Nova studija Sveučilišta u Trentu pokazala je da se psihološko blagostanje može poboljšati, što je potvrdilo i mjerenje kod sudionika na početku i na kraju istraživanja. Osobito se to odnosi na zadovoljstvo životom, doživljaj dobrobiti, samosvijest i emocionalnu samoregulaciju. Sudionici su prijavili i značajno smanjenje anksioznosti, doživljaja stresa, negativnih misli, ruminacije (opsjednutost ranijim greškama ili propustima) i bijesa. Takav se učinak pokazao i kratkoročno i dugoročno, tijekom cijelog programa.
Rad na sebi
"Program je bio inspiriran idejom - prisutnom i u zapadnim i u istočnim filozofskim tradicijama - da je sreća neraskidivo povezana s razvojem unutrašnje ravnoteže, otvorenijom i boljom perspektivom sebe, drugih i svijeta, boljim razumijevanjem ljudskog uma i mozga. Pritom su nam potrebne filozofske teorije i praksa meditacije", objasnio je načela studije psiholog Nicola De Pisapia. Studija je trajala devet mjeseci, a provedena je u Institutu tibetanske kulture Lama Tzong Khapa u toskanskom selu Pomaia. U teorijskom dijelu sudionici su učili o temama iz zapadne i budističke filozofije, iz psihologije i neuroznanosti (npr. neuroplastičnost, moždani krugovi pažnje, stres i tjeskoba, pozitivne i negativne emocije, svijest o sebi, suosjećanje).
Praktični dio uključivao je vježbe iz zapadne i budističke tradicije (npr. meditaciju na dah, analitičku meditaciju, osobni dnevnik). De Pisapia kaže: "U nesigurnim vremenima poput našeg nužno je znanstveno proučiti kako se zapadne i istočne filozofske tradicije, kontemplativne prakse i otkrića o umu i mozgu mogu integrirati na svjetovan način. Cilj je zdravim ljudima pružiti mogućnost rada na sebi kako bi razvili autentičnu sreću, a ne hedonizam ili površan osjećaj sreće"