Opuštanje od stresa
Sljedeći put kad zbog minusa na bankovnom računu osjetite tjeskobu, kad prijeti opasnost da se možda smanji broj zaposlenih u vašem uredu ili kad zdravstvo smanji mogućnost besplatnog liječenja, razmislite ponovo je li vrag baš uvijek tako crn kako se u jednom trenutku čini.
Liječnik Marios Kyriazis, engleski stručnjak za gerijatriju, kaže da ima puno primjera koji pokazuju da stres nije uvijek jednosmjerna ulica koja neizbježno vodi u bolest ili preranu smrt kao što većina nas pretpostavlja.
Proglašen krivcem za sve
U stvarnosti, pod uvjetom da kratko traje, stres može učiniti čuda za naš imunološki sustav, čak i usporiti proces starenja, čuvajući ne samo mentalno zdravlje. Poglavito se to odnosi na Alzheimerovu bolest, artritis i određene vrste raka.
Skloni smo kriviti stres za sve što nam se loše događa, od srčanih bolesti nadalje, no sve je to, čini se, ipak samo još jedan zdravstveni mit. Stručnjaci tvrde da je to je daleko od istine jer stres je možda ipak nužan za preživljavanje.
- Savjetujem ljude da sami ponekad potraže malo stresa jer će živjeti dulje. Trenutno je aktualna recesija, često mislite da ćete izgubiti posao, no za neke ljude to će biti dobro za njihovo zdravlje. Naime, ulazak u rutinu, život bez ikakvih komplikacija i jednoličnost prije vode u bolest negoli kratkotrajni stres - objašnjava Kyriazis, inače predsjednik britanskog društva za produljenje života i autor knjige “Anti-Aging Medicines”. Dodaje da je stupanj stresa pri tom najvažniji.
Dio znanstvenika kaže da je poanta u tome da srednji i promjenjivi stres povećava korist za organizam proizvodnjom regenerativnih proteina koji hrane stanice mozga povećavajući im funkciju i kapacitet. Naime, te stanice jačaju živčane veze i psihičke puteve oporavka koji se uništavaju s godinama.
Povećana otpornost
Posebno je kratkotrajni stres dobar za funkcioniranje mozga, pa nas čak može sačuvati i od nekih neuroloških bolesti. Neki istraživači također sugeriraju da stres možda stvara otpornost na veću produkciju estrogena, pa time štiti od raka dojke, poglavito onog hormonski ovisnog.
Jedna druga studija pokazuje da ljudi koji imaju promjenjivu razinu stresa prije operacije imaju brži oporavak nakon zahvata od onih koji imaju previsoku ili prenisku razinu stresa. Također je utvrđeno da su djeca majki koje imaju visoku razinu stresnog hormona kortizola za vrijeme trudnoće razvojno bila naprednija od djece majki s niskom razinom kortizola.
Zanimljivo je i istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Teksas, koje je pokazalo da većina ljudi koja je provela najveći dio radnog vijeka na nezahtjevnom radnom mjestu ima čak 43 posto veći rizik za preranu smrt. Tvrde da je to dokaz da određena doza pritiska na poslu može smanjiti odlaske k liječniku i zdravstvene probleme. - Razmislite li, to je i logično. Ako je vaš organizam pod stresom, to stimulira kontinuirani imunološki odgovor, što znači da ga provokacije jačaju - kaže Kyriazis.
Stresom protiv gripe
Skloni ste prehladama? Vrijeme je da upucate malo adrenalina u organizam. Pomoći će ponekad kratki rokovi za završetak posla ili težak intervju za novo radno mjesto. Naime, sve to može potaknuti hormone i pripremiti imunološki sustav za prijeteću opasnost. To znači da će se poboljšati rad srca ili pripremiti organizam da se uhvati u koštac s infekcijama. Jedna je studija o utjecaju stresa na žene pokazala da kratko djelovanje stresa na mentalne i fizičke aktivnosti prije nastanka gripe uzrokuje povećanje antitijela, odnosno imuniteta i otpornost na tu virusnu bolest.
Međutim, stručnjaci istodobno upozoravaju da se sve spomenute dobrobiti kratkotrajnog stresa ne odnose na kronični stres koji, primjerice, nastaje od dugotrajene nezaposlenosti ili lošeg braka. - Kronični stres jamačno će ugroziti ne samo zdravlje nego i život - tvrdi britanska psihologinja Anna Phillips.
S tim je mišljenjem suglasna i naša psihologinja prof. dr. Dubravka Miljković s Učiteljskog fakulteta, koja naglašava da nekim ljudima može dobro doći promjena, ali nikome ne može dobro doći dugotrajni stres. - Neki moji prijatelji koji su devedesetih ostali bez radnog mjesta rekli su mi nakon prvotnog šoka kako im je zapravo učinjena usluga jer su naprosto počeli drukčije razmišljati o poslu i životu općenito. Pokrenuli su svoje poslove i danas žive puno bolje nego da su ostali na starom radnom mjestu - kaže Miljković.
Neke recentne studije rađene proteklih godina također su pokazale da akutni stres može imati dobrobiti za zdravlje. No, stručnjaci ipak kažu da se ne može generalizirati jer ako, primjerice, akutni stres potraje 24 sata, onda će njegov dobar učinak kod dijela ljudi vjerojatno biti upitan. Naprosto nismo svi jednaki i neka će situacija za dio ljudi biti jako stresna, dok će kod drugih izazvati samo površnu i kratkotrajnu reakciju.
Samo u malim količinama
Ističu kako ne bi bilo fer ne reći da stres u bilo kojem obliku može kobno djelovati na one koji već imaju problema s kardiovaskularnim sustavom ili su genetski oštećeni. Njih će čak i gubitak bodova omiljenog nogometnog kluba sigurno koštati zdravlja.
Riječju, i ove nove studije o utjecaju stresa na naš život pokazuju da sve što je umjereno, od hrane do zabave, organizimu čini dobro. Od viška, čini se, ne boli samo glava. Tako je i sa stresom, koji je, čini se, u malim količinama poželjan, a u velikim je tsunami za cijeli organizam.