Kreativnost je jedna od osobina koju pametniji ljudi posjeduju i posljedično, zapravo može dovesti do nereda
 FOTOGRAFIJE: STEFANIKOLIC GETTY IMAGES
Znanstveno dokazano

Imate neke od ovih ‘nepoželjnih‘ navika? Ne brinite, njih imaju inteligentni ljudi

Znanstvenici su uočili neke navike koje su zajedničke inteligentnim ljudima

Inteligenciju je ponekad teško izmjeriti. Postoje standardni testovi inteligencije, međutim oni ne pokazuju puni opseg nečije kreativnosti i sposobnosti rješavanja problema. No, znanstvenici su uočili neke navike zajedničke inteligentnim ljudima.


Neurednost

Lako je pomisliti da bi netko inteligentan trebao biti i organiziran te da bi sve u njegovom radnom prostoru trebalo biti uredno posloženo - ali to nije tako. U eksperimentu Sveučilišta Minnesota uočeno je da su ljudi u neurednom okruženju došli do kreativnijih ideja od onih u urednom prostoru.

- Čini se da neuredno okruženje nadahnjuje oslobađanje od tradicije, što može donijeti nove uvide. Za razliku od uređenog okruženja koje potiče konvenciju i igranje na sigurno - rekla je autorica eksperimenta dr. Kathleen Vohs.

Kreativnost je jedna od osobina koju pametniji ljudi posjeduju i posljedično, zapravo može dovesti do nereda, dodaje dr. Jonathan Wai, znanstvenik istraživač na Programu za identifikaciju talenata Sveučilišta Duke.

- Pretpostavljam da nered ne pomaže kreativnosti već kreativnost može stvoriti nered. Takvi ljudi imaju tendenciju izgubiti se u mislima usredotočujući se na problem ili pitanje, a čistoća postaje manje važna od fokusiranja na problem koji se nalazi pred njima - objasnio je dr. Wai.




Ostajete budni do kasno

U filmovima kreativni genijalci uvijek rade do kasno kako bi došli do rješenja, i ima nešto istine u tome. Studija Londonske škole ekonomije i političkih znanosti pokazala je da ljudi koji kasnije odlaze na spavanje imaju veći kvocijent inteligencije. Autori studije vjeruju da je korijen tome u našoj evoluciji - noć je bila opasnije doba, a naši preci koji su bili budni noću morali su biti inteligentniji.

Danas naši različiti cirkadijski ritmovi to još uvijek mogu odražavati.

- Možda [neki pametni ljudi] ostaju budni kasnije jer su im unutarnji satovi jednostavno različiti. Ili, možda ostaju budni jer su skloni introvertiranosti i vole biti budni do kasno u noć bez ometanja kako bi razmišljali i rješavali problem - navodi dr. Wai.


Psujete

Iako ovo nije pristojna navika, a mnogi je povezuju sa slabim obrazovanjem i inteligencijom jer smatraju da takvi ljudi ne mogu smisliti pravi pridjev pa pribjegavaju slengu i psovkama, istina je zapravo potpuno drugačija.

- Tečnost "tabua" ili "psovke" je u pozitivnoj korelaciji s ukupnom verbalnom tečnošću. Više riječi koje ste generirali u jednoj kategoriji značilo je više riječ koje generirate u drugoj kategoriji, usmeno i verbalno. To je dio vaše emocionalne inteligencije kad znate kada i kako koristiti ove riječi - objasnio je dr. Timothy Jay, stručnjak za psovanje, koji je s kolegama utvrdio da ljudi koji znaju više psovki općenito imaju veći vokabular.


Volite hladan tuš

Autor jedne studije iz Finske, gdje je zimsko kupanje uobičajeno, primijetio je da je prilagodba hladnoj vodi bila povezana sa značajnim smanjenjem napetosti i umora te poboljšanjem raspoloženja i sjećanja. Upravo su to stvari koje mogu potaknuti rad mozga i produktivnost. Osim toga, ako izađete iz svoje zone udobnosti i steknete hrabrost za kupanje u hladnoj vodi, mogli biste dobiti energičan trzaj koji je potreban vašem mozgu za bolju sposobnost rješavanja problema.


Mrzite zvuk nečijeg žvakanja ili mljackanja

Sigurno ste se našli na nekoj večeri među prijateljima i netko je glasno žvakao ili mljackao. Je li vas to unervozilo? Iza toga postoji znanstveni razlog, i to može značiti da ste inteligentni.

Studija sa Sveučilišta Northwestern otkrila je da ljudi koji su imali visoku razine kreativne spoznaje nisu sposobni filtrirati nevažne senzorne informacije, to se zove "propusna senzorna rešetka". To znači da prihvaćate sve informacije, ponekad i one nepotrebne.

- Propusna senzorna rešetka može pomoći ljudima da integriraju ideje koje su izvan fokusa pažnje, što dovodi do kreativnosti u stvarnom svijetu - naveli su autori studije.

Doktor Wai pretpostavlja da bi to moglo biti povezano s istim razlogom zašto pametni ljudi ostaju budni do kasno - vole raditi bez ometanja.


Škrabate

Ako uživate u ovoj razonodi, to može značiti da ste i inteligentni. Prema Sunni Brown, autorice knjige The Doodle Revolution, to je alat za razmišljanje koji može utjecati na obradu informacija i rješavanje problema. Ta je teorija potkrijepljena znanstvenim istraživanjem, studija iz Ujedinjenog Kraljevstva pokazala je da su se ljudi mogli prisjetiti 29 posto više informacija ako su crtali. Bezumno piskaranje ima koristi za pamćenje, a mozgu također daje vizualni način izražavanja pojmova i emocija.


Samokritični ste

Skloni ste misliti da su inteligenti ljudi puni samopouzdanja, zašto i ne bi bili, kad su toliko pametni? No, istraživanja sugeriraju da to nije istina. U velikoj studiji Sveučilišta Cornell iz 1999. znanstvenici su otkrili da nekompetentni ljudi ne mogu prepoznati vlastitu nesposobnost, što je dovelo do napuhanih samoprocjena. To je poznato kao Dunning-Krugerov efekt.

- Na primjer, kako biste znali koliko ste vješti ili nesposobni za korištenje gramatičkih pravila, morate dobro poznavati ta pravila, što je nemoguće nesposobnima. Loši izvođači ne vide nedostatke u svom razmišljanju ili odgovore koji im nedostaju - rekao autor studije David Dunning.

Studija je također otkrila da su visoko kompetentni ljudi skloni podcjenjivati ​​svoje sposobnosti. Pametni mogu prepoznati kad nešto ne znaju - zapravo, svjesni su koliko još znanja postoji. Umjesto da budu previše samouvjereni, skloni su biti samokritični.


Razgovarate sami sa sobom

Možda mislite da vas mrmljanje čini ludima, ali u stvarnosti to može biti znak više razine razmišljanja, pamćenja i sposobnosti percepcije. U studiji sa Sveučilišta Wisconsin i Sveučilišta Pennsylvania, istraživači su zamolili sudionike da zapamte i pronađu predmete, a predmeta su se bolje prisjetili oni koji su izgovorili imena predmeta glasno.

- Jezik nije samo sustav komunikacije, već tvrdim da može povećati percepciju i razinu razmišljanja - zaključio je autor studije dr. Gary Lupyan.

Linker
16. travanj 2024 05:23