Kako nasljeđujemo karakteristike fizičkog izgleda?
Imate li majčin krumpirast nos? Ili ste možda od oca naslijedili neku neugodnu alergiju? A odakle vam crvena kovrčava kosa kad generacijama unatrag u vašoj obitelji nitko nije bio crvenokos? Znanost genetskog nasljeđivanja je vrlo složena i gotovo je nemoguće sa stopostotnom sigurnošću utvrditi odakle je naslijeđena svaka vaša karakteristika. Na većinu njih utječu brojni različiti geni koje nasljeđujemo od oba roditelja pomalo. No, utjecaj ima i okolina jer činjenica da imate gen za određenu karakteristiku ne znači da ćete je zaista i imati.
Ipak, ima nekoliko osnovnih stvari na koje nam genetika može dati odgovor kad je riječ o tome koje crte nasljeđujemo od oca, a koje od majke. Postoje tri glavna načina kako nasljeđujemo karakteristike od naših roditelja. Prvi je putem dominantnog gena - naslijedite li dominantan gen, razvit ćete tu karakteristiku. Uzmimo za primjer boju očiju: ako vam oba roditelja imaju smeđe oči, vjerojatno ćete i vi imati smeđe oči s obzirom na to da je to dominantna karakteristika. Drugi način je putem recesivnog gena-– oba roditelja moraju imati recesivan gen da biste vi imali tu karakteristiku. Na primjer, ako vi imate plave oči onda oba vaša roditelja moraju nositi gen za plave oči, čak i ako oni sami nemaju plave oči. I treći način su karakteristike koje su prisutne samo na kromosomu X i koje nam može prenijeti samo majka.
Sposobnost brzog mršavljenja
Postoje dva tipa masnog tkiva u našem tijelu: 'dobro' ili smeđe masno tkivo koje ubrzava metabolizam i pomaže u održavanju vitke linije i 'loše' ili bijelo koje može uzrokovati debljanje pa i razne bolesti povezane s debljinom. Svatko ima određenu količinu jednih i drugih masnih stanica, no to koliko smeđeg masnog tkiva imate, a samim time i koliko je brz vaš metabolizam, vjerojatno ste naslijedili od majke, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications.
Koliko ste skloni debljanju
I dok majci možete zahvaliti što vam je pomogla predajući vam u nasljeđe veću količinu smeđih masnih stanica, oca možete kriviti za to što ste naslijedili previše bijelih masnih stanica, pokazalo je isto istraživanje. Koliko masnoće pohranjujete u organizmu, a naročito oko organa, dijelom može biti određeno genima koje ste naslijedili od oca. Ipak, imajte na umu da, kad je riječ o prekomjernoj tjelesnoj težini, genetika nije ona koja vas može osuditi na debljinu - način života ima puno veću ulogu u vašim suvišnim kilogramima nego geni.
Sposobnost koncentracije
Ako vaša majka ima nisku razinu serotonina, neuroprijenosnika iz mozga koji je povezan s raspoloženjem, veća je vjerojatnost da ćete kasnije u životu razviti ADHD ili poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Psychiatry. Geni koje majka prenosi djetetu, a koji utječu na proizvodnju serotonina ujedno utječu i na sposobnost koncentracije.
Preuranjeni pubertet
Genetsko nasljeđe oba roditelja ima ulogu u tome kada će kod vas nastupiti velike promjene povezane s pubertetom, no ako je on kod vas nastupio prerano (prije osme godine kod djevojčica i prije devete kod dječaka), to bi mogla biti posljedica gena koji ste naslijedili od oca, otkriveno je u istraživanju objavljenom u časopisu New England Journal of Medicine. Autori tog istraživanja su utvrdili da genetske mutacije u genu MKRN3 vode do prijevremenog puberteta, a svi sudionici studije koji su imali tu mutaciju naslijedili su je od oca.
Bore i sijeda kosa
Kako starite i koliko će se to vidjeti na vama određeno je na staničnoj razini nakupljanjem oštećenja tijekom života na mitohondrijskoj DNK - genu koji možete naslijediti samo od majke. Okolišni faktori kao što su izlaganje suncu, pušenje ili nezdrava prehrana mogu uzrokovati oštećenja mtDNK, no neka oštećenja mogu biti i naslijeđena od majke, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature. Što ste više mutacija mtDNA naslijedili od majke, to ćete brže starjeti, a to će se odraziti u većem broju bora i sijedih vlasi.
Namrgođenost ili vedrina
Majke mogu utjecati na naše raspoloženje, ali ne samo tako što će nas tjerati da jedemo brokulu tri puta tjedno ili nam prigovarati za sve i svašta. Jedna struktura u dijelu mozga koji se naziva kortiko-limbičkim sustavom, a koji kontrolira regulaciju emocija te ima važnu ulogu u razvoju poremećaja raspoloženja, poput depresije, češće se prenosi s majke na kćeri nego s majke na sinove ili s očeva na djecu oba spola, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Neuroscience. To znači da su kćeri, barem djelomično, raspoloženje naslijedile od svojih majki.