Malo tko može ostati bezbrižan uz sve vijesti o koronavirusu i bolesti koju uzrokuje. Nije to samo strah od obolijevanja, tu je i briga za (starije) bliske osobe, bojazan od ekonomske nesigurnosti, strah od neizvjesne budućnosti. Brige su više nego opravdane, ali ipak ne smijemo podlegnuti panici niti tjeskobnosti, a u tome nam može pomoći razuman pristup. Američki liječnik John Sharp, psihijatar na Harvard Medical School, ističe da je u ograničavanju tjeskobnosti nužno poznavati sebe. Zato preporučuje da prvo iskreno odgovorite na sljedećih nekoliko pitanja.
1. Kako vaše tijelo tipično reagira kad ste jako zabrinuti?
2. Koliko ste jako zabrinuti sada?
3. Čega se najviše plašite?
4. Što vam obično pomaže da se smirite kad ste zabrinuti?
Kada nam zabrinutost i tjeskobnost rastu zato što se suočavamo s ozbiljnom prijetnjom kao što je koronavirus, moramo se fokusirati na ono što djeluje kod nas kada tražimo smirenje. Pored toga, trebamo pojačati neke aktivnosti, a druge reducirati. Imajte uvijek na umu da možete sami sebi pomoći, jer postoje koraci koji će vam smiriti misli i stabilizirati vas. Premda nismo svi jednaki, nekoliko koraka trebalo bi djelovati kod većine, a svatko, naravno, može imati i neku samo svoju metodu. Važno je da djeluje, kaže Sharp.
Što biste trebali raditi češće
Većini je ovih dana ograničeno kretanje, čak i ako nisu u samoizolaciji. Povežite se s prijateljima i voljenima putem telefona, poruka, e-maila, video chatova... Ako ih redovito čujete osjetit ćete snažnu povezanost s njima, bez obzira na to što ih ne viđate uživo. Pratite samo provjerene medicinske i druge informacije iz vjerodostojnih izvora.
Što biste trebali raditi manje
Izbjegavajte neprovjerene izvore i dezinformacije, jer vas mogu bezrazložno zabrinuti i uplašiti. Nemojte se predozirati ni provjerenim informacijama - ako 24 sata na dan pratite što se događa ne iznenađuje mogućnost pogoršanja tjeskobnosti.
Uz mjere zaštite bit ćete sigurniji i osjećat ćete se tako
Koronavirus se može širiti kapljičnim putem s bolesne osobe ili osobe koja je zaražena, ali nema simptome. Kad takva osoba kašlje ili kiše, sitne kapljice šire se zrakom pa ih drugi mogu udahnuti. Još je vjerojatnije da će te kapljice pasti na površine oko nas ili će na površine, kao što su kvake ili dugmad u dizalu, prijeći s ruku. Zato treba biti oprezan i slijediti mjere zaštite koje preporučuju liječnici. Treba izbjegavati putovanja i odlazak na mjesta na kojima se okuplja više ljudi, potrebno je često prati ruke toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi, ne dodirivati rukama lice, osobito usta, nos i oči, redovito dezinficirati površine koje se često dodiruju.
Ako budete oprezni i slijedite navedene mjere moći ćete biti sigurni da činite sve što je u vašoj moći kako biste se zaštitili. I ta će vas spoznaja u određenoj mjeri smiriti. Nimalo vam ne pomaže ako ste stalno „u pripravnosti”, to bi vas nakon nekog (kratkog) vremena moglo iscrpiti emocionalno i fizički.
Zato prilagodite razinu opreza neposrednim okolnostima - kada dođete kući ostavite cipele u predsoblju, kvalitetno operite ruke i nađite svoj način kako biste se opustili i osjećali sigurno. Sigurnost je temeljna potreba svih ljudi.
Kako se opustiti
* Joga: Ako osjećate otpor prema jogi nemojte se prisiljavati na nju, no ako je još niste isprobali, a mislite da bi vam mogla pomoći, probajte. Nekada isprobavanjem novih aktivnosti možete otkriti da vam odgovaraju, što će biti dobrodošlo uživanje u nečem novom i odvraćanje misli od iscrpljujućih tema.
* Meditacija: Redovito meditiranje izrazito je smirujuće. Za početak isprobajte najjednostavnije oblike meditacije.
* Kontrolirano disanje: Jedna od jednostavnih tehnika je „kvadratno disanje”. Zatvorite oči i zamislite da vaš dah putuje uz kvadrat. Sada ste na prednjoj strani kvadrata. Udahnite, zadržite dah pa polako nabrojite do tri. Izdahnite dok u mislima dah ide na gornju stranu kvadrata. Udahnite, zadržite dah pa polako nabrojite do tri. Izdahnite zamišljajući da dah ide na stražnju stranu kvadrata. Ponovno udahnite, zadržite dah pa polako nabrojite do tri. Izdahnite i zamislite da dah ide do donje strane kvadrata. Ponovno udahnite, zadržite dah pa polako nabrojite do tri. Izdahnite. Nakon nekoliko minuta takvog disanja trebali biste biti smireniji i koncentriraniji.
* Primjenjujte i druge metode opuštanja, možda na vas dobro djeluje gledanje komedije ili čitanje zanimljive knjige. Večerajte s obitelji, zabave sigurno neće nedostajati. Nazovite drage ljude, tako ćete pomoći i sebi i njima.
Svi smo ovdje na zajedničkom putovanju, ističe dr. Sharp. Stanje s koronavirusom vjerojatno će se još neko vrijeme (nitko ne zna koliko) pogoršavati, a zatim će se početi popravljati.
Slušajte vjerodostojne stručnjake kako biste lakše prebrodili situaciju i pridržavajte se proglašenih zaštitnih mjera, pazite na higijenu i iskušajte različite tehnike za smirenje, one provjerene, ali i neke za vas nove. Donošenje zdravih i razboritih odluka o tome što ćete učiniti, a što nećete, pomoći će da ostanete sigurni koliko god je to moguće u datim okolnostima.
Čuvajte sebe i druge te se priključite akciji #OSTAJEMDOMA
Sve o kampanji #OSTAJEMDOMA doznaj na jutarnji.hr/ostajemdoma