Pozitivan stav je važna stavka u zaštiti od kognitivnog starenja

 FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
Nina Čiča
Nina Čiča
vječno mladi

Sedam znakova da vaš um ne odgovara vašoj dobi i savjeti kako da ga održite oštrim

26. svibanj 2022.
Kako znati je li vaš mozak svjež i vitalan ili svake sekunde postaje sve stariji?

Vrlo je čest slučaj da se ljudi osjećaju ili mlađe ili starije od stvarne životne dobi. Netko može imati 45 godina, no tijekom igre s djecom osjeća se kao da ponovo ima 12 godina. Ili se, pak, nakon napornog dana ispunjenog poslovnim sastancima, odlaskom u supermarket i vođenjem jednog djeteta na trening, a drugog liječniku, navečer kad legne u krevet osjeća kao da ima 70 godina. Kad je riječ o našem mozgu, znanost je dokazala da je taj dobni nesklad zaista stvaran: naš mozak može stariti drugačijim tempom nego što ide naša kronološka dob. Ovisno o zdravlju, načinu života i osobnosti, možete biti mnogo mlađi ili stariji nego što mislite da jeste kad je riječ o mozgu. Kako znati je li vaš mozak svjež i vitalan ili svake sekunde postaje sve stariji? Provjerite ove dobre i loše znakove koji vam mogu pomoći da odredite pravu dob vašeg mozga, a zatim pročitajte kako možete poboljšati stvar i održati svoj mozak oštrim još dugo vremena.


Tri znaka da vaš mozak ostaje mlad


Osjećate se mlađe nego što jeste

Dob koju osjećate nasuprot biološkoj dobi poznata je i pod nazivom „subjektivna dob”. A ako je vaša subjektivna dob mlađa od godina koje zapravo imate, to je dobra stvar! Istraživanje provedeno na Seoul National Universityju i Yonsei Universityju u Južnoj Koreji pokazalo je da osobe koje se osjećaju mlađe od svoje stvarne dobi imaju manje znakova fizičkog starenja mozga. Drugim riječima, mlađahna subjektivna dob može imati pozitivan učinak na mehanizam rada mozga te na brzinu njegovog strukturalnog starenja. Potrebna su dodatna istraživanja da bi se odredio točan način na koji to što se netko osjeća mlado utječe na neuralne mehanizme. Jedna od teorija je da što mlađe se osjećate, to ste fizički i mentalno aktivniji, a to je dokazano odlično za zdravlje mozga. Dakle, činite stvari zbog kojih se osjećate mladi. Na primjer: ako uglavnom slušate samo glazbu iz svoje mladosti, dodajte i poneku aktualnu pjesmu – to će vam pomoći da se osjećate mlađe i više cool.


Govorite više od jednog jezika

Kanadski i španjolski znanstvenici otkrili su da dvojezične osobe imaju više centralizirane i specijalizirane neuralne veze jer govorenje dva jezika tjera mozak da učinkovitije „selektira” informacije, a to štedi energiju mozgu i održava ga mladim. Uz to, dvojezične osobe ne koriste toliko frontalne dijelove kao osobe koje govore samo jedan jezik, a to smanjuje rizik za razvoj kognitivnog starenja i demencije. Još niste dvojezičar? Odaberite francuski, japanski, ruski ili bilo koji drugi jezik koji vas privlači i zanima i slušajte lekcije dok kuhate ručak ili se vozite na posao.


Živite u trenutku

Vježbe mindfullnessa koje vam pomažu da ostanete u sadašnjosti mogu pomoći i da očuvate sivu tvar u mozgu, što je ključno za dobro pamćenje, prema istraživanju provedenom na UCLA i Australskom Nacionalnom Sveučilištu. Meditacija je idealna: moguće je da dok meditirate fizički konzervirate sivu tvar u mozgu tako što smanjujete stres. Meditacija može i stimulirati stvaranje novih sinapsi između neurona, što pomaže stanicama u međusobnoj komunikaciji, a to povećava sivu tvar. Pokušajte meditirati čim ustanete ujutro najmanje 10 minuta kako biste svom mozgu omogućili miran, produktivan početak rada.


Četiri znaka da vaš mozak prebrzo stari


Cinična ste osoba

Finski znanstvenici objavili su fascinantno istraživanje u kojem su otkrili da vrlo cinične osobe starije životne dobi, ne samo što imaju veći stupanj kognitivnog propadanja, već češće i umiru u mlađoj dobi. Zašto? Negativni stres bi mogao biti krivac. Znamo da hormon stresa kortizol ima vrlo loš utjecaj na mozak te onemogućava jasno razmišljanje. Ako su vaši pogledi na život i svijet cinični - vjerovanje da su drugi ljudi generalno sebični ili nepošteni - počnite uočavati kad se pojavi takav stav prema nekome ili nečemu i u tim trenucima pokušajte aktivno promijeniti stanje uma: duboko dišite i odaberite da ćete smisliti nešto pozitivno za reći.


Pažnja vam često odluta

Svi mi dobro znamo kako je teško koncentrirati se na nešto kad smo uzbuđeni ili nervozni. Ako zaista redovito imate velikih problema da se usredotočite na nešto dok ste pod stresom, možda biste trebali porazgovarati sa svojim liječnikom. Znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji su otkrili da se je sklonost distrakciji znak kognitivnog starenja. Ta bi se crta mogla pojaviti u mozgu već u dobi od 30 godina i mogla bi biti znak eventualne Alzheimerove bolesti u kasnijim godinama. To se češće događa kod osoba starije životne dobi, no ako ste mlađe dobi, a često imate problema s koncentracijom kad ste pod stresom, kognitivno testiranje moglo bi pokazati imate li predispozicije za smanjenje kognitivnih funkcija. Vježbe za mozak, poput slaganja puzzlea ili raznih društvenih igara mogu biti od velike pomoći u usavršavanju vještine koncentracije.


Vaši prijatelji vam govore da često zaboravljate stvari

Ako ste se „zblesirali” na izlasku s prijateljima jednom, to se može pripisati pretjerivanju s alkoholom, no ako se često gubite u razgovorima s njima i toga zapravo niste svjesni, to bi mogao biti znak problema. Pacijenti koji imaju problem s pamćenjem obično toga nisu svjesni, naprotiv, uvjereni su da je s njima sve u redu. Dakle, ono što vam govore vaša obitelj i prijatelji može biti vrlo važno i nemojte to ignorirati. Ako su primijetili da imate problema s pamćenjem, možda je vrijeme da zatražite stručno mišljenje.


Umorni ste tijekom dana

Pospanost tijekom dana ne samo da znači da vaš mozak ne dobiva dovoljno okrepljujućeg odmora koji mu je potreban, već može uzrokovati direktne fizičke promjene mozga povezane sa starenjem. Spavanje je važan „zaštitnik” mozga, a istraživanja su pokazala da apneja u snu može učiniti hipokampus manjim. Dobra vijest je da liječenje apneje u snu može vratiti mozak u prijašnje stanje. Za zdrav mozak potrebno je sedam i pol do osam sati sna dnevno.


Jednostavni i učinkoviti načini da vratite vrijeme unatrag kad je u pitanju vaš mozak


Isprobajte MIND (Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay) prehranu

MIND prehrana obiluje zelenim lisnatim povrćem, šumskim voćem, orašastim plodovima, ribom, maslinovim uljem pa čak uključuje i malo vina. Osim što je ukusna, takva prehrana može pomladiti mozak za 7 i pol godina, pokazalo je istraživanje iz 2015. Ispitanici koji su se temeljito držali pravila MIND prehrane te ograničili unos namirnica kao što su crveno meso, slatka i pržena hrana, smanjili su rizik za demenciju i Alzheimerovu bolest za čak 53 posto, a oni koji su se umjereno pridržavali te prehrane za 35 posto.


Idite stubama

Za svaki niz stuba kojima se uspnete dnevno mozak vam se pomlađuje za 0,58 godina, pokazalo je istraživanje provedeno na Sveučilištu u Floridi. Učinak je još bolji kad naučite voljeti to penjanje stubama jer tada centri u mozgu zaduženi za užitak luče dopamin – hormon sreće koji vam pomaže da se držite te aktivnosti. Dakle, stavite slušalice na uši, pustite si dobru glazbu i pronađite vrijeme da se 150 minuta tjedno penjete stubama.


Izrecite svoje osjećaje prijatelju

Novo istraživanje provedeno na New York's Grossman School of Medicine otkrilo je da socijalne veze s dobrim „slušačem” kojem možete vjerovati znači da lako otpuštate stres i probleme, a to usporava starenje mozga. Kad osjećate da ste pod stresom, nazovite mamu, sastanite se na Zoomu sa sestrom, pošaljite poruku najboljem prijatelju i potrudite se da i vi budete jednako dobar i dostupan slušač kad to bude potrebno vama bliskim osobama.


Što češće brzo hodajte

Ako ste srednje životne dobi ili stariji, možete poboljšati pamćenje i poboljšati rezultate na kognitivnim testovima tako da žustro hodate tri do pet puta tjedno, pokazalo je istraživanje koje su zajednički proveli znanstvenici iz Texasa i Japana. U istraživanju su osobe srednje životne dobi i starije s ranim znakovima gubitka pamćenja poboljšale rezultate na kognitivnom testu nakon što su počele učestalo hodati. Počnite polako, zatim postupno povećavajte brzinu: ispunit će vas osjećaj zadovoljstva, a i mozak će imati dobrobiti od toga.


Budite puni nade

Pozitivan stav je važna stavka u zaštiti od kognitivnog starenja.

- Upoznao sam dosta osoba koje su preživjele holokaust i oni kao da obasjaju svaki prostor u koji uđu. Upoznao sam predivnu ženu koja je bila jedna od preživjelih i imala više od sto godina kad je umrla. Bila je vrlo stara kad sam je upoznao, ali obraćala se svakome s nevjerojatnim zanimanjem i imala nevjerojatno pozitivan pogled na svijet i život. Uzmite taj primjer kao inspiraciju da uvijek nastojite gledati život s vedrije strane. To je odličan način da ostanete sretni i znatiželjni, neovisno o tome koje ste životne dobi - kaže dr. Neil Graff-Radford, profesor neurologije na Klinici Mayo.

Teme
Linker
15. kolovoz 2022 08:10