Čitav razvoj digitalne informacijske tehnologije radikalno se promijenio i ubrzao od 2007.
 FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
Suzana Ciboci
Suzana Ciboci
JOŠ JEDNA EPIDEMIJA

Na poslu i u privatnom životu, čini se da ništa ne funkcionira bez mobitela. No, ima li njegova uporaba svoju cijenu

03. rujan 2021.
U posljednjih deset godina pametni je telefon golemom brzinom osvojio svijet i promijenio svakodnevicu četiri milijarde svojih korisnika kao nijedna tehnička inovacija dosad. Od jutra do večeri, na poslu i u privatnom životu, čini se da ništa ne funkcionira bez pametnog telefona. No, ima li njegova uporaba svoju cijenu, pita se Manfred Spitzer, njemački psihijatar, psiholog i neuroznanstvenik, u svojoj novoj knjizi Epidemija pametnih telefona

Direktor Psihijatrijske sveučilišne bolnice i osnivač Centra za neuroznanost u Ulmu, Martin Spitzer, angažirani je psihijatar koji je već podigao mnogo prašine kada je objavio knjige Oprezno sa zaslonom, Digitalna demencija, Usamljenost i Cyberbolesnik, u kojima je obradio utjecaj digitalnih tehnologija na čovjeka. U svojoj novoj knjizi Epidemija pametnih telefona (hrvatsko izdanje objavio je Ljevak) ponovno obrađuje, kako tvrdi, jedan od najvažnijih problema suvremenog čovjeka, kojeg možda nismo dovoljno svjesni.

- Kao da se o pametnim telefonima razmišlja samo u pozitivnom kontekstu, a malo njih se brine zbog negativnih učinaka na naše razmišljanje, osjećaje i djelovanje, naše zdravlje i naše društvo. Na zdravstvene posljedice pretjerane uporabe pametnih telefona upozoravaju i investitori i poduzetnici. Šef Applea preporučuje da se pametni telefoni ne bi trebali koristiti u školama, francuski ih je predsjednik tamo potpuno zabranio, a Južna Koreja već godinama ima zakone koji štite mlade od najgorih posljedica upotrebe mobitela - ističe Spitzer. Uzeo si je u zadatak suprotstaviti se činjenicama ovom, kako kaže, "pomodnom hiru". Unatoč tome što ga njegovi kritičari smještaju u radikalni kut.


Samo doza čini otrov

- Primjećujem da se sve više i sve češće o digitalnim tehnologijama promišlja i kritički. U međuvremenu se pojavilo na desetke istraživanja, stečeno je mnogo novih znanja i nova su nam otkrića pokazala opseg štete koju pametni telefoni mogu nanijeti: porast kratkovidnosti (u Južnoj Koreji za više od 90 posto kod mlađih od 20 godina), ovisničko ponašanje, porast pretilosti, anksioznosti, depresivnosti i udvostručena stopa samoubojstava američkih djevojčica u razdoblju od sedam godina i utjecaj na 200 izbora širom svijeta (uključujući Trumpa i Brexit). Digitalna tehnologija ima mnoštvo ‘nuspojava‘, od narušenog zdravlja i narušenih obrazovnih procesa do gubitka radnih mjesta i urušavanja osnovnih postavki našeg života u zajednici - smatra Spitzer. Ništa ga nije toliko obradovalo kao spoznaja da su i mladi uvidjeli kako digitalna tehnologija nije baš genijalna stvar, kad je u jesen 2015. za riječ godine kod mladih izabrana riječ smombi - kombinacija riječi smartphone i zombi.

- Mladi su shvatili povezanost između prekomjerne uporabe pametnih telefona s jedne strane i bezvoljnosti i malodušja s druge, pa su čak i sklepali riječ za to. Kada su u siječnju 2018. dva velika ulagača tvrtke Apple napisala pismo tvrtki u kojem su istaknuli opasnost pametnih telefona, pomislio sam - sad se mogu opušteno zahvaliti - piše Spitzer. Ipak, kao u prethodnim knjigama, tako i u ovoj sakupio je rezultate mnogih neovisnih znanstvenika objavljenih u znanstvenim časopisima poput Science i Nature i na razumljiv način potrudio se prenijeti poruku o sveprožimajućim negativnim utjecajima pametnih telefona.

- Samo doza čini otrov. Ta je mudra izreka, koja seže sve do švicarskog liječnika Paracelsusa iz kraja 15. stoljeća, postala sve jasnija, kao i dugoročno nepovoljni učinci digitalne informacijske tehnologije na ljude: nepravilno držanje i pretilost, depresija i anksioznost, pojačana nemogućnost zadržavanja pozornosti i smanjeni kapaciteti pri učenju. Korištenjem ekrana i digitalne informacijske tehnologije čovjek ne može naučiti pisati, čak ni po pravopisu, računati napamet ili čitati karte, nešto željeti i provesti u djelo ili suosjećati s drugima i promatrati stvari iz njihove perspektive. Naročito je važno prepoznati da je razina obrazovanja postignuta u djetinjstvu i adolescenciji najveći zaštitni faktor protiv demencije u starosti. A ako je to slučaj, tada ne treba čekati rezultate dugoročnih studija koji bi se mogli pojaviti tek za pedeset godina kako bismo se s pravom zabrinuli - piše Spitzer.


Švicarski nožić digitalnog doba

Čitav razvoj digitalne informacijske tehnologije radikalno se promijenio i ubrzao od 2007. godine. Tvrtka Apple prva je razvila potpuno nov uređaj koji je samo na prvu izgledao kao telefon. Bilo je to malo, prijenosno računalo s baterijom na punjenje i više bežičnih sučelja koja su pružala pristup internetu. Imala je kameru, mikrofon i niz senzora. Stvari su postale još zanimljivije kada je mnoštvo ljudi počelo razvijati na stotine tisuća programa (aplikacija) i sučelja za radijsku mrežu, internet, globalni satelitski navigacijski sustav, druge uređaje u blizini i druge pametne telefone. Tako se mogu riješiti mnogi mali svakodnevni problemi koji imaju veze s pribavljanjem, pohranom ili razmjenom informacija... Možete ga ponijeti sa sobom bilo kad i bilo kamo, povezuje nas s ostatkom svijeta kad god želimo, već i mala djeca rukuju njime. U međuvremenu je proizvedeno više pametnih telefona nego što ima ljudi na svijetu, a broj korisnika premašio je četiri milijarde. Otprilike polovica svih korisnika pametnih telefona na njima provodi više od pet sati dnevno, golema većina koristi jednu ili više društvenih mreža, a mnogim mladim ljudima pametni telefon služi kao igraća konzola i televizor. Širom svijeta svi korisnici svakodnevno pogledaju ukupno milijardu sati videozapisa na YouTubeu. Dakle, piše Spitzer, prilično velik dio čovječanstva troši značajan dio - otprilike trećinu - svog budnog vremena s malim uređajem koji postoji tek deset godina.

- S njim možemo svašta, stječemo brojna virtualna iskustva i značajan udio naših svakodnevnih kontakata odvija se sa stvarnim ljudima putem tog uređaja. Te promjene u načinu života utječu na nas posebno u razdoblju u kojem se naš mozak (još) razvija i posebno je prijemčiv za učenje: od rođenja do trećeg desetljeća života. Ako se iskustvo i ponašanje većine ljudi promijene na dosad neviđen način, a sve zbog jednog malog novog proizvoda, onda to ne može proći bez ikakvih posljedica! Stoga je teško razumjeti zašto do sada nije postojala službena procjena utjecaja te nove tehnologije. Na to nije upozorio nitko drugi doli dva glavna Appleova ulagača početkom 2018. - u pismu Appleu napisali su da iPhone sa sobom nosi rizike i nuspojave te da bi za tvrtku bilo dobro da to uzme u obzir. U protivnom se može dogoditi da milijuni korisnika tuže tvrtku za naknadu štete zbog nastanka takvih neželjenih posljedica, što obzirom na golemi broj potencijalnih tužitelja može značiti bankrot čak i za Apple - najbogatiju tvrtku na svijetu - piše Spitzer. Zatraženo je da se hitno razviju novi programi kako bi roditeljima olakšali kontrolu i ograničili uporabu pametnih telefona.


Utjecaj na zdravlje

Međutim, ističe Spitzer, negativni učinci pametnih telefona puno su više od "samo" ovisničkog ponašanja. Dokazano je da pametni telefoni uzrokuju čitav niz zdravstvenih problema, čije je ozbiljnosti i opsega vrlo malo ljudi svjesno: kratkovidnost, anksioznost, depresija, poremećaji pažnje, poremećaji spavanja, nedostatak kretanja, prekomjerna težina, nepravilno držanje, dijabetes, visoki krvni tlak, povećano rizično seksualno ponašanje i povećano rizično ponašanje u cestovnom prometu. Malo je ljudi svjesno da su pametni telefoni zamijenili alkohol kao primarni uzrok nesreća među mladim sudionicima u prometu. Nadalje, negativan utjecaj na obrazovanje pogoduje pojavi demencijskih bolesti. Pametni telefon na radnom stolu smanjuje sposobnost razmišljanja i kvocijent inteligencije - čak i kada se ne koristi. Samom svojom prisutnošću odvlači pozornost jer biste ga mogli koristiti. Što su mladi i djeca mlađi, to je veći negativan utjecaj. Promicanje digitalizacije u školama znatno je smanjilo uspješnost djece u usvajanju znanja, pokazala je analiza podataka iz više od 60 zemalja iz studije PISA-e.


Društveno ponašanje

Digitalna informacijska tehnologija ne samo da šteti fizičkom i mentalnom zdravlju i obrazovanju nego ima i vrlo nepovoljne učinke na društvo u cjelini.

- Empatija se uči na gotovo isti način kao i hodanje i govor. Potrebno je desetke tisuća izravnih kontakata s drugim ljudima. Ako se izravni kontakti zamijene elektronskim medijima, empatija nestaje. Samim time što su pametni telefoni toliko dostupni, dostupne su i društvene mreže kojima se mladi koriste putem pametnih telefona. Upravo to ih pretvara u problem: ako djeca i adolescenti dobar dio svojih društvenih kontakata ostvaruju putem pametnih telefona, tada ne mogu naučiti empatiju. Posljedice utječu na sve nas: u slučaju nesreće pomoć se više ne pruža, ali se žrtve fotografiraju ili snimaju i odmah stavljaju na internet. Manje empatije od toga ne postoji - smatra Spitzer. Bez namjere da ga se pogrešno razumije, kaže, ako već imate prijatelje i potpuno razvijen mozak, društvene mreže mogu nam pomoći da održavamo kontakte, dogovaramo i planiramo zajedničke aktivnosti, ali djeca i adolescenti imaju više koristi ako se više druže s ljudima i borave u prirodi.


Manipulacija

Nestanak istine, manipulacija i potkopavanje demokracije još su neke važne posljedice prekomjerne upotrebe pametnih telefona, prema Spitzeru. Primjerice, navodi u knjizi, studija na 126.000 tviterskih poruka koje je tri milijuna korisnika proslijedilo 4,5 milijuna puta, objavljena u časopisu Science, pokazala je da se lažne poruke šire brže, dalje i dublje od istinitih.

- Nije to do Twittera, nego do činjenice da se njime koriste znatiželjni ljudi. Ali to nije sve, 2012. eksperiment sa 61 milijunom ljudi pokazao je da je Facebook mogao utjecati na odaziv birača na američkim izborima 2010. Malo poslije, na 700.000 korisnika Facebooka provedeno je istraživanje u kojem su im se tjedan dana pokazivale manipulirane objave njihovih prijatelja i ono je pokazalo da čak možete utjecati na misli, osjećaje i ponašanje korisnika. Danas je oglašavanje prilagođeno svakom od otprilike dvije milijarde korisnika osobno pa je oko 50 posto učinkovitije, odnosno Facebook dobiva tako više vašeg vremena i pozornosti. Isti poslovni model koriste i YouTube, Google i Twitter. I s ove strane Atlantika otkriveno je da je Facebook osobne podatke oko 40 posto svih građana Europske unije, njih oko 200 milijuna, analizirao radi slanja personaliziranih oglasa, što se protivi Općoj odredbi o zaštiti podataka EU (GDPR), koja je stupila na snagu 2018. - piše Spitzer.


Što je istina

Život bez pametnog telefona? Za mnoge nezamislivo, iako je ponekad život s pametnim telefonom čak i pakao, kao što to pokazuju izvješća o mobbingu, neobuzdanoj (anonimnoj) agresivnosti, izgubljenom povjerenju, krađi podataka, razvodima zbog Facebooka ili čak depresiji uzrokovanoj pametnim telefonima.

- Iskrenom intelektualcu ne preostaje ništa drugo nego pragmatična teorija istine, prema kojoj se - pažljivo formulirano - poneki ponekad mogu složiti oko toga što se (možda) može nazvati istinom. Tko razmišlja ovako ili slično, vjerojatno nikad nije primijetio da na pitanja poput: Doktore, je li to rak?, Kapetane, tonemo li? ili Gospodine direktore banke, jesam li švorc? nikad nećemo odgovoriti navodno jedinim intelektualno poštenim protupitanjem: Koju teoriju istine pretpostavljate? Možemo raspravljati dovijeka. Ako se radi samo o kobasici, u nekom se trenutku morate prestati svađati i donijeti odluku i djelovati. Dakle, možemo se uvijek pitati kakvo je nešto zaista, a istina nije konstrukt nego i stvarnost. A ona je, kao što ćemo uskoro vidjeti, vrlo važna - poručuje Martin Spitzer.

Teme
Linker
24. listopad 2021 20:47