Neki oboljeli od depresije, osim antidepresiva, za tretiranje blage ili umjerene depresivnosti biraju suplemente. Koliko oni mogu pomoći i jesu li siguran izbor?
Suplementi, odnosno dodaci prehrani, obično ne nose velik rizik, no svatko tko se odluči za njih treba biti oprezan, navodi dr. Michael Craig Miller, profesor psihijatrije na Harvard Medical School. Smatra se da određeno olakšanje mogu donijeti proizvodi poput ribljeg ulja, L-metilfolata, vitamina D itd.
* Ulje lososa ili srdele obiluje omega-3 nezasićenim masnim kiselinama koje su temeljna građevna jedinica membrana živčanih stanica. "One su esencijalne za zdravo funkcioniranje živčanog sustava i mogu se boriti protiv upala”, kaže dr. Miller. Smatrate li da ne dobivate dovoljno omega-3 masnih kiselina prehranom, dobro je pojačati unos suplementima.
* L-metilfolat je oblik folata, odnosno vitamina B9, koji pomaže razlomiti aminokiselinu homocistein čije se visoke razine povezuju s depresijom (ali i s demencijom, srčanim bolestima i moždanim udarom). Nedostatak folata u nekim je studijama povezan s depresivnošću.
* N-acetil-cistein oblik je aminokiseline cistein i prekursor glutationa, antioksidanta koji neutralizira nestabilne, potencijalno toksične molekule u organizmu. Pomaže kod upalnih stanja i podržava normalno signaliziranje živčanih stanica.
* S-adenozilmetionin (SAMe) također je komponenta koja prirodno nastaje u tijelu. Uključena je u sintezu hormona i neurotransmitera, kemikalija koje šalju poruke od živca do živca, tumači dr. Miller.
* Kantarion (Hypericum perforatum) biljka je koja se u europskoj narodnoj medicini već stoljećima upotrebljava protiv depresije. "Pretpostavlja se da potiče nastanak serotonina, kemikalije koju nazivaju hormonom sreće. Zbog takvog djelovanja općenito ga se ne smije kombinirati s antidepresivima iz skupine SSRI koji djeluju na serotoninski sustav, kaže dr. Miller.
* Receptori za vitamin D u mozgu smješteni su u područjima koja su uključena u depresiju, kao što je prefrontalni korteks. Vitamin D vjerojatno je uključen u normalnu produkciju neurotransmitera, a njegov se nedostatak povezuje s depresijom.
Problem je što nema dovoljno znanstvenih dokaza o djelovanju suplemenata kod depresije, kao ni o mogućim nuspojavama. Ipak, ima ohrabrujućih istraživanja. Primjerice, pregled 40 ranijih studija objavljen 2016. godine u publikaciji The American Journal of Psychiatry, pronašao je dokaze da SAMe, L-metilfolat, omega-3 i vitamin D smanjuju simptome depresije. Analiza pet randomiziranih studija iste godine objavljena u The Journal of Clinical Psychiatry sugerira da N-acetil-cistein olakšava simptome depresije te da se dobro podnosi.
Prije uzimanja suplemenata svakako se posavjetujte sa svojim liječnikom, jer mnogi od njih mogu utjecati na učinak lijekova, upozorava dr. Miller. „Primjerice, kantarion može umanjiti učinkovitost mnogih lijekova, a suplementi omega-3 kiseline mogu pojačati krvarenje kod ljudi koji uzimaju antikoagulantnu terapiju. Kad odaberete suplement, pratite njegov učinak i zapisujte kako djeluje na vaše simptome depresije. Dajte mu mjesec ili dva kako biste vidjeli djeluje li. Ako se ne osjećate bolje, sa svojim liječnikom potražite drugo rješenje.”
U borbi protiv depresije pomažu i zdravi životni izbori. Tjelovježba pomaže cirkulaciji i omogućuje bolji dotok krvi u mozak te mu pomaže u stvaranju faktora rasta živčanih stanica. Pokušajte dnevno brzo hodati 30 minuta kako biste podigli raspoloženje i energiju. Zdrava prehrana povezana je s boljim raspoloženjem i nižim rizikom za razvoj depresije. Odbacite junk food i okrenite se nemasnim proteinima (poput ribe ili mesa peradi), voću i povrću, orašastom voću, sjemenkama i mahunarkama. Prakticiranje mindfulnessa (pomnosti) povezuje se s boljim raspoloženjem i smanjenjem anksioznosti i depresije.