SHUTTERSTOCK
Ana Dukić
Ana Dukić
Nova istraživanja

Jeste li se ikad zapitali što sanjaju vaši kućni ljubimci? Evo što zasad znamo o tome

11. studeni 2022.
Još uvijek nismo utvrdili zašto ljudi sanjaju niti zašto su snovi važni za nas, a proučavanje životinjskih snova je još teže. No, brojne studije sugeriraju da i one sanjaju

Ljudski snovi su fascinantni, često razmišljamo o njima, prepričavamo ih bližnjima i tražimo značenje. Međutim, jeste li se ikad zapitali sanjaju li životinje? Zapravo odgovor je kompliciran. Naime, još uvijek nismo utvrdili zašto ljudi sanjaju niti zašto su snovi važni za nas. Proučavanje životinjskih snova je još teže. Životinje nam ne mogu reći zašto cvile tijekom drijemanja ili zašto su naglo probudile, piše National Geographic.

David M. Peña-Guzmán, autor knjige When Animals Dream: The Hidden World of Animal Consciousness, navodi da nam sanjanje pruža više uvida u kognitivne sposobnosti životinja, a to uključuje stvari kao što su emocije, pamćenje, pa čak i maštu.

Znamo da primati imaju emocije, ali uzmite u obzir pauke, za koje nedavna studija sugerira da mogu doživjeti REM fazu tijekom spavanja, pa čak i vizualne snove. Pomisao da paukovi sanjaju je čudna, ali može biti istinita.

- Imamo ideju da su snovi konfabularni narativ s ludim, živopisnim elementima. Ali kada pogledamo životinjske modele snova, jednostavno pokušavamo razumjeti što se događa tijekom spavanja što bi moglo utjecati na učenje, pamćenje i ponašanje - rekao je Matthew Wilson, neurobiolog s MIT-a.


Što mačke sanjaju?

Domaće mačke bile su među prvim životinjama podvrgnutim istraživanju snova. Michel Jouvet, pionir proučavanja spavanja, još je 60-ih pronašao dokaz da mačke sanjaju kada je promatrao njihovo ponašanje dok su spavale.

U REM fazi sna, ljudski se mišići ne pomiču puno unatoč intenzivnoj mentalnoj aktivnosti. Ovo stanje atonije osigurava da tijelo ne glumi naše snove bez obzira koliko se oni činili stvarnima. Jouvet je saznao da kod mačaka dio moždanog debla "pons" regulira REM spavanje i proizvodi djelomičnu paralizu.

Međutim, uklanjanjem ponsa, Jouvet je izazvao dramatičnu promjenu u ponašanju. Tijekom REM faze, mačke su se počele kretati kao da su budne, loviti, skakati, čistiti se i agresivno se braniti od nevidljivih prijetnji.

Jouvet je ovo razdoblje nazvao paradoksalnim spavanjem, kada je tijelo mirno, ali um ostaje potpuno aktivan. To je pružilo uvid u ono što se događalo u usnulim mozgovima mačaka.

- Mačke su pokazale ponašanje koje je vrlo lako protumačiti kao preslikavanje onoga što su doživjele dok su bile budne - kaže Peña-Guzmán.

image
SHUTTERSTOCK

Što sanjaju psi?

Slično kao i mačke, psi također imaju REM fazu (Rapid Eye Movement), ali nemaju sposobnost zamišljanja i kreiranja novih događaja, odnosno onih koje nikad nisu doživjeli.

Iz tog razloga sanjaju samo ono što su doživjeli tijekom dana. Može to biti šetnja u parku, svađa s drugim psom, nova igračka koju je dobio tog dana, ukusna hrana koju je imao na meniju, kupanje, pretrpljeni strah zbog odlaska veterinaru...

Istraživač pasa dr. Stanley Coren, autor knjige Do dogs "Dream?", otkrio je da veći psi imaju duže cikluse spavanja, doživljavajući novi san svakih 90 minuta. Manji psi, međutim, imaju kraće snove, ali sanjaju češće. Chihuahue, primjerice, sanjaju svakih 10 minuta.

image
SHUTTERSTOCK

Štakori se prisjećaju labirinta

Istraživanje iz 2001. na Massachusetts Institute of Technology (MIT) pokazalo je da se štakori mogu prisjetiti labirinta koji su pretrčavali tijekom dana. Kad su budni, njihov hipokampus, dio mozga koji je odgovoran za stvaranje i pohranjivanje sjećanja, pamti obrazac kretanja kroz labirint. Kasnije dok spavaju, mozak reproducira identičan obrazac, što sugerira da se štakori sjećaju ili iznova uče labirint.

Ovo otkriće je bilo jedno od prvih koje sugerira da životinje imaju komplekse snove. I to je bio samo početak, rekao je koautor Wilson, neurobiolog s MIT-a.

Te studije o mozgu štakora pokazuju da kada se sjećanja na labirint dogode tijekom sna, vizualne slike koje su pratile također se ponovno aktiviraju. To znači da su usnuli štakori vidjeli ono što su vidjeli u labirintu dok su bili budni. Isto je utvrđeno za slušna, pa čak i emocionalna područja koja se reaktiviraju kada štakor ponovno trči labirintom tijekom REM faze sna.

- Mnoge stvari sugeriraju da postoji opsežno ponovno doživljavanje budnog događaja tijekom spavanja. Ako to želimo nazvati snovima, savršeno mi odgovara taj opis. Zanimljivo je, ako se to događa, što to znači? - kaže Wilson.


Zebraste zebe sjećaju se pjesama

Unatoč tome što su te ptice poznate po svojim pjesama, zebraste zebe nisu rođeni pjevači. Ove ptice uče pjevati slušajući, vježbajući, a prema nekim istraživanjima i sanjajući.

Istraživanje iz 2000. došlo je do saznanja da se neuroni u prednjem dijelu mozga ptica dok pjevaju aktiviraju prema jasnom obrascu. Kad ptice spavaju, njihov mozak proizvodi isti obrazac, replicirajući pjesmu koju su čule i pjevale tog dana, što sugerira da ptice pamte i vježbaju pjesme u snu.

Autori studije sugeriraju da ptice pjevice sanjaju kako pjevaju. Proživljavaju li ptice ponovno u svojim snovima iskustva iz budnog stanja? Ili su snovi u kojima pjevaju više poput algoritama koji radi bez ikakve svjesnosti? Znanstvenici su možda sve bliže otkriću.

Nakon daljnjih istraživanja tijekom dva desetljeća, otkriveno je da su zebe prvi nesisavci koji imaju sličnu strukturu spavanja kao ljudi, uključujući REM fazu. Novija istraživanja pokazuju da ove ptice tijekom sna pomiču svoje vokalne mišiće kako bi se uskladile s glazbom u svom mozgu i mogu biti potaknute da zapravo pjevaju pjesmu koja im mozak pušta u snu.

Usnule zebe također stvaraju varijacije svojih pjesama, što sugerira da prikupljaju senzorne informacije dok su budne i stvaraju nove verzije pjesme tijekom sna, drugim riječima - uče.

image
SHUTTERSTOCK

Ribe ne pomiču oči

Zebrice, vrsta tropske slatkovodne ribe, također mogu iskusiti REM fazu tijekom sna, prema neurobiologu Philippeu Mourrainu sa Stanforda. Dok spavaju, ove ribe gube tonus mišića, razvijaju aritmične otkucaje srca i pokazuju aktivnost mozga kao kad su budne. Jedna značajna razlika u odnosu na ljude, ali ne i sve druge životinje, bila je ta što ribe nisu pomicale oči.

Ovo otkriće sugerira da se REM spavanje, stanje kad se pojavljuju snovi, možda javilo u evoluciju prije više od 450 milijuna godina.

- Prije dvadeset godina ljudi bi mi rekli da ribe čak ni ne spavaju. Sada vidimo... ta značajka je sačuvana kod insekata i paukova pa sve do kralježnjaka. A u REM fazi spavanja gubite kontrolu nad svojim najvažnijim regulatornim sustavima. Evolucija ne bi sačuvala tako krhko stanje da nije važno - kaže Mourrain.

- Ne bih se iznenadio da su stvarni snovi pronađeni kod životinja, i mislim da ćemo na kraju to moći znanstveno pokazati - dodaje Mourrain.

Međutim, zašto je sanjanje važno? To ovisi o vašoj definiciji sanjanja. Za Mourraina, sanjanje se najbolje objašnjava kao jednostavno miješanje sinapsi, ili drugim riječima, resetiranje neuronskih veza koje pripremaju naš živčani sustav za nadolazeći dan kroz procese poput učvršćivanja pamćenja i optimizacije kognicije.

- Napravili ste nešto tijekom dana, a vaš će mozak to ponoviti, integrirati i pomiješati s drugim iskustvima. Nismo jedina vrsta koja je sposobna pamtiti i učiti - zaključio je.

Teme
Linker
18. studeni 2022 10:13