Kaže se da je razlika između sretnog i nesretnog čovjeka samo u načinu razmišljanja i stava prema životnim situacijama. Misao je vrlo moćno sredstvo u kreiranju životne okoline. Pozitivne misli i pozitivan stav poput: "Znam, hoću i mogu" pozitivno djeluju na naš život, dok nas negativne misli i stav "Ne znam, neću i ne mogu" uvijek čine nezadovoljnima.
Kada bismo pri tome bili upoznati s rezultatima velikog broja istraživanja koji pokazuju jasne poveznice da su upravo misli te koje mogu utjecati na naše tijelo, dobro poznata stara poslovica "Zdrav duh u zdravom tijelu" možda bi trebala doživjeti izmjene. Jer sve veću pozornost u današnje vrijeme dobiva ideja kako zdrav, uravnotežen i optimističan duh rezultira zdravim i vitalnim tijelom.
Brojne studije pokazuju kako pozitivne misli, vjerovanja, životni stavovi i raspoloženja kao što su optimizam, zahvalnost, unutarnji mir, radost i slično uzrokuju pozitivne fiziološke reakcije u našem tijelu. S druge strane, pesimizam, zamjeranje, ljutnja, strah dokazano negativno utječu na ljudski organizam.
Što kaže znanost
Svima nam je poznato da se želučana kiselina pojačano luči kad smo pod stresom, napeti ili ljuti. Dobro je poznato i da se rad tjelesnih funkcija usporava kada liježemo na počinak, kada tijelo prati stanje uma te se usporavaju metabolizam, rad srca, disanje i dolazi do regeneracije tkiva i ostalog.
Ideja da misli utječu na stanje tjelesnih funkcija u istočnim je civilizacijama poznata od davnina i široko je prihvaćena, no na Zapadu je relativno nova. Mnogi se znanstvenici staroga kova teško odriču ideje da je čovjek stroj, a njegove misli rezultat kemijskih i električnih reakcija živčanih stanica mozga uzrokovanih podražajima iz okoline.
Ipak, u svijetu danas niču specijalizirani instituti i znanstveni centri, sve u svrhu širenja spoznaja o povezanosti uma i tijela.
Da svaka misao ima odgovarajuću sliku ili formu, a svaka forma vibraciju ili zvuk, dokazao je i švicarski liječnik Hans Jenny krajem 60-ih godina 20. stoljeća. Osnovao je disciplinu nazvanu kimatika, nazvanu po grčkoj riječi kyma (val), koja proučava utjecaj vibracija (zvuka) na formiranje materije. Jenny je za svoje eksperimente koristio frekvencijske generatore pomoću kojih je odašiljao određene frekvencije zvuka na ploču na kojoj je bio pijesak ili neki drugi materijal. Tim je eksperimentima dokazao kako određene vibracije mogu oblikovati materiju.
Prema tome, možemo reći da su misli uzrokovane pojavnim zvukom, a svaka riječ ima svoje značenje koje stvara određenu predodžbu i emociju.
Osvještavanjem tijeka misli možemo svjesno prekinuti negativne obrasce razmišljanja i zamijeniti ih pozitivnima.
Djelovanje misli
Premda princip po kojem misao utječe na fiziologiju još nije potpuno razjašnjen, poznato je da pozitivno razmišljanje djeluje na neurone u mozgu uzrokujući kemijske promjene koje dovode do smanjenja razine hormona stresa, dok negativne imaju suprotan učinak. Zna se, primjerice, da su emocije straha ili ljutnje povezane s aktivacijom nadbubrežne žlijezde i lučenjem hormona adrenalina, koji pak ubrzava srčani ritam i disanje te uzrokuje napetost mišića. Svaka misao i emocija praćene su određenom tjelesnom reakcijom, a tijelo ne prepoznaje razliku između događaja koji su stvarne prijetnje i onih koji su prisutni u našim mislima.
- Negativne misli mogu biti uzrokom brojnih simptoma poput glavobolje, gubitka energije, povišenog krvnog tlaka, probavnih smetnji, spolne disfunkcije, pojačanog znojenja, gubitka težine ili debljanja, nesanice, ukočenosti mišića, a posljedično mogu dovesti i do mnogo ozbiljnijih reakcija, kao što je rak. Ove se reakcije odnose na misli (i emocije kao njihove posljedice) koje su kod ispitanika prisutne dulje vrijeme. Smatra se da kratkotrajna negativna raspoloženja ne ugrožavaju zdravlje, odnosno da tijelo ima vlastiti sustav zaštite koji se aktivira kod takvih stanja. Stoga potiskivanje negativnih misli i emocija nije od koristi za naš organizam, naprotiv, to može pridonijeti nastanku poremećaja i bolesti.
- Pozitivno razmišljanje dokazano jača imunitet, smanjuje rizik od mnogih bolesti, ubrzava ozdravljenje ako je bolest već nastupila te povoljno utječe na mentalne sposobnosti. Smanjena količina stresnih hormona u tijelu posljedično dovodi do povećane sposobnosti borbe sa slobodnim radikalima koji mogu uzrokovati oštećenja stanica i tkiva. Neke od koristi pozitivnog razmišljanja su i smanjeni rizik od srčanih bolesti te problema s probavnim, dišnim, endokrinim i drugim tjelesnim sustavima. Osim djelovanja na našu fiziologiju, emocije utječu i na intelektualne sposobnosti. Kreativniji smo, inteligentniji i usredotočeniji ako smo zadovoljni, zahvalni, suosjećajni i sl.
'Prebacite se' u stanje radosti
U cilju razvoja pozitivnog razmišljanja potrebno je osvijestiti vlastite misli. Osvještavanjem tijeka misli možemo svjesno prekinuti negativne obrasce razmišljanja i zamijeniti ih pozitivnima. To ne znači da bismo trebali iz netom osviještenog stanja samoprijezira automatski prijeći u stanje radosti, već se zamjena odvija korak po korak, nadograđujući svaku misao sljedećom koja na nas djeluje tako da se osjećamo bolje.
Misli su vrlo moćno sredstvo, ne kažu bez razloga - pazi što želiš jer bi ti se moglo ostvariti...
Okrenite se sebi
Misao je vrlo moćno sredstvo. Pozitivne misli pozitivno djeluju na naš život, a negativne uzrokuju nezadovoljstvo i ograničavaju naš um. Nije stoga teško zaključiti da nas pozitivan stav čini fleksibilnom osobom, koja se prilagođava situaciji i uvijek izvlači najbolje iz nje.
Istraživanja potvrđuju da primjena neke od brojnih tehnika opuštanja i okretanja sebi, kao što su tehnike meditacije i svjesnog disanja ili kreativne radionice poput plesa, likovnog izražavanja itd., popravljaju raspoloženje i zaustavljaju nepoželjan i potencijalno štetan tijek misli, čime djeluju na naše zdravlje i dugovječnost.