Brzina kojom su učinkovita cjepiva protiv covida-19 došla do faze odobrenja mnoge je iznenadila. U usporedbi s razvojem svih prethodnih cjepiva, proces nastanka ovih protiv covida-19 je zaista vrlo brz, što je navelo mnoge laike da se zapitaju da li se to moglo dogoditi bez „kompromisa” u standardima nastanka cjepiva te što se krije iza objašnjenja da su ona „rezultat najnovijih znanstvenih dostignuća”. Adam Finn, profesor pedijatrije u Centru za dječja cjepiva u Bristolu za The Guardian piše da postoji barem deset razloga kako je zapravo došlo do brzog cjepiva protiv covida-19; neki su rezultat dobrog planiranja, neki napretka znanosti, a neki su samo plod sreće.
1. Već su postojali planovi za pandemiju
Puno prije krize izazvane covidom-19 postojala je svijest da je neka vrsta pandemije vjerojatna u narednim godinama i već su postojali planovi nalaženja rješenja. Vlade, međunarodne agencije i zaklade skupljale su resurse, 2017. godine u Davosu je pokrenuta Međunarodna koalicija za inovacije u pripravnosti za epidemije (The Coalition for Epidemic Preparedness Innovations, CEPI), kako bi se razvila cjepiva za buduće epidemije, i bili su spremni kada je došao novi soj koronavirusa. Misija CEPI-a je ubrzati razvoj cjepiva protiv novih zaraznih bolesti i omogućiti pravedan pristup tim cjepivima tijekom epidemija. To je svojevrsno partnerstvo između javnih, privatnih, filantropskih organizacija i organizacija civilnog društva. Osim njih, i nekoliko tvrtki i akademskih institucija (uključujući BioNTech, Modernu i Sveučilište u Oxfordu) također su radili na novim tehnologijama koje mogu proizvesti cjepiva iz genetskih kodova zaraznih patogena.
2. Kina je rano identificirala novi koronavirus
Profesor Yong-Zhen Zhang sa Sveučilišta Fudan u Šangaju i njegovi kolege u Kini brzo su identificirali novi soj koronavirusa iz ranih slučajeva covida-19. Vrlo brzo su razjasnili genetski slijed RNK u virusu i javno objavili te informacije. To je bio start za proizvodnju cjepiva. Činjenica da su platforme za RNK i virusno vektorno cjepivo trebale samo nukleotidni slijed virusa (genetski kod koji koriste sva živa bića, od virusa do kitova, kako bi se reproducirali), a ne uzorak stvarnog virusa, omogućili su da se vrlo brzo krene u dizajn cjepiva i njihovu proizvodnju.
3. Odmah su odobrena značajna financijska sredstva
Znanstvenici koji su razvijali cjepiva imali su pristup neposrednom i značajnom iznosu novca. Uobičajeno je da dobivanje novca za razvoj cjepiva zahtijeva određeno vrijeme (treba uvjeriti agencije, dobrotvorne organizacije i njihove savjetnike da ulože, da daju bespovratna sredstava, da je ideja dobra...) Budući da se zdravstveni i gospodarski troškovi pandemije covida-19 toliko visoki, svima je bilo jasno da je brzo cjepivo nužno. CEPI je također bio spreman podržati najperspektivnije prijedloge.
5. Odmah su započela ispitivanja cjepiva
Iskusni timovi za cjepiva brzo su mogli pokrenuti ispitivanja cjepiva protiv covida-19. Primjerice, u Velikoj Britaniji već su postojala četiri centra spremna odmah započeti studiju cjepiva na Oxfordu i, putem Nacionalnog instituta za zdravstvena istraživanja, koji koordinira sva klinička ispitivanja koja je napravio NHS, identificirano je i postavljeno dodatnih 14 mjesta za veće studije faze 2-3, koje su odmah uslijedile.
6. Podaci o istraživanju prikupljeni su elektroničkim putem
Obilato se koristila informacijska tehnologija, koja je postala lako dostupna za razliku od ranijih kliničkih ispitivanja koja sporo prihvaćaju elektroničke metode bilježenja i prikupljanja podataka iz straha od propusta.
Papirnati zapisi su poznati, čvrsti objekti koje svatko može vidjeti i uvjeriti se, ali su spori i skloni pogreškama. Kada online kupujete zrakoplovnu kartu, obrazac vam ne dopušta da pogriješite ili izostavite važne informacije prije nego što dovršite kupnju. Takve karakteristike sada su se pokazale od vitalnog značaja za prikupljanje podataka te su ubrzale postupak elektroničkog prikupljanja podataka, koji je, doduše „na mala vrata”, započeo još prije nekoliko godina. Informacije su odmah dostupne za analizu, čak i u fazi kada se tek prikupljaju.
7. Studije su privukle ogroman broj volontera
Mnogi su htjeli sudjelovati i pomoći u zaustavljanju pandemije covida-19. Ogromna je javna podrška i angažman u studijama koje su ispitivale cjepiva protiv koronavirusa.
Ranije su trebali mjeseci da se regrutiraju volonteri, no u slučaju covida-19 bilo je moguće identificirati voljne volontere u roku od samo nekoliko sati. Razlog tome su pomoć brzih medijskih informacija, društveni mediji i sposobnost ispitanika da se odmah putem interneta registriraju svoj interes. Bez sudionika, ove studije se ne bi mogle provesti.
8. Ispitivanja su dala brze rezultate
Velika ispitivanja krenula su tek pred kraj ili nakon prvog vala covida-19 u većini zemalja. Iako su niske stope bolesti tijekom ljeta u mnogim zemljama bile odlična vijest za naše zdravlje, zdrav razum i gospodarstvo, to je zapravo otežalo ispitivanja. Ako imate veliki broj ljudi koji su uključeni u istraživanje, odnosno kako biste saznali djeluje li cjepivo, potrebni su oboljeli od covida-19. Što više oboljelih. Nadate se da će slučajevi covida-19 uglavnom biti u kontrolnim skupinama. Dolazak drugog vala, iako je golemm javnozdravstveni izazov, omogućio je da ispitivanja cjepiva brzo daju rezultate.
10. Regulatorna odobrenja su ranije pokrenuta
U slučaju covida-19 pokrenuti je drugačiji pristup regulatornom odobrenju, takozvani "rolling review". Obično se svi rezultati ispitivanja i podaci pripremaju u masivnom pakiranju nakon završetka studija, što traje mjesecima. Cijela se hrpa dokumenata i podataka zatim predstavlja regulatorima, a to su agencije koje izdaju dozvole za lijekove i cjepiva, a oni zatim započinju svoju reviziju, koja također traje mjesecima. Ovaj put podaci su dostavljeni regulatornim agencijama dok su se generirali i pregledavali te dok su studije bile još u tijeku. Kada su došli konačni rezultati, to su bili jedini preostali rezultati koje treba pregledati. Cijeli proces trajao je mjesecima, ali posljednji koraci trajali su samo nekoliko dana.
No, autorizacija nije kraj ove priče o "brzim cjepivima". Uvođenje i primjena cjepiva započeli su gotovo odmah. Ni to nije uobičajeno. Nijedna razumna tvrtka ne bi počela proizvoditi cjepivo dok nije znala da će ga definitivno smjeti prodati, ali ovaj put učinjena je iznimka. Da cjepiva nisu uspjela, sve već napravljene doze morale bi biti uništene. Srećom, to se nije dogodilo.
„Mnogo više informacija o sigurnosti i nuspojavama akumulirat će se kako se sve veći broj ljudi bude cijepio. No činjenica da smo već u poziciji da imunizacijom počnemo štititi ranjive i visoko izložene ljude, poput zdravstvenih djelatnika, rezultat je predviđanja, napornog rada i nekih sretnih okolnosti”, zaključuje A. Finn za The Guardian.