Maja Vučić 

 FOTOGRAFIJE: Neja Markičević/Cropix
Ana Dukić
Ana Dukić
Savjeti za ljepši život

Kako naši psihoterapeuti brinu o svom mentalnom zdravlju? Neke metode i vi možete kopirati

24. ožujak 2022.
Maja Vučić, Zdenka Pantić i Iva Žurić Jakovina su nam otkrile kako brinu o svom mentalnom zdravlju

Briga o mentalnom zdravlju jedan je od najvećih izazova današnjice. Sve više ljudi traži lijekove za smirenje, pomoć psihijatara i psihoterapeuta. Jer jednostavno život pred svakoga od nas stavi izazove s kojima se teško nositi. Ne moramo dodati da danas živimo u vremenu koje zaista nije mirno. Pandemija i rat u Ukrajini su samo neki od problema o kojima svaki dan slušamo i čitamo.

Srećom, psihoterapeuti i odlazak na psihoterapiju su sve manji tabu. Baš zato nas je zanimalo kako oni održavaju svoje mentalno zdravlje. Nije jednostavno slušati tuđe probleme, teške životne situacije i održati svoje mentalno zdravlje. Zato su nam dvije psihoterapeutkinje i jedna terapeutkinja otkrile kako one brinu o sebi. Savjete su nam dali Maja Vučić, Zdenka Pantić i Iva Žurić Jakovina. I moramo reći ovo su savjeti kojih bi se svatko trebao držati.

- Briga o mentalnom zdravlju potrebnija je sada više nego ikada. Za početak, treba priznati kako su posljednje dvije godine svakako bile izazov za održavanje mentalnog zdravlja, za sve nas, uključujući i terapeute. Bilo bi neiskreno reći da se terapeuti također ne susreću s izazovima u održavanju mentalnog zdravlja - rekla je psihodramska terapeutkinja Iva Žurić Jakovina.


Posao kojim se bavite je jako važan

Na poslu provodimo trećinu svoga dana, a nekad i više. To je veliki segment našeg života, a zbog toga je i veliki faktor naše sreće. Ovoga su svjesne i naše sugovornice koje cijene posao kojim se bave, ali i znaju gdje povući crtu, kako njihov posao ne bi bio njihov cijeli život.

- Skratila sam radno vrijeme. Uz to radim s ljudima koje poštujem i cijenim - istaknula je Maja Vučić, profesorica psihologije s privatnom praksom.

S tim se slaže i Zdenka Pantić, profesorica psihologije i sociologije, psihoterapeutkinja i supervizorica u kliničkom i psihosocijalnom radu.

- Mislim da je važno voljeti svoj posao, a ja ga volim. Biti psiholog, psihoterapeut i supervizor je jedna ekskluzivna prilika biti svjedokom nečijeg života - kazala je Pantić.

image

Zdenka Pantić

FOTOGRAFIJE: PRIVATNA ARHIVA

Njegujte društveni život

Brojna istraživanja su pokazala da kvalitetan društveni život igra važnu ulogu u sreći. To isto tako znači da je potrebno prekrižiti toksične osobe i smanjiti kontakt s njima.

- Družim se s podržavajućim ljudima i ljudima punim ljubavi - rekla je Maja.

- Smatram da je izuzetno važno njegovati dobre odnose pa to i sama radim. Prijateljica koja je iste struke rekla mi je da puno ulažem u svoju socijalnu mrežu. Međutim, ja nemam takav osjećaj, ali sam uspjela izgraditi kvalitetne odnose. U takvim odnosima je puno ljubavi, poštovanja, pomaganja - nadovezala je Zdenka.

S tim se slaže i Iva koja smatra da je komunikacija s ljudima koji su nam važni neophodna.

- Za moje mentalno zdravlje je važno spontano stvaranje mreže podrške kroz razgovore i dijeljenje iskustava s bliskim ljudima. Empatija, razumijevanje i podrška takvog kruga ljudi pomaže mi da se osjećam kao dio nečega što je veće od mene same, gdje se gubi osjećaj izoliranosti - kazala je Žurić Jakovina.


Ne zaboravite se odmoriti i uživati u hobijima

Iako je važno imati posao koji volite, isto tako je važno odmarati i pronaći hobije u kojima ćete uživati. Barem tako tvrde naše sugovornice.

- Naučila sam ne raditi ništa, a to je potrebno za psihički i fizički odmor. Kao i odvojiti vrijeme za one aktivnosti koje me vesele - istaknula je Maja.

Zdenka i Iva su naglasile važnost suživota s prirodom te moć glazbe.

- Jako mi je važna priroda, fizički rad i kretanje. Nemam disciplinu baviti se sportom, ali bavim se vrtlarstvom. Njegovanje biljaka mi stvara radost. Isto tako, važna mi je glazba, zaista volim razne žanrove i volim pjevati - navela je Zdenka.

- Kao dio rituala sam pronašla mjesto izvan kuće, u prirodi, koje redovito posjećujem kada osjetim potrebu za odmakom od svakodnevice. Taj ritual je poprimio oblik gotovo sakralnog posjećivanja mjesta koje me ispunjava mirom. Tamo ne radim ništa, samo sjedim i osluškujem zvukove prirode oko sebe. U početku pandemije su posjete bile svakodnevne, sada odem po potrebi - ispričala je Iva.

Dodaje kako slušanje glazbe koja rezonira s njezinim senzibilitetom doživljava kao podršku putem umjetnosti. To ju potiče i na zapisivanje vlastitih doživljaja i opažanja u vidu dnevničkih zapisa te daje priliku za kreativno izražavanje kao otpuštanje viška emocija.

image

Iva Žurić Jakovina

FOTOGRAFIJE: PRIVATNA ARHIVA

U redu je griješiti

Profesorica psihologije Maja Vučić dopušta i sebi i drugima da griješe.

- Prihvatila sam se i kada griješim ne ljutim se više na sebe. Isto tako, ne ljutim se na druge koji se ponašaju na način koji mi se ne sviđa. Jer sam naučila razumjeti i prihvatiti njihov odabir onoga što misle da je za njih najbolje pa čak i ako je to loše za njih - rekla je.

image

Maja Vučić

FOTOGRAFIJE: Neja Markičević/Cropix

Zahvalnost i manje individualizma

S obzirom na to da svim život zna biti težak, potrebno je vježbati uočiti ono dobro. Zdenka smatra da je zahvalnost put prema većem zadovoljstvu.

- Zahvalna sam za brojne stvari, posebno za zdravlje koje me služi i moju obitelj koja mi je nevjerojatno važna. Uz zahvalnost, smatram da je važno prihvaćanje onih stvari koje nam se nisu svidjele i koje nisu dobre - objasnila je.

U vremenu kad imamo osjećaj nemoći, psihoterapeutkinja Plantić ističe važnost zajedništva.

- U ovom vremenu individualizma i gledanja samo na sebe, briga za zajednicu u kojoj živiš je važna. Mislim da čovjek ne može ići kroz život misleći samo na sebe. Isto tako, briga za druge nam može dati smisao i osjećaj da možemo napraviti promjenu. Uvijek nešto možemo i trebamo učiniti za druge jer tako i sebi činimo život ljepšim - istaknula je.


Manje vijesti

Dok se informiramo o koroni, ratu i drugim nedaćama koje se događaju oko nas, narušavamo svoje mentalno zdravlje. Zato Iva smatra da treba manje koristiti medijske sadržaje.

- Stvar koja je meni pomogla u prvoj liniji obrane protiv zagušenja mentalnog prostora jest ograničenje praćenja vijesti. To je uključivalo svjesno blokiranje informativnog sadržaja da se ne pojavljuje prilikom korištenja interneta i općenito svođenje praćenja vijesti na minimum, najčešće jednom dnevno slušanje kratkih vijesti na radiju, u svrhu osnovnog informiranja - zaključila je.

Teme
Linker
01. lipanj 2022 02:25