Čini se da se vodeći faktor rizika za Alzheimerovu bolest promijenio u posljednjem desetljeću, pokazala je studija objavljena u JAMA-i. Još 2011. godine najistaknutiji, promjenjivi faktor rizika za Alzheimerovu bolest bila je fizička neaktivnost, nakon čega su uslijedili depresija i pušenje. Međutim, prema nedavnoj analizi, fizička neaktivnost sada je na drugom mjestu iza pretilosti kada je riječ o rizičnim faktorima za razvoj demencije, na koje možemo utjecati.
Nažalost, danas je Alzheimerova bolest najčešći oblik demencije i vodeći uzrok smrti u zapadnim zemljama i u SAD-u. Ipak, unatoč mnogim istraživanjima, još nije u potpunosti razjašnjeno kako bolest počinje i kako je spriječiti da napreduje. Poznato je da na razvoj Alzheimerove bolesti značajno utječe genetska komponenta, ali na vidjelo izlaze i brojni drugi okolišni faktori koji mogu pridonijeti bolesti, uključujući lošu prehranu, visoki krvni tlak, depresiju, pušenje i, primjerice, infekcije desni. Jedna studija objavljena 2019. godine, otkrila je do sada najkonkretnijeg bakterijskog krivca za Alzheimerovu bolest. Mikrobiolog Jan Potempa, sa Sveučilišta Louisville, izvijestio je o otkriću patogena Porphyromonas gingivalis, koji stoji iza kroničnog parodontitisa (bolesti desni) u mozgu preminulih pacijenata s Alzheimerovom bolešću.
Dobra i loša vijest
Na promjenjive rizične faktore možemo utjecati i tako smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, ali loša je vijest da se utjecaj ovih faktora rizika stalno mijenja, iz godine u godinu, od nacije do nacije. Ostaje nejasno zašto je tako, ali poboljšanje istraživačkih metoda i povećana svijest o Alzheimerovoj bolesti mogu biti razlozi. U najnovijoj analizi iz SAD-a, na primjer, gubitak sluha dodan je kao promjenjivi faktor rizika za Alzheimerovu bolest, iako prethodno nije razmatran u procjenama. Za razliku od stope pretilosti za koju se pretpostavljalo da će za sobom povući mnoge zdravstvene komplikacije. Broj pretilih u srednjim godinama u SAD-u se više nego udvostručio od 2010. godine, ali su se prevalencija fizičke neaktivnosti i pušenja u međuvremenu se donekle smanjila u posljednjih nekoliko godina. S obzirom na ove ključne promjene, istraživači su proveli ažuriranu procjenu rizika za Alzheimerovu bolest koristeći podatke američkog istraživanja o nadzoru faktora rizika ponašanja iz 2018. godine.
Osam faktora rizika
Među 378,615 uključenih osoba, nešto više od trećine svih slučajeva Alzheimerove bolesti bilo je povezano s jednim od osam faktora rizika. Iako su oni subjektivno prijavljeni, što znači da nisu savršena mjerenja, ipak ukazuju na opći trend. Uz to, slučajevi Alzheimerove bolesti koji su bili povezani s barem jednim od osam promjenjivih čimbenika rizika bili su češći među muškarcima nego kod žena. Najčešći čimbenik rizika identificiran u nacionalnoj analizi bila je pretilost u srednjim godinama, nakon čega je uslijedila fizička neaktivnost i niska razina obrazovanja. Pretilost je, kažu autori istraživanja, značajno najveća u usporedbi s drugim rizičnim faktorima procijenjenim u ovoj studiji, te je ona najistaknutiji rizični faktor povezan s Alzheimerovom bolešću i srodnim demencijama gotovo desetljeće kasnije.
I istraživanje iz 2020. godine na Sveučilištu u Sheffieldu, otkrilo je povezanost pretilosti u srednjim godinama s početkom Alzheimerove bolesti. Istraživači su pronašli dokaze da prekomjerna tjelesna težina može učiniti neuronsko tkivo ranjivijim na oštećenje mozga ili gubitak stanica. Čini se da se te promjene događaju i u dijelovima mozga koji su usko povezani sa sjećanjima. Iako povezanost ne znači i uzročno-posljedičnu vezu istraživanje sugerira da održavanje zdrave težine može smanjiti šanse za razvoj bolesti - barem u određenoj mjeri. Postoji nekoliko hipoteza zašto je tako. Neki istraživači sumnjaju da pretilost može utjecati na cirkulaciju krvi u mozgu, uzrokujući smanjenu opskrbu kisikom. Drugi istraživači objašnjavaju da pretilost dovodi do kronične upale u mozgu, koja može degradirati bijelu tvar i narušiti neuronske veze.
Kultura ima utjecaj
U Kini i Europi nisko obrazovanje i tjelesna neaktivnost dva su vodeća rizična faktora za Alzheimerovu bolest. No, pretilost je u Europi značajno u porastu i znanstvenici upozoravaju na strategije koje je potrebno poduzeti već sada u cilju smanjivanja rizika od razvoja mnogih bolesti, uključujući i Alzheimerovu. Prema podacima iz posljednjeg velikog istraživanja o zdravlju građana Europske unije, Hrvatska je najgora zemlja kad je u pitanju prekomjerna tjelesna masa. Udio žena u Hrvatskoj s prevelikim indeksom tjelesne mase iznosi 58 posto, a uvjerljivi šampioni pretjerane tjelesne mase su hrvatski muškarci. Čak 73 posto muškaraca u Hrvatskoj ima višak kilograma. Pretilih je više od petine. Budući da je uočeno da su ljudi tijekom lockdowna i primjene strogih epidemioloških pravila promijenili obrasce prehrane i smanjili kretanje, problem prekomjerne tjelesne mase i pretilosti mogao bi postati i prvi uzrok demencija.