Tijekom pandemije prošli smo kroz proces navikavanja na promijenjene uvjete u mnogim životnim područjima, a posebno u poslovnom. Razmislite: u ožujku 2020. mnoga su poduzeća, koliko god su mogla, prešla na model rada od kuće, što je za većinu bila novost. Brzo prebacivanje na digitalni rad na daljinu zahtijevao je golemu količinu energije i samodiscipline. Mnogi su se pritom osjećali čudno, dezorijentirano, nisu znali kako ispravno postupiti u nekoj situaciji. No, sada smo se na to navikli i rad od kuće čini nam se posve normalnim, a za mnoge i poželjnijim od povratka u ured, gdje bismo bili u mnoštvu, a i gubili bismo vrijeme na spremanje i putovanje. No, je li stalan rad od kuće dobar za mentalno zdravlje i odgovara li svima?
Brzo navikavanje
Kratak odgovor glasi: ne. Tako barem smatra psiholog Michael Mazius iz Centra Nort Shore u Wisconsinu. Iako su se poduzeća potrudila postići uredski ugođaj putem virtualnih sastanaka, to jednostavno nije isto, kaže Mazius koji je zagovornik povratka u urede – kad se to bude smatralo sigurnim – jer vjeruje da socijalna interakcija ima izuzetno pozitivan utjecaj na našu sreću.Da, rad na daljinu i hibridni modeli rada imaju svoje prednosti i vjerojatno će se zadržati, no važno je shvatiti posljedice konstantnog rada od kuće na naše mentalno zdravlje pri odlučivanju o tome hoćemo li se vratiti.
Ipak, Mazius kaže da mnogi ljudi s kojima je razgovarao nisu nužno željni vratiti se u ured. Zašto?
- Ljudska bića sklona su navikavanju. Kad prihvatimo promjene, teško se vratiti na staro. Ljudima je sada u redu raditi od kuće, a imaju i želju raditi od kuće i kad se uredi ponovo otvore - navodi Mazius.
Pa, zašto bismo se onda trebali vratiti u urede i kako se na to natjerati? Za početak, psiholog predlaže da se zapitate je li vam doista bolje raditi od kuće.
- Možda se, i nesvjesno, fokusiramo na ono što nam se u uredima ne sviđa i ne uspijevamo vidjeti ono što je dobro. Naš je mozak poznat po tome da nas uvjerava kako je upravo ono što želimo u najboljem interesu za nas. Zato, bez sagledavanja šire slike, lako možemo donijeti lošu odluku - misli on. Navodimo razloge zbog kojih je povratak u radno okruženje koristan, profesionalno i za mentalno zdravlje.
Društvena interakcija potiče sreću i empatiju
Ljudi su nam potrebni. Povratak u urede ispunit će našu prirodnu potrebu za socijalizacijom. Osim toga, kada komuniciramo s drugima, imamo više prilike suosjećati s njima.
- Društvena interakcija ključna je za razvoj društvene inteligencije i društvenih vještina - kaže Mazius.
Nova ravnoteža između poslovnog i privatnog
Povratak u urede pružit će ljudima priliku za promjenu monotone ili usamljeničke kućne radne rutine. Savjetnik za zapošljavanje Joe Flanagan kaže kako su mnogi ljudi bili frustrirani zbog povećane odgovornosti, ali i zbog sukoba do kojih je dolazilo kod kuće.
- Predugo su ljudi poslovnim obvezama odvraćali pažnju od privatnog života, možda smo sada postali svjesniji kako uravnotežiti to dvoje. Nadamo se da su i poslodavci svjesni koliko je važna ravnoteža između privatnog i poslovnog i koliko je važno mentalno zdravlje zaposlenika - kaže. Svijest o tome trenutno je visoka, pa je stoga vjerojatno i dobro vrijeme za povratak u ured.
Prilika za razvoj, kreativnost, samopouzdanje
Kad smo među drugim ljudima otvaraju nam se različite zanimljive mogućnosti.
- Tada možemo prihvatiti ponuđene izazove, a na taj se način razvijamo i jačamo svoju hrabrost i samopouzdanje - kaže psiholog Mazius.
Jasniji pogled na karijeru
Uredsko okruženje može dati nov, jasniji pogled na karijeru. Pojedinci mogu bolje osjetiti i doznati koliko im je mjesto sigurno ili napredovanje izvjesno, o čemu im ovisi i kvaliteta privatnog života. Uz to, mogu se osjećati ispunjenije, jer su svjesniji svog doprinosa zajednici. Nedostatak svega toga, koji se može javiti kod duljeg rada od kuće, može pridonositi osjećaju tjeskobnosti.
Od suradnika dobivamo inspiraciju i potvrdu
- Identitet koji stječemo zahvaljujući svom radu, jedan je od najvažnijih faktora koji utječu na osjećaj vlastite sposobnosti, vrijednosti i uspjeha. Velik dio tog identiteta čine suradnici i kolege, koji nisu samo ljudi koji se bave sličnim poslom, nego i zajednica u kojoj (ponekad) provodimo više vremena nego u obitelji ili među prijateljima - kaže Flanagan. Zahvaljujući vremenu i poslovnom ciljevima koje dijelimo, menadžeri, članovi tima i ostali suradnici igraju veliku ulogu u potvrđivanju našeg osjećaja vrijednosti, uvažavanju našeg rada i profesionalnoj podršci.