Možda ste se zapitali kako biste se trebali ponašati tijekom krize izazvane pandemijom, ali recepta za „ispravno” ponašanje nema. Neki su uplašeni, drugi zbunjeni, treći vedri..., a zapravo je najvjerojatnije da nam se raspoloženje stalno mijenja i da smo sve pomalo. Najvažnije je znati da tako nije samo nama, nego da svi prolaze kroz različite faze. I sve su one jednako vrijedne. Ovo mogu biti neke od njih.
1. Sagorijevate
Ako se u ovom periodu uglavnom držite kuće i ne bavite se nekim zahtjevnim poslom, možda niste niti svjesni mogućnosti da upravo sagorijevate. Jer, čak i za osobe u relativno sigurnim situacijama, pregorijevanje (burnout) prirodna je posljedica pandemije.
- Burnout je rezultat rasipanja više energije nego što je možete prikupiti - misli američki psiholog Ryan Howes.
Razmislite: Svaki aspekt prilagođavanja „novim normalnim” okolnostima zahtijeva od vas energiju, bez obzira je li to stalno praćenje vijesti ili navikavanje na rad od kuće. Istodobno, mnogi oblici punjenja baterija - poput druženja s prijateljima, večere u restoranu ili vježbanja u teretani - onemogućeni su zbog pandemije.
- Trenutno ima puno više faktora koji cijede energiju iz nas, nego onih koji nas jačaju. A to je recept za pregorijevanje - upozorava Howes.
2. Iznenađujuće ste mirni
Fokusirani smo na brigu o mentalnom zdravlju i tome kako se nositi s anksioznošću tijekom pandemije COVID-a 19, pa može zvučati čudno da se netko osjeća dobro. Ali, prema psiholozima, osjećaj smirenosti je zapravo česta reakcija. To može biti rezultat izbjegavanja suočavanja s istinom ili stava da je koronavirus negdje daleko, ali i znak da ste puno bolje opremljeni za izdržavanje ovakve situacije nego što ste i sami mislili.
- Vidjela sam da klijenti koji su se ranije u životu morali suočiti s velikim stresom ili su prolazili terapiju zbog anksioznosti, primjenjuju tada usvojene vještine i na podnošenje ove životne promjene - rekla je socijalna radnica LaQuista Erinna. Dakle, ranije stečena iskustva pomažu mirnoći u krizi.
- Neki moji klijenti osjećaju se iznenađujuće smireno usred svog tog kaosa, što nekad može biti rezultat loših iskustava u djetinjstvu u kojima su morali naučiti funkcionirati u nestabilnim uvjetima - kaže psihologinja Siobhan D. Flowers.
3. Brine vas što bi se sve moglo dogoditi
Nesigurnost izazvana pandemijom i njen dugoročan učinak na privatni i profesionalni život sigurno zaokupljaju misli svakog od nas. Nije čudno što postajemo tjeskobni - toliko je mnogo toga što ne možemo predvidjeti.
- Anksioznost raste kada se plašimo nepoznatog, a upravo sada toliko je toga što ne znamo - ističe psihologinja Myisha Jackson. “Neki se ljude boje otići kupiti hranu. Drugi strahuju da će izgubiti automobil i krov nad glavom, jer sada ne rade i ne zarađuju. Popis se nastavlja, no važno je sjetiti se da se većina ljudi sada suočava s neizvjesnošću i normalno je da su prestrašeni.” Prave učinke bolesti COVID-19 moći ćemo pojmiti tek kada prestane širenje bolesti.
4. Frustrira vas rad od kuće
Prebacivanje s tipičnog poslovnog okruženja i ritma na rad od kuće uzrokuje mnogo stresa, ljutnje i frustracija za većinu onih koji su to morali učiniti.
- Ljudi su povezaniji sa svojim računalima nego ikada prije. Iščekuju mailove i poruke i žurno odgovaraju na svaki upit, zahtjev ili zadatak. Neki su toliko frustrirani da se boje napraviti stanku za ručak ili za toalet kako se ne bi dogodilo da ih nadređeni ne može dobiti u svakom trenutku - upozorava životna savjetnica Gena Golden.
5. Žalite za otkazanim događanjima
Pandemija je kompletno ispreturala život kakav poznajemo i prisilila nas da odustanemo od mnogih planova kojima smo se radovali - proslava, završnih ispita, putovanja, vjenčanja...
- Ljudi zbog toga žale, a istodobno se osjećaju krivima, jer znaju da je takav problem zanemariv u odnosu na mnoge druge posljedice bolesti COVID-19. Nemojte se mučiti zbog toga, potpuno je prirodno da budete tužni, ljuti, uzrujani ili razočarani, bez obzira na sve ostalo što se događa - kaže Erinna.
6. Krećete se između nade i beznadnosti
Tijekom pandemije svaki dan može djelovati kao cijeli tjedan, s obzirom na sve vijesti, statističke podatke i priče koje čitamo i slušamo. Ljudima se time izazvani osjećaji mijenjaju, nekad osjećaju kao da nema nade, drugi puta su puni optimizma, pa nije čudno da se pitaju: “Trebam li se osjećati dobro ili loše?”
Pravog odgovora na to pitanje nema, kaže Howes, prirodno je da proživljavamo mnoštvo osjećaja odjednom ili da se oni smjenjuju, posebno kada se toliko toga događa. Ali možda je i vrijeme da se malo „ištekate” kako biste umirili misli, a time i emocionalno proživljavanje situacije.
7. Žudite za zagrljajem
Ako vam nedostaju zagrljaji najdražih, budite sigurni da niste jedini.
- Da, možemo se čuti i vidjeti putem video komunikacije, ali nešto je sasvim drugo razmijeniti zagrljaje i poljupce ili samo biti blizu drage osobe. Sada kada je nemamo, vidimo koliko nam je važna tjelesna interakcija - kaže životna trenerica Bianca Walker.
8. Zapeli ste u mjestu i nesigurni ste
Ova nas je pandemija višestruko zaustavila u mjestu. Mnogi su bili prisiljeni pritisnuti tipku za pauzu za neki dio svog života - traženje posla, novu vezu, neki dugoročni cilj. I vjerojatno se pitaju: a što sada? Čak i ako vam COVID-19 nije poremetio ništa životno važno, ništa ne možete planirati.
- Mnogi među nama žele isplanirati ljeto, poslovni okvir, svadbu..., ali osjećaju kao da su zapeli, jer ne mogu ni pretpostaviti što će se i kada dogoditi. Zato se javlja grozan osjećaj da se nemamo čemu veseliti - smatra psihologinja Vernessa Roberts.
9. Osjećate se krivima zbog svoje relativne sigurnosti
Neke se osobe, kažu terapeuti, osjećaju krivima jer im trenutno i nije tako loše, u usporedbi s najranjivijima u ovoj pandemiji. Osjećaju da je nepravedno što oni, primjerice, mogu raditi, a članovi njihovih obitelji, prijatelji, pa čak i ljudi koje vide u informativnim emisijama, ne mogu.
Ono na čemu ste zahvalni - kao što je društvo obitelji ili partnera tijekom izolacijskih mjera, dobro zdravlje ili financijska stabilnost, ukratko, sve što vas stavlja u manje rizičnu skupinu- može biti „potamnjeno” sviješću da nisu svi u tako dobroj poziciji.
- Nemojte zbog toga okrivljavati sebe, nego razmislite možete li nekome pomoći, u obavljanju određenih zadataka ili novčano. Pomažući drugima pomoći ćete i sebi da se osjećate bolje - kaže psihologinja Cicely Horsham-Brathwaite.
10. Duboko žalite za nečim
Sveobuhvatna krize poput ove u kojoj živimo stavlja pred nas velika pitanja, pa se možemo zapitati i koliko su dobri bili naši raniji izbori, iskustva i sustav vrijednosti. Neki se mogu okrivljavati zato što su ranije trošili mnogo vremena i energije brinući brige koje su sada tako malo važne. No, ima tu i nečega pozitivnog, misli Gena Golden: “Takve osobe sada počinju uočavati nova značenja i vrijednosti u svojoj ljubavnoj vezi, društvenim kontaktima, obitelji i brizi za zdravlje”.
11. Tugujete
Ne tako malen broj osoba morao se u ovoj krizi suočiti s onim najgorim, s gubitkom drage osobe. No, tugovanje se javlja i u drugim svojim oblicima, jer mnogi se hrvaju s nekim gubitkom, kaže Howes. To može biti gubitak posla, slobode ili vizije kako bi se vaš život trebao odvijati. Sve to može biti okidač za dubok osjećaj tuge, iako ga mnogi ljudi sada ne prepoznaju.
Moguće je i da tugujete zbog gubitka velikog broja života, čak i ako nijednog preminulog niste osobno poznavali. Ovo je posebno naglašeno u zajednicama koje su snažno pogođene bolešću COVID-19.
12. Mislite da niste dovoljno produktivni
Ljudi se osjećaju krivima i zato što misle da nisu dovoljno produktivni dok rade iz kućne izolacije. Osjećaju kao da uludo gube vrijeme i osjećaju se jadno, a istodobno su pod pritiskom da moraju polaziti različite tečajeve online, jer se tako stalno sugerira kroz medije, upozorava socijalna radnica Kaity Rodriguez.
Takvu komunikacijsku buku može biti teško utišati i ne morate se osjećati loše ako joj želite pobjeći, kaže Rodriguez. Budite dobri prema sebi, shvatite da vam je potrebno vrijeme za prilagodbu i odbijte osjećati se krivima zbog manjka produktivnosti.
13. Djeca vas živciraju
Vrtići i škole su zatvoreni i djeca su stalno kod kuće, što može biti dodatni veliki zalogaj za roditelje, osobito ako su među onima koji odlaze na posao ili rade od kuće. Ne samo što takva situacija stvara dodatni stres na praktičnoj razini, ona utječe na ljude i emocionalno, ističe bračna i obiteljska savjetnica Kimberly Lee-Okonya. „Ljudi pod takvim pritiskom mogu osjećati kao da ne čine dovoljno, kao da zanemaruju djecu, ali i poslovne obaveze, jer nisu u stanju sve držati u ravnoteži”.
14. Vraća se trauma koja nema veze s koronom
Moguće je da vas iznenada počnu obuzimati misli i osjećaji u vezi nečega iz vaše prošlosti, što nema veze s pandemijskom krizom. To se događa zato što su naši mozgovi, a posebno njihov odgovor „bori se ili bježi”, dizajnirani tako da nas upozore na opasnost kako bi nas sačuvali na sigurnome, kaže psiholog Ryan M. Sheade.
- Pandemija je zato mnoge stare traume izvukla u prvi plan. To se može odnositi na različita ranija iskustva, bez obzira smatrate li ih traumatičnima ili ne. Svatko ima neku traumu, bilo da je to veliki traumatični incident bilo niz mini trauma koje osobu mogu stalno podsjećati na djetinjstvo u kojem je osjećala da nije dovoljno dobra, da nije zavrijedila ljubav, da je nevažna... Što god da je korona izvukla na površinu, budite nježni prema sebi dok se s time nosite - kaže Sheade.
15. Shvatimo sebe i druge
U cijelom ovom kaosu, moguće je da se jedno jutro probudite - i ne osjećate ništa. I to se može očekivati. Čak i u najuzburkanijim vremenima nemoguće je biti u stanju uzbune 24 sata na dan sedam dana u tjednu. Tijelo i emocije trebaju odmor.
Svi spomenuti osjećaji i stanja samo su djelić onoga što ljudi mogu proživljavati. Od depresivnosti do uzbuđenja, prolazimo kroz cijeli spektar emocija, a ključno je reći da je svaka od njih, bez obzira na to što osjećamo u pojedinom danu, valjan odgovor na ovo potpuno novo iskustvo.
- Važno je razumjeti da se svatko od nas suočava s ovim kao posebna jedinka, a svaka jedinka je pogođena na drugačiji način - kaže Roberts. „Vaš izbor provođenja vremena ne može se uspoređivati s izborima drugih osoba. Moramo se sjetiti prigrliti vlastite osjećaje i napore da se izborimo sa svim ovim i pokazati razumijevanje za osjećaje i nastojanja drugih osoba”.