Trauma je mnogo češća nego što ljudi misle
 FOTOGRAFIJE: YULKAPOPKOVA GETTY IMAGES
Suzana Ciboci
Suzana Ciboci
mentalno zdravlje

Jeste li sigurni da znate prepoznati sve uzroke i znakove traume? Da, i pandemija je jedan od uzroka

28. rujan 2021.
Način na koji se trauma manifestira i uzroci mogu se uvelike razlikovati

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) obično povezujemo s ratnim veteranima, a kad pomislimo na traumatične događaje često zamišljamo fizičke napade ili prometne nesreće. Međutim uzroci i znakovi traume mogu biti i nasilni roditelji i želučani problemi, na koje ni ne pomislimo, a to, pak, može spriječiti da prepoznamo simptome traume u sebi i drugima i ne potražimo pomoć.

- Trauma je mnogo češća nego što ljudi misle - kaže psihologinja Karol Darsa, a prema američkom Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje, otprilike polovica svih odraslih osoba doživjet će barem jedan traumatičan događaj u svom životu. No način na koji se trauma manifestira i uzroci mogu se uvelike razlikovati - znakovi traume mogu se pokazati u širokom rasponu fizičkih i emocionalnih reakcija, a osim pojedinačnih događaja, mogu biti posljedica dugotrajnih stresora.

Evo što kažu stručnjaci za mentalno zdravlje koji su uobičajeni, ali manje poznati uzroci i znakovi traume


ČESTI UZROCI TRAUME


1. Zanemarivanje u djetinjstvu

Roditelji koji su emocionalno ili fizički odsutni tijekom djetinjstva mogu ostaviti dugotrajne posljedice na dijete.

- Emocionalna odsutnost podrazumijeva da se roditelj ne brine o emocionalnim i tjelesnim potrebama djeteta te ne razvija bliski odnos s njim, što za dijete predstavlja veliku traumu - kaže psihologinja Darsa.

- Kada roditelj zanemaruje djetetove potrebe, sprječava razvoj djetetova samopoštovanja, narušava sposobnost stvaranja odnosa i dovodi do poteškoća u traženju pomoći drugih kad im zatreba - objašnjava Michelle Halle, socijalna radnica i terapeutkinja.


2. Pomiješana uloga roditelj-dijete

- Kad god se prisili dijete da preuzme roditeljsku ulogu, to može biti traumatično. Iako je svim roditeljima ponekad potrebna mala pomoć, oslanjanje na djecu u ispunjavanju emocionalnih potreba ili pomoć u obavljanju roditeljskih dužnosti, poput brige za mlađu braću i sestre ili pripreme obroka, može imati štetne učinke. To se često događa, na primjer, ako se par ne slaže dobro. Što god im nedostaje od partnera, ili ako su samohrani roditelji, onda dio svoje odgovornosti i zahtjeva traže od djeteta, a to je za njega veliki teret - kaže psihologinja Darsa.


3. Ljutiti ili emocionalno nasilni roditelji

Iako se fizičko zlostavljanje češće prepoznaje kao uzrok traume, emocionalno nasilni ili nestabilni roditelji mogu biti jednako traumatizirajući za dijete, umanjujući njegovo samopouzdanje i pojačavajući živčani sustav.

Kako objašnjava psihologinja Darsa, stalno emocionalno zlostavljanje može pojačati djetetov odgovor na stres "borba ili bijeg", koji može trajati dugo nakon što zlostavljanje prestane.

- Traumatično je za dijete ako ono stalno gleda kakav će roditelj biti danas; pun ljubavi ili ljutit i zao - kaže Darsa.


4. Bolesni ili umirući roditelji

Djeci može biti traumatično odrastati s roditeljima koji su kronično bolesni, jer se djeca u svakom trenutku moraju nositi sa strahom od gubitka roditelja. U situacijama u kojima je roditelj kronično bolestan, dijete može preuzeti i roditeljske dužnosti, što može dovesti do složenih oblika traume.


5. Rasizam i diskriminacija

Osobe koji proživljavaju i žive među sustavnim rasizmom i nasiljem, osjećaj stalnog života pod prijetnjom može dovesti do traume i PTSP -a, a osobito se događa u obiteljima čiji su članovi različite boje kože ili u oni koji žive u netolerantnom okružju. Psihijatrica dr. Margaret Seide, opisuje takav život "kao da je prijetnja posvuda, a osjećaj uznemirenosti je toliki da se osjećate kao da ne znate kako će za vas završiti odlazak u trgovinu. To poprilično utječe na mentalno zdravlje."


6. Globalna pandemija

- Preživljavanje je instinkt broj jedan i svi ga mi imamo. A kad je ono ugroženo, kao u ovoj pandemiji korone, to je iznimno traumatično za mnoge - upozorava psihologinja Darsa. Naime, uz stalnu tjeskobu oko bolesti, strah od umiranja od covida-19 i slušanje o tome kako mnogi drugi gube živote, mnogima je veliki izvor traume.

- Izolacija, nemogućnost napuštanja kuće, sveukupni nedostatak kontrole i teška tuga oko pandemije također su doveli do pogoršanja niza prošlih trauma pa ljudi doživljavaju sve više simptoma PTSP -a - kaže dr. Darsa. Psiholozi iz Centra za psihoterapiju "Journey" predviđaju da će 15 posto ljudi patiti od PTSP -a nakon pandemije.

Nedavna je studija također pokazala da je oko trećini onih koji su hospitalizirani s covidom-19 dijagnosticiran PTSP.


UOBIČAJENI ZNAKOVI TRAUME


1. Kronična bol

Iako se trauma može očitovati kao emocionalni odgovor na stresni događaj ili situaciju, može se očitovati i u fizičkim simptomima. Jedna od češćih je kronična bol, odnosno bolovi u leđima, vratu, mišićima...

Nekoliko je studija istraživalo tu vezu, a jedno istraživanje iz 2014., koje je obuhvatilo 194 pacijenta s PTSP-om, otkrilo je da je 20 do 30 posto njih patilo i od kronične boli.


2. Problemi sa želucem

Istraživanje provedeno na Mayo Clinic iz 2011. godine uključilo je 2600 ljudi i otkrilo je da oni sa sindromom iritabilnog crijeva imali veću šansu da su doživjeli bilo kakvu traumu. Još jedan pregled istraživanja iz 2011. godine, koji je proučavao disfunkciju mozga i crijeva izazvanu stresom, otkrio je da ljudi koji su pretrpjeli teško zlostavljanje pokazuju veću vjerojatnost gastrointestinalnih poremećaja.

Prema Američkom psihološkom udruženju, stres može utjecati na "komunikaciju mozga i crijeva", izazivajući bol, nadutost, druge smetnje i probleme u crijevima.


3. Kronične glavobolje

Istraživanje iz 2015. otkrilo je korelaciju između nepovoljnih iskustava u djetinjstvu, poput emocionalnog zanemarivanja, emocionalnog zlostavljanja i seksualnog zlostavljanja i migrena. Još veći rizik za nastanak migrene je onda kada je netko doživio više od jednog štetnog iskustva u djetinjstvu.

Iako je potrebno više istraživanja kako bi se razumjelo zašto se to događa, vjerojatno je u podlozi iskustvo ponovljenog stresa, koji je jedan od najpriznatijih pokretača glavobolje i migrene.


4. Loše držanje

- Loše držanje ponekad može ukazivati na preživljenu traumu. Naravno, nisu svi pogrbljeni zbog pogibeljnih životnih iskustava, ali netko tko se tijekom života osjećao kronično zanemarivanim ili opterećenim više to odražava na svojim leđima - kaže psihologinja K. Darsa.

- Loše držanje je često posljedica srama zbog emocionalnog zlostavljanja i ljudi koji doživljavaju sram često će pognuti glavu, pogrbiti ramena i spustiti oči - kaže psihoterapeutkinja Amanda Robins.


5. Problemi s ovisnostima

Zlouporaba opojnih droga, kocka, kupovina ili nešto drugo također može biti posljedica traume.

- Osoba se pokušava riješiti sjećanja ili osjećaja koji je morala doživjeti kao mlada osoba, a to se pretvori u ovisnost - objašnjava Darsa.


6. Problemi u odnosima

Život kroz traumatične događaje može rezultirati očekivanjima opasnosti, izdaje ili potencijalne štete u novim ili starim odnosima. Oni koji su doživjeli traumu također mogu imati sklonost samoozljeđivanju, osjećati se posramljeno i nevoljeno. Sve to može otežati izgraditi snažne, zdrave odnose i povjerenje u partnera.


Kako si možete pomoći

Budući da su uzroci i znakovi traume jako različiti od osobe do osobe, može biti teško prepoznati što se doista događa. Zato psihologinja Karol Darsa potiče ljude da neprestano sami procjenjuju svoje ponašanje. Dakle, ako imate snažan emocionalni odgovor na nešto (poput okidača), zapitajte se: "Podsjeća li me to na nešto drugo iz djetinjstva ili moje prošlosti?"

Isto tako, ako imate neke tjelesne simptome, ali ne možete shvatiti razlog, pokušajte se dosjetiti je li to povezano s traumatskim iskustvom.

- A ako se to dogodi, onda bi trebalo poraditi na izvornom pitanju - kaže psihologinja K. Darsa. Traženje stručne pomoći može biti izvrstan način za početak suočavanja s traumama i rad na njima.

Teme
Linker
24. rujan 2022 18:28