Dohrana se započinje u okvirnom razdoblju izme-đu 17. i 26. tjedna života ovisno o djetetu i njegovu razvojnom tempu.
 Foto: iStock
Dosje majčinstvo [4. dio]

Prvi put mama: Čime započeti dohranu bebe?

22. studeni 2017.
O brizi oko male bebe svatko ima nešto reći, od pedijatara i patronažnih sestara do baka i djedova, a mame između svih tih vrlo različitih uputa plivaju kako znaju i umiju jer kako god postupale, jedan od ta tri stručna sektora će ih napasti da rade krivo i štete djetetu. Što je od brojnih savjeta točno, a što su predrasude i zastarjeli pristupi, procijenite sami.

U prvom nastavku pisala sam vam o svim "metapedijatrima" s kojima imam posla, u drugom o tome kada beba smije sjediti te što učiniti kada se ne želi voziti u kolicima, dok sam treći nastavak posvetila tome treba li dijete hodati boso ili u cipelicama. Ovaj nastavak posvećujem dohrani bebe.

Na internetu se mogu pronaći savjeti pedijatara koji kažu kako se u našim krajevima dohrana uobičajeno počinje voćnim sokovima, meni je pedijatrica rekla da je svejedno čime se počinje, a ja sam na kraju odlučila poslušati savjet poznanice koja ima troje male djece te početi dohranu povrćem jer mi se činilo dosta logično objašnjenje da djeca, ako prvo probaju voće, teže prihvaćaju povrće.

Rezultat je da moje dijete obožava apsolutno sve vrste povrća, dok voće (osim banane) uporno odbija. Unatoč tome, ja sam zadovoljna jer i dalje mislim da će s vremenom lakše zavoljeti jagode i breskve nego što bi zavolio bro kulu i korabicu, no na kraju se ipak pitam što je zapravo ispravno i čime je najbolje započeti dohranu.

Nutricionistica Tena Niseteo iz Referentnog centra za dječju gastroenterologiju i prehranu u Klinici za dječje bolesti Zagreb te jedini pedijatrijski klinički dijetetičar-nutricionist u Hrvatskoj odlučno tvrdi da ne postoji konsenzus o tome čime započeti dohranu.

- Dohrana se započinje u okvirnom razdoblju između 17. i 26. tjedna života ovisno o djetetu i njegovu razvojnom tempu. Čime je započeti, potpuno je prepušteno odluci roditelja, koji ipak najbolje poznaju svoje dijete, no smatra se da se treba početi namirnicama koje se uobičajeno konzumiraju u kućanstvu i podneblju, odnosno u kulturi u kojoj dijete odrasta. Dokazano je da se svi rađamo s afinitetom prema slatkom i slanom, a majčino mlijeko, među svim vrstama mlijeka sisavaca, sadrži najviše mliječnog šećera (laktoze), što ga čini slatkastim. Stoga je logično da će u većini slučajeva dojenčad lakše i brže prihvatiti voće kao prve kašice. Iz tog razloga neki stručnjaci, pa čak i pojedine nacionalne preporuke, primjerice u Njemačkoj, navode povrće kao prve namirnice na jelovniku dojenčeta - objašnjava Tena Niseteo dodajući da povrće najčešće dobro i brzo prihvate djeca koju su takozvani "slani tip", iako se ono ne soli.

Istina je, kaže, da se u Hrvatskoj tradicionalno dohrana započinjala voćem, ali i da roditelji sve više mijenjaju izbor i kreću s povrćem ili žitaricama. Štoviše, prema zadnjem istraživanju WHO, najčešći prvi izbor su žitarice.

Foto: iStock
Odlučila sam svom djetetu do daljnjeg sama peći kruh bez svih tih nepoželjnih dodataka, no nije mi jasno što je zapravo ispravno.

Sol i konzervansi prije navršene prve godine?

U razgovoru o dohrani pedijatrica nam je naglasila da bebi do godinu dana ne treba davati sol, šećer ni bilo koju hranu koja ima konzervanse. Tako smijemo djetetu dati jogurt ili svježi sir i mlijeko, ali ne i mliječne namaze koji sadrže sol i konzervanse, što mi je razumljivo.No, istovremeno nam je rečeno da smije jesti kruh, a budući da kruh u trgovinama i pekarama ima i sol i šećer i konzervanse, nije mi bilo jasno kako onda ta ista beba to smije jesti.

Odlučila sam svom djetetu do daljnjeg sama peći kruh bez svih tih nepoželjnih dodataka, no nije mi jasno što je zapravo ispravno. Uopće ne dati
djetetu do prve godine kruh ili mu dati samo onaj koji sami ispečemo (sumnjam da je pedijatrica podrazumijevala da će sve mame same peći kruh svaki drugi dan) ili ja pretjerujem oko svega toga jer šećer, sol i konzervansi u kupovnom kruhu nisu nešto zabrinjavajuće?

- Bilo bi idealno kad bi se djeca mogla u potpunosti, i u odrasloj dobi, hraniti neprocesiranim namirnicama, no na žalost to je gotovo nemoguće. Ipak, budući da se u dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu može znatno utjecati na prehranu djece, bilo bi dobro da se koncentriramo na one neprocesirane ili minimalno prerađene - kaže Niseteo potvrđujući da sol i šećer treba izbjegavati tijekom prve godine. Sol treba izbjegavati prvenstveno zbog nerazvijenih bubrega i visokog opterećenja natrijem, ali i zbog razvijanja sve veće okusne tolerancije, što još više dolazi do izražaja kad govorimo o slatkom. Naime, što slanije i slađe jedemo, to više solimo i šećerimo. Kad je riječ o konzervansima, u dojenačkoj dobi moguće ih je u potpunosti izbjeći. Istina je da tvornički kruh sadrži konzervanse i soli, no ako se pogleda koliko kruha dojenče pojede, jasno je da je to vrlo malo - kaže Tena Niseteo.

U idućem nastavku čitajte je li točno da se djetetu ne smije mijenjati adaptirana hrana!

Teme
Linker
29. lipanj 2022 13:16