaraju s nekim o toj kupovini.
- Kompulzivni kupci ne razmišljaju, nije im bitno imaju li već sličnih komada ili jesu li u minusu na bankovnom računu, oni jednostavno kupe, a poslije često slijedi grižnja savjesti i naknadno razmišljanje poput "što mi je to trebalo?" - pojašnjava Jelena Vrsaljko.
S druge strane, normalna kupovina je svaka koja je u redu za tu osobu, što isključuje grižnju savjesti i gomilu neplaćenih računa te koja je u redu za ljude oko te osobe, a to znači da njoj bliski ljudi neće trpjeti zbog toga. Naime, kod kompulzivnih kupaca nerijetko se događa da, primjerice, mama ima tko zna koji par novih čizama ili tata najnoviji model smartphonea, ali zato nemaju novca da svom djetetu plate školski izlet. Kompulzivne kupovine često ljude dovode do neželjenih posljedica, kao što su gomilanje neplaćenih računa, nedostatak novca za neke osnovne životne potrebe i slično, a to pak dovodi do osjećaja nezadovoljstva, anksioznosti, a ponekad i depresije.
Zvono za uzbunu
- Razlog za zabrinutost treba biti kada vas kompulzivno kupovanje ometa u normalnom funkcioniranju: kada se počnu javljati problemi u odnosima, primjerice svađe s partnerima ili problemi na poslu, kada se počnete zaduživati, kada ne možete pokriti minus na računu ili kada zbog kupovanja počnete imati egzistencijalne probleme. Bilo koji od tih simptoma ukazat će na to da možda pretjerujete. Ako se zbog te teme počnete svađati s partnerom, dobro je potražiti pomoć psihoterapeuta jer je kompulzivno kupovanje samo simptom složenih elemenata razvoja određene ličnosti. Bitno je da se pronađe izvorna nezadovoljena potreba koju čovjek zadovoljava kupovanjem - kaže Tatjana Gjurković te naglašava da je bolje reagirati što prije.
Gen za ovisnost
- Znanstvenici su već utvrdili da postoji gen koji je odgovoran za ovisnost, a to znači da su neki ljudi genetski predodređeni da razviju ovisnost, no hoće li se ona razviti ili ne, ovisi o utjecaju okoline. Također je važno reći da su opsesivno-kompulzivni kupci ljudi koji često nemaju jasno određene granice. Njihovi su roditelji u velikom broju slučajeva bili prezaštitnički, iako to, naravno, ne znači da su svi kompulzivni kupci imali prezaštitničke roditelje. Zanimljivo je istaknuti da, iako je uvriježeno suprotno mišljenje, nema nikakve dokazane veze između kompulzivnog kupovanja i imovinskog stanja čovjeka - objašnjava Tatjana Gjurković.
Kako se suzdržati u blagdanskim danima
Poželjno je da i za vrijeme blagdana postoji razumna i prihvatljiva granica u kupovanju jer u suprotnom može doći do neželjenih posljedica. Ako osoba ne želi nepotrebno trošiti, može razmisliti o sljedećem:
- za koga kupuje,
- što želi kupiti za tu osobu,
- koliko novca ima na raspolaganju,
- koliko je nužno kupiti baš sada, osobito ako je riječ o skupljoj stvari.