Osjećate se nekako utučeno? Pokušajte se više smijati. Neki stručnjaci misle da bi smijeh mogao biti najbolji lijek koji će nam pomoći da se osjećamo bolje i vratiti nam svježinu i poletnost.
- Kad bi se ljudi više smijali, vjerujem da bi bili i sretniji - kaže Steve Wilson, američki psiholog i terapeut smijehom. No, stručnjaci nisu još sigurni osjećaju li se ljudi doista bolje od smijeha. Jer, dobar smisao za humor, pozitivan stav i podrška prijatelja također mogu pridonijeti tome da se dobro osjećamo.
- Definitivno istraživanje potencijalnih zdravstvenih dobrobiti smijeha nije još učinjeno - kaže Robert R. Provine, profesor psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Maryland i autor knjige "Laughter: A Scientific investigation" (Smijeh: Znanstveno istraživanje).
Što se događa kad se smijemo?
Dok se smijemo, događaju se fiziološke promjene - istežu nam se mišići lica i tijela, puls nam se ubrzava, krvni tlak raste, dišemo brže šaljući više kisika u tjelesna tkiva. Ljudi koji vjeruju u dobrobiti smijeha kažu da bi smijanje moglo biti poput blage tjelovježbe, pa da u skladu s tim može pružiti i prednosti poput tjelovježbe.
- Učinci smijeha i vježbe vrlo su slični - kaže Wilson. - Spoj smijeha i pokreta, primjerice mahanja rukama, odličan je način za ubrzavanje rada srca.
Pionir u proučavanjima smijeha, dr. William F. Fry, profesor psihologije sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji, još je šezdesetih godina prošlog stoljeća tvrdio da će samo jedna minuta smijanja jednako utjecati na rad srca kao i deset minuta vježbanja na spravi za trbušnjake.
A smijanje, čini se, sagorijeva i kalorije. Maciej Buchowski, znanstvenik sa Sveučilišta Vanderbilt u Nashvilleu, vodio je malu studiju u kojoj se mjerilo koliko se kalorija troši smijanjem. Pokazalo se da 10 do 15 minuta smijeha sagorijeva 50 kalorija. Iako ovaj rezultat može biti intrigantan, nemojte odmah odlučiti zaobići steper, jer treba imati na umu da, primjerice, samo jedan red čokoladne pločice ima pedesetak kalorija. Osim toga, da bismo skinuli pola kilograma (recimo, u tjedan dana), trebali bismo sagorjeti ukupno 3500 kalorija, dakle 500 kalorija u jednom danu. A to bi značilo da se trebamo neprekidno od srca smijati oko dva i pol sata svaki dan. Nažalost, to se rijetko događa.
Utjecaj na tijelo
U posljednjih nekoliko desetljeća znanstvenici su proučavali utjecaj smijeha na ljudski organizam i došli do nekih potencijalno vrlo zanimljivih podataka.
Smijete li se dovoljno bolje ćete spavati, nećete imati problema s imunitetom, a i krvožilni sustav bit će vam zdraviji.
Krvotok
Studija provedena na Sveučilištu u Marylandu pozabavila se utjecajem komedije i drame na krvne žile gledatelja. Poslije projekcija krvne žile skupine koja je gledala komediju ponašale su se normalno, šireći se i skupljajući s lakoćom. Ali žile osoba koje su gledale dramu bile su sklone postati kruće, što je ometalo normalan protok krvi.
Imunosni odgovor
Pojačani stres povezan je sa smanjenim odgovorom imunosnog sustava, kaže Provine. Neke su studije pokazale da humor može podići razinu protutijela koja se bore protiv infekcija te podići snagu djelovanja stanica imunosnog sustava.
Razina šećera u krvi
Mala studija na 19 ljudi s dijabetesom bavila se utjecajem smijeha na razinu šećera u krvi. Nakon obroka grupa je slušala dosadno predavanje. Drugi je dan skupina jela jednak obrok, ali su kasnije gledali komediju. Poslije komedije svi su članovi skupine imali nižu razinu šećera u krvi nego nakon slušanja predavanja.
Opuštanje i spavanje
Zanimanje za dobrobiti smijeha stvarno je počelo kad su 1979. godine objavljeni memoari Normana Cousinsa "Anatomy of an illness" (Anatomija bolesti). Cousins, kojem je bio dijagnosticiran ankilozni spondilitis, bolna bolest kralježnice, otkrio je da mu redovita doza komedija, poput filmova braće Marx ili epizoda Skrivene kamere, pomaže da se osjeća bolje. Pisao je tada da mu desetak minuta smijeha omogućuje dva sata spavanja bez bolova.
Protiv bolova
Ipak, nisu svi uvjereni u to da smijeh zaista poboljšava naše zdravstveno stanje.
- Ne želim zvučati kao mrgud - rekao je profesor Provine - ali dokazi o zdravstvenim dobrobitima smijeha nisu istinski znanstveno potkrijepljeni. Većina studija o smijehu mala je i nije bila dobro vođena. Osim toga, većina istraživača bila je očigledno pristrana: kretali su u studiju želeći dokazati da smijeh ima mnoštvo dobrobiti.
Primjerice, Provine kaže da studije o smijehu nisu uzimale u obzir efekte drugih, sličnih aktivnosti. - Nije jasno jesu li efekti smijeha drukčiji od efekata vrištanja - kaže.
Po njemu, najuvjerljiviji učinak smijeha na zdravlje je sposobnost ublažavanja bolova. Brojne studije na ljudima koji su trpjeli bolove ili neugodu pokazale su da te osobe nisu toliko jako patile od bolova dok su se smijale. No, Provine smatra da nije jasno dokazano da su komedije u tom slučaju uspješnije od nekog drugog oblika odvlačenja pažnje.
- Može biti da teška drama ima jednak učinak - kaže.
Ljepši život
Smijeh je, smatra Provine, dio šire slike. Smijeh je društvena pojava, stoga zdravstvene dobrobiti zapravo mogu dolaziti od bliskosti s prijateljima i obitelji, a ne od smijeha samog, kaže. U vlastitom je istraživanju Provine otkrio da ćemo se 30 puta vjerojatnije smijati kada smo u društvu nego kada smo sami. Ljudi koji se puno smiju mogu imati snažne veze s ljudima koji ih okružuju, a već to samo po sebi može dobro djelovati na zdravlje.
Wilson se slaže da je naše znanje o utjecaju smijeha na zdravlje ograničeno.
- Smijanje nas možda može činiti zdravijima, ali mi to ne znamo - rekao je. - Ne bih htio da se ljudi počnu više smijati samo zato da izbjegnu smrt, jer to im sigurno neće uspjeti.
No, svi mi znamo da smijanje, druženje s obitelji i prijateljima i osjećaj sreće mogu učiniti da se osjećamo bolje i davati nam poticaj, čak i ako studije to ne dokazuju i ne objašnjavaju zašto se to događa. I Wilson i Provine slažu se da smijeh, bez obzira na to utječe li doista na zdravlje, nedvojbeno povećava kvalitetu života.
Iako ne možemo znanstveno dokazati da nam smijeh pomaže, sigurni smo da nam ne šteti. Zato uživajmo u njemu, što više i što češće.
Uzrok ili posljedica
Jedan od velikih problema s istraživanjem smijeha jest to što je teško odrediti uzrok i posljedicu. Primjerice, studija može pokazati da će ljudi koji se puno smiju vjerojatno manje obolijevati, ali to može značiti i da se ljudi koji su zdravi imaju razloga češće smijati. Ili, ispitivanje bi moglo otkriti da među skupinom oboljelih od iste bolesti oni koji se više smiju imaju više energije, no to može značiti i da ljudi koji se više smiju imaju osobnost koja im omogućuje da se bolje nose s bolešću. Dakle, vrlo je teško reći je li smijeh doista činitelj promjene ili je samo znak stanja osobe.