U laži su kratke noge. Možda nisu noge, ali zato zdravlje stradava. Barem ako se to pita znanstvenike. Jedna od lekcija koju su nas učili dok smo bili klinci je da ne lažemo. Svi znamo da to ne bismo smjeli raditi, no koliko se zapravo toga pridržavamo?! Koliko ste laži izrekli danas? Ni jednu. Moš' misliti.
Istraživanja pokazuju da većina ljudi izrekne jednu do dvije laži dnevno. Male, bijele laži kao da prođu 'lišo'. I za njih uvijek imamo opravdanje. Poput onog: 'To nije patološko laganje, već samo sitna laž. Rekla sam to, jer ga nisam htjela povrijediti. Nisam htjela upasti u nevolju. Pa, to nije ništa strašno, ionako to svi rade.'
No, ipak se ispostavilo kako laganje može utjecati na mozak i tijelo.
Mozak je preopterećen
O zdravstvenim posljedicama patološkog laganja provedeno je mnogo istraživanja. I svi su došli do istog zaključka - laganje bi moglo biti štetno za zdravlje!
Prema doktoru znanosti, Arthuru Markmanu,onog trenutka kad slažemo, tijelo oslobađa kortizol u mozak. Samo nekoliko minuta poslije, memorija se 'pregrije' pokušavajući se sjetiti i laži i istine. Donošenje odluka postaje sve teže i nerijetko se nelagoda tada zamjenjuje ljutnjom. I to sve u prvih 10 minuta.
Više stresa
Nakon ovih prvotnih i već spomenutih reakcija, kreće briga oko te laži, ili oko toga da ćemo biti uhvaćeni. Kako bi se riješili ovog osjećaja, moguće je da ćete se probati iskupiti za laž i ponašati se prema drugoj osobi mnogo bolje i ljubaznije. Moguće je i da ćete uvjeriti sami sebe da je njihova krivica što ste uopće morali lagati.
Dan nakon laži, jedna od ove dvije stvari se može dogoditi: Ako ste naviknuti na patološko laganje, najvjerojatnije ćete početi vjerovati u laž. Ako niste naviknuti na patološko laganje, osjećat ćete se loše i probat ćete izbjeći osobu kojoj ste to izrekli. Osjećaj krivnje može dovesti i do problema sa spavanjem.
Sav taj dodatni stres ima negativne posljedice na zdravlje:
- povećani krvni tlak,
- glavobolje,
- bol u donjem dijelu leđa,
- anksioznost, a u nekim slučajevima i depresija,
- problemi s probavom (proljev, mučnina, grčevi).
Istraživanje koje je provelo sveučilište Notre Dame pokazalo je kako se ljudi osjećaju bolje kada manje lažu te su upravo stoga i manje skloni različitim oboljenjima. Sudjelovalo je 110 volontera. Istraživači su zatražili od grupe studenata da na 10 tjedana prestanu lagati. Kod njih su zabilježene manje razine stresa i tjeskobe, a prestale su ih mučiti i prehlade, glavobolje i probava
- Kad su prestali toliko lagati, popravili su se njihovi odnosi, a samim time i njihovo zdravlje - rekla je doktorica Anita Kelly koja je vodila istraživanje.
Ako je laganje dio vaše dnevne rutine, bit će jako teško jednostavno prestati.
Patološko laganje
U službenim međunarodnim klasifikacijama posebno je označena kategorija patološkog laganja. Ta kategorija podrazumijeva da je ono u osnovi prisutno kod one osobe koja sustavno govori laži unatoč činjenici da za iste može biti ili već jest kažnjena.
Ako je laganje dio vaše dnevne rutine, bit će jako teško jednostavno prestati. Možete si reći da danas nećete lagati, no to ćete svejedno učiniti. Prijatelj vas je pitao ima li sluha. Rekli ste mu istinu? Naravno da niste.
Za prestanak laganja treba dosta vremena. Recite samom sebi da želite biti što iskreniji i da ćete utrošiti napor kako biste prestali izgovarati jednu laž za drugom. Razmislite dvaput prije nego što odgovorite na pitanje.
Još jedan dobar način za kontroliranje patološkog laganja jest provođenje vremena s ljudima koji cijene istinu. Druženje s prijateljima koji vole čuti istinu i koji vas ohrabruju da kažete istinu može biti vrlo motivirajuće.
No, ako vam ni to ne pomogne, mislite na zdravlje!