Iva Brozičević Dragičević

 PRIVATNA ARHIVA
Ana Dukić
Ana Dukić
Stručno mišljenje

Klinička psihologinja o stravičnim posljedicama bullyinga: Roditelji, obratite pažnju na ove stvari!

15. listopad 2022.
Klinička i sportska psihologinja Iva Brozičević Dragičević otkrila je tko najčešće doživljava bullying, kako ga spriječiti te koje su posljedice

Zlostavljanje ili bullying je ponavljajuće ponašanje s namjerom da se emocionalno ili fizički povrijedi druga osoba, kaže klinička i sportska psihologinja Iva Brozičević Dragičević.

image

Iva Brozičević Dragičević

CEKATEDROOM

Upravo o ovome problemu progovorili su i brojni sudionici showa „Život na vagi” koji su, zbog debljine, tijekom života nažalost doživjeli svakakve oblike vrijeđanja i zlostavljanja.

- Bullying na razne načine narušava mentalno zdravlje osobe koja mu je izložena, a može podrazumijevati fizičko nasilje, zadirkivanje, prijetnje ili zastrašivanje. Najčešće žrtve su djeca školske dobi i adolescenti, no zlostavljanje ponekad započinje već i u vrtiću, a nerijetko se nastavlja i do odrasle dobi - objašnjava Iva.

Bilo tko može biti žrtva, kaže Brozičević Dragičević, no ipak u većini slučajeva su to djeca koja su po nečemu, primjerice izgledu, rasi, vjerskoj ili seksualnoj orijentaciji drugačija od većine, kao i djeca koja odstupaju od prosjeka na neki način.

- To može biti u pozitivnom aspektu pa su tako i nadarena i talentirana djeca česte žrtve, ali i negativnom aspektu što čini ranjivijima primjerice djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja. Istraživanja pokazuju i da su pretila djeca češće izložena zlostavljanju vršnjaka - navodi Brozičević Dragičević.

Dodaje da izraz bullying često povezujemo s djecom i tinejdžerima, dok veoma slične oblike nasilja koji se javljaju u odraslih osoba nazivamo „zlostavljanje“. Ukoliko se takvo nasilje događa na radnom mjestu zovemo ga mobbing.

- Institut za zlostavljanje na radnom mjestu utvrdio je da se čak 19 posto osoba požalilo da se zlostavljanje na radnom mjestu događa upravo njima, dok je još 19 posto onih koji su svjedočili zlostavljanju nekog od njihovih kolega – rekla je Iva.

Dodaje kako zlostavljanje na radnom mjestu može uvelike naštetiti mentalnom i fizičkom zdravlju osobe, što se može odraziti u obliku stresa, visokog krvnog tlaka, tjeskobe, depresije, gastrointestinalnih problema i drugih zdravstvenih poteškoća.

Kako ga spriječiti?

Najvažnija stvar koju osoba može učiniti ako doživi bullying je, kaže, obratiti se autoritetu.

- Kada se radi o vršnjačkom nasilju kod djece i mladih, važno je da se osobe od autoriteta zapitaju što je u pozadini takvog ponašanja, tj. zbog čega je određeno dijete postalo nasilno. Neizostavno je da se uvedu jasne sankcije za nasilno ponašanje, no sankcije same po sebi, bez dubljeg razumijevanja problema nisu dugoročno rješenje. Ignoriranjem pravih razloga za pojavu nasilničkog ponašanja ne pomažemo zapravo ni djetetu koje je žrtva, kao ni počinitelju, a često ni djeci koja takvo ponašanje promatraju - rekla je Iva.

Dodaje kako ne postoji izdvojeni razlog zašto osoba postaje nasilnik.

- Nijedno dijete kojemu su zadovoljene emocionalne potrebe nije odjednom postalo nasilnik. Mnogi nasilnici su i sami žrtve ili svjedoci nasilja u obitelji ili negdje drugdje, često je nasilje izraz ljutnje ili frustracije problemima koji ih muče, ili je pak uzrokovano nedostatkom ljubavi i pažnje, ili odgojem kroz koji nisu razvili odgovarajuće socijalne vještine - ističe psihologinja.

Isto tako, navodi kako je važno s djecom od najranije dobi razgovarati o nasilju, kako u krugu obitelji tako i u vrtićima i školama.

- Djeca će se osjećati zaštićeno samo ako izgradimo sigurnu okolinu u kojoj ih učimo da je normalno podijeliti svoje osjećaje s osobom od povjerenja, da se nemaju čega sramiti i da je u redu prijaviti nekoga zbog čijeg se ponašanja ne osjećaju dobro. Dijete također mora znati kome se uvijek može obratiti, ali i dijete koje se ponaša nasilno mora znati koje su posljedice takvog ponašanja. Kako do bullyinga ne bi ni došlo, djeca bi trebala odrastati u okružju punom međusobnog poštovanja u kojem se uče uvažavanju različitosti - kaže Iva.

Kakve sve posljedice bullying može imati?

- Dijete koje je žrtva bullyinga često može izražavati fizičke znakove stresa kao što su glavobolje ili bolovi u trbuhu, problemi s nesanicom, ružnim snovima ili noćnim morama, ali i psihičke probleme kao što su povlačenje u sebe, anksioznost, uznemirenost, pa čak i depresija, pomanjkanje samopouzdanja i osjećaj manje vrijednosti. Moguća je i pojava maloljetničke delikvencije i agresivnosti zbog čega zlostavljana djeca ponekad i sama mogu postati zlostavljači. Dugoročno gledano djeca žrtve bullyinga nerijetko imaju niži stupanj akademskog postignuća, probleme u održavanju prijateljskih i partnerskih odnosa, kao i probleme s mentalnim zdravljem - objasnila je prof. Brozičević Dragičević.

Stoga je važno naučiti kako se suprotstaviti nasilnicima. Za to postoje različiti mehanizmi, ovisno o dobi osobe i kontekstu u kojem se nasilje događa.

- Prvi korak je pokušati sami riješiti situaciju i zauzeti se za sebe. Često je nasilnicima cilj isprovocirati reakciju žrtve, učiniti ju tužnom i prestrašenom i na taj način joj oduzeti moć te će stoga izgubiti interes ako pokažete da to niste. Drugi korak je otvorena komunikacija i razgovor s osobama od povjerenja. Roditelji često ne znaju za djetetove probleme u školi, a osobito ako su adolescenti koji im se slabo povjeravaju. Istraživanja govore da samo 30 posto djece koja trpe vršnjačko nasilje traži pomoć roditelja, manje od 15 posto ih traži pomoć nastavnika, a čak trećina ne kaže nikome što im se događa. Stoga je važno djeci naglasiti da nisu krivi za nasilje, da se ne trebaju sramiti i da uvijek trebaju potražiti pomoć roditelja, učitelja, bake ili drugih odraslih osoba od povjerenja - istaknula je psihologinja.

Nažalost, moramo biti svjesni da bullying može izazvati traume, ali nitko se s takvim posljedicama ne bi trebao nositi sam. Brozičević Dragičević naglašava kako je važna podrška okoline, edukacija i jasno definirane posljedice za nasilno ponašanje.

- Ono na čemu svatko za sebe može poraditi je razvijanje vlastitih talenata i interesa radi povećanja samopouzdanja neovisno o različitostima zbog kojih je možda žrtva nasilja. Svatko ima jake strane i ono u čemu je dobar može mu pomoći da postane sigurniji u sebe i lakše se suprotstavi okolini - zaključila je prof. Brozičević Dragičević.

Teme
Linker
26. siječanj 2023 12:29