Dvije neovisne studije došle su do sličnog, zanimljivog otkrića, a to je da su osobe koje se često dosađuju sklonije kršiti prepo- ručene mjere socijalnog distanciranja. Također, istraživanja su pokazala da su osobe sklone dosađivanju zbog toga izložene i većem riziku od zaraze koronavirusom.
Čini se da bi dosada mogla predstavljati novu, iako podcijenjenu prijetnju javnom zdravstvu, upozoravaju psiholozi.
- Kad ljudi izgube i fokus i smisao u životu, a i jedno i drugo svima nam se dogodilo tijekom pandemije i karantene, to je oblik dosade koji je loš na dva načina - kaže Erin Westgate, socijalna psihologinja sa Sveučilišta u Floridi. Kad nam je dosadno, želimo neku aktivnost, ali ne svaku koja nam je u tom trenutku dostupna. Konfliktnost takvog stanja dodatno je naglašena kad vanjski faktori ograničavaju cijeli niz aktivnosti i ponašanja u kojima bismo mogli sudjelovati, a upravo je to scenarij s kojim smo na globalnoj razini zbog pandemije i socijalne izolacije svi suočeni.
Bol privlačnija od dosade
Stoga možda i ne treba začuditi što su rezultati istraživanja pokazali da su osobe koje imaju visoku sklonost dosađivanju sklonije i kršiti pravila socijalnog distanciranja na razne načine. Osobe koje su inače sklone dosađivanju smatraju izolaciju i stalni boravak kod kuće izuzetno zatupljujućim pa je vjerojatnije da će osjećati nagon da nešto poduzmu i zbog toga kršiti nametnuta pravila socijalnog distanciranja.
Istraživanje koje je 2019. objavljeno u časopisu Behavioral Decision Making pokazalo je da je izazivanje dosade kod osoba koje su kockale dovelo do toga da donose rizičnije odluke. To bi, u sadašnjoj situaciji, moglo objasniti zašto određeni broj ljudi tijekom pandemije i izostanka socijalnih kontakata te poticajnih aktivnosti donosi pogrešne odluke i upušta se u rizična ponašanja, bilo da se prejedaju, postaju agresivni ili se druže unatoč zabrani i ne nose maske