Za višak kilograma ili debljinu kriv je isključivo prekomjeran unos masti
 Getty Images
Bez uvrede, ali...

Krupne sam građe i imam teške kosti: Zvuči poznato? Obična zabluda, izmišljotina i alibi za višak kilograma

14. lipanj 2020.
Ono što čini razliku jest omjer masnog i mišićnog tkiva. To su postoci koji su promjenjivi i koji utječu na to hoće li netko iste težine i visine izgledati deblje (onaj tko ima veći postotak masti jer je mast lakša i ima veću zapremninu), a netko mršavije (onaj tko ima veći postotak mišića)

Nemam viška kila, ja sam krupne građe i imam "teške" kosti. Koliko puta ste čuli takvu rečenicu koja je trebala poslužiti kao opravdanje za ne baš gracioznu siluetu? Vjerojatno mnogo puta iako, sa znanstvenog stajališta, za to nema nikakve podloge a niti postoji nešto kao "teške kosti" i "krupna građa". Takozvana krupna građa, kako tvrde stručnjaci, zaista nije ništa drugo nego alibi koji se koristi kako za nekoliko suvišnih kilograma tako i za pretilost, dok su i jedno drugo zapravo posljedica prekomjerne količine masti. Da se nitko ne bi našao uvrijeđen, to se da vrlo lijepo objasniti analizirajući što zapravo čini tjelesnu masu.

O čemu sve ovisi tjelesna težina

Naše je tijelo pretežno sačinjeno od kostiju, unutrašnjih organa, mišića, tjelesnih masnoća i vode. Dakle, naša "građa" ovisi o zbroju svih tih elemenata, kojima se može dodati i težina nekih manjih komponenata, poput stolice, mokraće ili konzumirane hrane. No, te manje komponente nisu važne u ovoj priči s obzirom na to da se radi o tako malim količinama da one mogu samo neznatno utjecati na ukupnu težinu cijelog tijela.

Istina o težini kostiju

Težina kostiju predstavlja oko 20 posto ukupne tjelesne težine (kod osobe normalne tjelesne težine), što znači da kod odrasle osobe teške 75 kilograma od toga na kosti otpada 15 kg. Čak i ako priznamo određene individualne varijacije u težini samih kostiju kod osoba iste visine, može se govoriti o najviše 2 kg razlike, što je zaista zanemariv odmak od prosječne težine.

Na primjer, kod osobe težine 60 kg, težina skeleta iznosi 12 kg i uzimajući u obzir individualne varijacije od oko 10 posto, u tom slučaju govorimo o nešto više od 1 kilograma razlike. To je količina koja se vrlo vjerojatno uopće ne primijeti na nekome, a kamoli da bi netko zbog toga osjetio potrebu proglasiti svoje kosti "teškima". Drugim riječima, takve brojke ne mogu ni u kom slučaju opravdati značajnu razliku u izgledu kod dvije osobe, niti opravdati višak kilograma: kaže li osoba koja ima 5 ili čak 10 kilograma više od idealne tjelesne težine da su razlog tome teške kosti, to je najobičnija laž.

Unutrašnji organi? Ma, dajte molim vas...

U kojoj mjeri naši unutrašnji organi mogu utjecati na ukupnu težinu i izgled? Ni u kojoj, naravno. Prvo treba naglasiti da težina unutrašnjih organa ne varira mnogo: ne postoje zdrave osobe čija bi jetra, srce ili crijeva bili tako enormno veliki i teški da bi se time mogli opravdati suvišni kilogrami. Dakle, i ovdje vrijedi isto što vrijedi i za kosti: ako netko ima desetak kilograma viška, to sasvim sigurno ne može pripisati naročito teškim organima.

Ključ je u omjeru mišića i masnog tkiva

Mišićno tkivo dokazano ovisi o genetskom nasljeđu pa tako postoje osobe koje su prirodno mišićave i osobe koje imaju vrlo malo i slabe mišiće. Prva skupina postiže odlične rezultate treninzima za jačanje mišića, odnosno uspijeva u značajnoj mjeri povećati mišićnu masu, dok druga skupina postiže slabije ili vrlo slabe rezultate istim intenzitetom treninga. No, oni koji za sebe govore da su "krupne" građe sigurno pritom ne misle na mišićnu masu jer bi inače rekli da su mišićavi.

Osobe-ormari

U stvari, kad se za nekoga govori da je krupne građe, obično se radi o "osobama-ormarima", odnosno nekome tko je zaista sav krupan i širok, ali zapravo uopće nema trbuh. Takve osobe izgledaju "krupno", a ne debelo zahvaljujući ravnomjernoj raspoređenosti masnog tkiva umjesto njegovoj lokaliziranosti u samo jednom području tijela. Kod takve osobe tjelesna težina je veća od idealne, može biti veća čak i za 15 do 20 kg, no ne može se pripisati općenito "krupnoj građi" s obzirom na to da toliki višak kilograma uzrokuje isključivo višak masnog tkiva, samo što je ono jednolično raspoređeno po cijelom tijelu te tako manje vidljivo nego kod nekoga kod koga bi ista količina masnog tkiva bila lokalizirana samo u području trbuha.

Indeks tjelesne mase

Za usporedbu je zgodno napomenuti da indeks tjelesne mase kod naglašeno mišićave osobe može biti 23 ili najviše 24, ali u tom slučaju se već radi o muskulaturi body buildera kod kojih je postotak masnog tkiva vrlo nizak (znatno ispod 10 posto), dok je postotak mišića vrlo visok. S druge strane, postoje osobe s indeksom tjelesne mase 26 ili više koje možda za sebe misle da su normalne tjelesne težine jer nemaju izražen trbuh, no u stvarnosti je njihov postotak masnog tkiva dobrano iznad 15 kod muškaraca ili iznad 20 kod žena. Takve osobe su debele i to ne zbog krupne građe niti mišića niti unutrašnjih organa, već isključivo zbog viška masnog tkiva.

Postotak masnog tkiva u tijelu koji se smatra normalnim je između 10 i 20 za muškarce (oko 15 pošto se smatra idealnim) te oko 18 do 28 za žene (23 posto je idealno). No, kad govorimo o omjeru mišića i masnog tkiva, treba spomenuti još jednu činjenicu koja utječe na to da dvije osobe iste tjelesne težine i visine mogu izgledati posve različito, a to je različita gustoća masnog i mišićnog tkiva te samim time i različitu težinu.

Mišićno tkivo je oko 18 posto gušće od masnog tkiva, što znači da netko može imati manje masnog tkiva i više mišića, biti iste tjelesne težine i visine, no izgledati posve drugačije od nekoga tko ima obrnuti omjer mišića i masti jer je masno tkivo manje gusto te je potreban veći volumen masnog tkiva da bi se u težini izjednačio s mišićima.

A što je s vodom? Zbog nje zaista možemo izgledati deblji

Prosječni postotak vode u ljudskom tijelu varira ovisno o spolu, dobi i tjelesnoj težini, no ono što se ne mijenja je činjenica da od rođenja na dalje više od polovice naše tjelesne težine čini voda. Udio vode ostaje iznad 50 posto tijekom cijelog našeg života, ali se u starijoj životnoj dobi nešto malo ipak smanjuje. Prva tri do četiri mjeseca po rođenju gotovo tri četvrtine našeg tijela čini voda. Taj postotak se počinje smanjivati i prije nego što beba navrši jednu godinu života. Daljnje smanjenje tog postotka, naročito u odrasloj dobi je posljedica činjenice da je u tijelu s godinama sve veći postotak masnog tkiva, a masno tkivo sadrži manje vode nego nemasno. Drugim riječima, što imate više mišićnog tkiva imat ćete i veći udio vode u tijelu i obratno: što je više masnog tkiva, manje je vode. Prosječan postotak vode u tijelu za osobe u dobi između 19 i 50 godina iznosi 59% za muškarce te 50% za žene.

Previše vode

No, ponekad u našem tijelu može biti i previše vode i tada se govori o problemu "zadržavanja vode" koji može utjecati na to da netko izgleda deblje nego što to uistinu jest. Naime, ponekad se događa da se određena količina vode, koja bi u normalnim okolnostima otišla u bubrege i zatim bila izlučena u obliku mokraće, zadržava u tkivima između organa i kože do čega mogu dovesti razni uzroci, od hormonalne neravnoteže do konzumiranja previše soli i ugljikohidrata. No, ono što je ovdje važno jest da je tijelo sposobno zadržavati i do dvije i pol litre vode dnevno, što se sasvim sigurno odražava na vazi, ali i na izgledu. Naime, kod problema zadržavanja vode dolazi i do pojave edema. Prvi znak zadržavanja tekućine je nadutost trbuha, a zatim dolazi i do otečenosti u prstima, dlanovima, zapešćima, gležnjevima, stopalima i licu. Ponekad otečenost može biti tolika da vam prstenje, narukvica ili odjeća koju ste do prije nekoliko dana nosili odjednom postanu tijesni.

Zanimljivosti radi, dodajmo da je koža odrasle osobe u prosjeku teška oko 9 kg (kod mršavih ljudi naravno manja je težina kože, a kod debelih veća), a od ukupne tjelesne težine na kožu otpada u prosjeku oko 16 posto.

I na kraju, zašto onda dvije osobe iste težine i visine mogu izgledati posve različito?

S obzirom na to da je postotak komponenata tjelesne težine kao što su kosti, koža pa čak i voda više manje stalan, ono što čini razliku jest omjer masnog i mišićnog tkiva. To su postoci koji su promjenjivi i koji utječu na to hoće li netko iste težine i visine izgledati deblje (onaj tko ima veći postotak masti jer je mast lakša i ima veću zapremninu), a netko mršavije (onaj tko ima veći postotak mišića koje je gušće i teže te ima manju zapremninu. Uz napomenu da ponekad i količina vode može utjecati na vagu i izgled, no to je slučaj samo kad postoji problem zadržavanja vode.

Teme
Linker
27. studeni 2021 01:08