Dorothy iz priče Čarobnjak iz Oza je vjerovala u to da je kod kuće ipak najljepše, a tako je mislila i većina nas, barem donedavno. No, na tisuće ljudi koji zbog pandemije već tjednima moraju raditi od kuće, a čini se da će tako i nastaviti, sigurno se ne bi složili s tom tvrdnjom. Osobe koje se nisu sposobne nositi s velikim promjenama koje je virus donio u njihove živote mogu biti pod prilično velikim stresom, osjećati se usamljeno, iscrpljeno i možda preplavljeno negativnim emocijama - a sve su to simptomi koje psihijatri i psiholozi nazivaju 'sindromom rada od kuće'.
Što nas smeta?
Ovaj sindrom izaziva velik stres i uznemirenost zbog gubljenja jasnih granica između poslovnog i privatnog života. Osoba koja radi od kuće uglavnom 'nikada stvarno ne radi' i 'nikada se stvarno ne opušta' jer stalno dijeli vrijeme između poslovnih zadataka koji se moraju obaviti, čestih prekidanja od strane supružnika i djece ili psa kojeg treba izvesti u šetnju ili nekih kućnih kvarova koji svako toliko iskrsavaju i uvijek u najnezgodniji trenutak. Ove stvari najviše utječu na razvoj sindroma rada od kuće:
• Nemogućnost uspostavljanja čvrste strukture rada od kuće s točno određenim vremenom za posao, za obitelj i za opuštanje.
• Nedostatak rutine, što za posljedicu ima višak radnih sati kad se radi od kuće i stalno preklapanje radnih sati s vremenom koje bi osoba trebala imati za sebe.
Iako se ovaj sindrom javljao i prije kod nekih osoba koje su radile od kuće, sada se taj sindrom javlja u težem obliku jer se kod osoba koje rade od kuće zbog Covida-19, pojavljuju i dodatni opterećujući faktori za psihu, a riječ je o društvenoj izolaciji i financijskoj neizvjesnosti. Ti faktori su:
• Opća nesigurnost i neizvjesnost u vezi konačnog učinka Covida-19 na zdravlje pojedinca, cijele njegove obitelji, na njihove prihode i na sve kratkoročne planove koje su imali.
• Osjećaj usamljenosti zbog nametnute obaveze da se bude kod kuće i ne izlazi te zbog gubitka svakodnevne interakcije s kolegama u uredu ili s prijateljima i nekim članovima obitelji.
Svi smo uzdrmani
Na posljednjem briefingu za medije o Covidu-19, Svjetska zdravstvena organizacija je upozorila da socijalno distanciranje i kućna izolacija globalno predstavljaju veliki izazov za mentalno i psihološko zdravlje. Također, autori studije objavljene u zborniku Perspectives on Psychological Sciences su otkrili da je socijalna izolacija, bilo ona stvarna ili samo nečija osobna percepcija, povezana s povećanim rizikom za prijevremenu smrt.
Dr. Julianne Holt-Lunstad, psihologinja sa Sveučilišta Brigham Young smatra da se socijalna izolacija koju nam je nametnuo novi koronavirus pretvara u 'socijalnu recesiju' koja prijeti našem psihičkom zdravlju, a neki psiholozi sa Sveučilišta Yale čak nude besplatne online tečajeve kako bi ljude naučili nekim učinkovitim navikama koje mogu pomoći u 'očuvanju' osjećaja sreće tijekom pandemije.
No, nije baš da netko mora studirati i proučavati sreću da bi je mogao osjetiti. Postoje različiti iskušani mehanizmi koji omogućavaju da se izbjegne sindrom rada od kuće te da se postignu psihološka ravnoteža i stabilnost čak i u ovim nemogućim uvjetima. Psihološka ravnoteža je stanje kada se osjećamo zadovoljno, u dobrom fizičkom i psihološkom stanju te smo sposobni uživati u postignućima, radu i trenucima opuštanja, kad imamo snažan osjećaj samopouzdanja i sposobni smo za stabilne odnose s drugima - i to sve čak i onda kad smo prisiljeni raditi kod kuće i ne izlaziti po cijele dane, dok nas u radu nas ometa sve i svašta.
Prvi korak za izbjegavanja sindroma rada od kuće
Ključni prvi korak jest posvetiti pažnju psihološkim nužnostima, kao što su odvajanje vremena za hranjive obroke (ne samo usputne zalogaje), za dovoljno sna (po mogućnosti sedam do osam sati) i za svakodnevnu tjelovježbu. Još je 1943. psiholog Abraham Maslow kreirao model kojim se definira hijerarhija ljudskih potreba, a tu su hrana, voda, krov nad glavom, san i osjećaj sigurnosti navedeni kao osnovne potrebe. Dok te potrebe nisu zadovoljene, prema Maslowu, nitko ne može pronaći zadovoljstvo niti smisao u radu i životu općenito. Jedenje, spavanje i tjelovježba također pomažu u postavljanju granica, odnosno jasnom dijeljenju dana u 'faze' rada i faze privatnog života. Bez tih faza osoba koja radi od kuće lakše će preskočiti ono što je za nju neophodno zbog nerealnih očekivanja poslodavaca, prekomjernog usredotočivanja na posao ili opresivne posvećenosti poslu. Tjelovježba je, osim toga, odlična za opuštanje od stresa i za razgibavanje nakon višesatnog sjedenja pred računalom.
Kreirajte radnu rutinu
Gubitak granica između posla i privatnog života je primarni razlog zašto rad od kuće generira stres i tjeskobu. Kad je nečije radno mjesto dom, postaje vrlo teško 'zatvoriti ured', ostaviti posao i završiti radni dan.
Stalno smo u iskušenju navratiti do računala i obaviti još neku sitnicu, provjeriti poruke li odgovoriti na njih. Lani je provedeno je zanimljivo istraživanje globalne softverske tvrtke Buffer u kojem su analizirali ispitanike koji rade od kuće. Pokazalo se da ih je većina imala problem sa završavanjem radnog dana, 19 posto ih se osjećalo usamljeno, a njih 8 posto je osjećalo manjak motivacije.
Oni koji su uspješno radili od kuće bez spomenutih problema i bez simptoma sindroma rada od kuće, naučili su ovo:
• Kako odvojiti posao od osobnog i obiteljskog vremena.
• Razvili su slične rutine kao što bi ih imali u uredu: početak rada u isto vrijeme, pauza u isto vrijeme i završetak posla u isto vrijeme te nakon toga ostatak dana posvećen opuštanju i interakciji s obitelji.
• Jutro su smatrali najučinkovitijim za početak radnog dana. Neki od uspješnih direktora tvrtki čak su se vrlo rano ujutro budili kako bi izbjegli gubljenje vremena na čitanje vijesti i pristigle pošte te odmah započeli s radom. Tako se može mnogo toga obaviti već u prvom 'naletu', s puno jutarnjeg elana i bez opterećenosti tuđim pitanjima, zahtjevima i napomenama.
• Na kraju radnog dana su prestali odgovarati na poslovne pozive, poruke i e-mailove.
• Odijevali su se kao za odlazak na posao iako su radili od kuće.
• Kontaktirali su s kolegama i prijateljima povremeno kako bi ostali u tijeku i u vezi.
Na vama je
Imajte na umu da ste kod kuće vi onaj tko kontrolira dan i formira njegovu strukturu. Odredite razuman radni raspored, u njega uvrstite vrijeme za one neophodne stvari za vašu psihološku dobrobit, kao i za obavljanje kućnih poslova, za sebe i za vašu obitelj. Postavite ostvarive ciljeve, ostanite u kontaktu s kolegama i prijateljima i prestanite kršiti ruke i očajavati. Prije ili kasnije i Covid-19 će doći svom kraju i tada ćemo se svi vratiti u normalu. Potrudite se da do tada i vi ostanete normalni.
Sve o kampanji #OSTAJEMDOMA doznaj na jutarnji.hr/ostajemdoma