Getty Images/iStockphoto
iznenađujuće

Evo kako će izgledati žena i muškarac budućnosti: genetske mutacije promijenit će naš izgled

08. prosinac 2020.
Doživljavamo prilično brze promjene koje stručnjaci nazivaju mikroevolucijom, odnosno moderan život vrši pritisak koji tjera naše gene da mutiraju u kratkom vremenu

 

Žena budućnosti je niska i ima malu glavu, a uske usnice smještene su joj ispod ispupčenih jagodica. Izuzetno je plodna, a u menopauzu ulazi kasnije nego što je ulazila njezina baka. S druge strane, muškarac budućnosti je viši i manje sklon da postane okorjeli pušač nego današnji prosječan muškarac. To je smjer u kojem ubrzano evoluiramo, prema istraživanju novih genetskih mutacija provedenom u Australiji.

- Jedna od možda najočitijih promjena je koliki je broj ljudi koji su rođeni bez sposobnosti da im naraste zub umnjak - kaže dr. Teghan Lucas, voditeljica istraživanja koje je nedavno objavljeno u časopisu Journal of Anatomy.


MIKROEVOLUCIJA

Naši preci iz spilja te su zube trebali kao zamjenu za one koji su se istrošili žvakanjem sirove hrane. Otkad su ljudi počeli kuhati, ne moraju toliko hranu pa se prije oko 2,4 milijuna godina naša čeljust počela smanjivati ostavljajući prostor za širenje mozga kod modernog čovjeka. No, prema dr. Lucas, naša se čeljust i dalje mijenja, možda zbog velikog udjela prerađene hrane u današnje vrijeme koja zahtijeva još manje žvakanja.

Naše se lice skraćuje, objašnjava autorica studije, jer nema više toliko prostora za zube zbog toga što je čeljust manja. Osim što se mijenja naše lice postajući kraće, s manjom čeljusti i užim ustima (zbog čega jagodice postaju ispupčenije), mijenja se i naše tijelo. Dr. Lucas i njezini kolege sa Sveučilišta u Adelaideu otkrili su značajan porast broja ljudi koji imaju jednu dodatnu arteriju u ruci. Medijalna arterija formira se u maternici kao glavna žila kojom se podlaktica i dlan opskrbljuju krvlju, no ona obično nestaje tijekom trudnoće, da bi je poslije zamijenila radijalna i ulnarna arterija u podlaktici.

Rasprostranjenost medijalne arterije kod ljudi rođenih sredinom 18. stoljeća bila je 10 posto, a kod ljudi rođenih sredinom 20. stoljeća ona iznosi čak 30 posto, što je veliko povećanje kad se radi o evoluciji.

Znanstvenici smatraju da je do tog povećanja došlo zbog mutacije gena uključenih u razvoj medijalne arterije, zdravstvenih problema majke tijekom trudnoće ili oboje. U svakom slučaju, razlozi za takve promjene su u prirodnoj selekciji koje više nema na način kakva je bila nekoć. Napreci u medicini, poput IVF postupaka ili antibiotika znače da se više ne "izbacuju iz opticaja" nekorisne mutacije.

 

Autori studije kao primjer navode neplodne osobe: prema zakonima prirodne selekcije oni ne bi imali priliku prenijeti svoje gene sljedećoj generaciji, no zahvaljujući napretku medicine to danas ipak mogu. U svakom slučaju, ovo istraživanje sugerira da doživljavamo prilično brze promjene, koje stručnjaci nazivaju mikro-evolucijom, odnosno moderan život vrši pritisak koji tjera naše gene da mutiraju u kratkom vremenskom periodu.

Teme
Linker
17. prosinac 2020 20:55