Otkako sam primila dijagnozu raka vrata maternice, život mi se okrenuo naglavačke. Kao okorjeli radoholičar, bolovanje kao i bilo kakav oblik neaktivnosti meni je predstavljao pakao, započinje svoju priču Splićanka Martina (40) koja je odlučila ostati anonimna.
Dijagnoza joj je postavljena sredinom lipnja prošle godine, nakon što je, zbog obilnog krvarenja, hitno primljena na ginekologiju.
- Moram priznati da se cijeli proces dijagnostike odigrao brzo. U manje od tri tjedna sam odradila sve pretrage, dijagnoza je bila postavljena i potvrđena, te su nalazi bili proslijeđeni u Petrovu bolnicu u Zagrebu na konzilij radi odluke o načinu liječenja - govori nam. Dodaje da se cijeli tijek liječenja do sada sastojao od inicijalnih šest tjedana kemoterapije, nakon čega je provedeno zračenje s kemoterapijom kroz pet tjedana i na kraju zbog stanja dodatnih 12 tjedana kemoterapije.
Martina je trenutno u fazi remisije i iščekuje prvi kontrolni pregled.
Traumatično iskustvo
Rak vrata maternice najčešći je zloćudni tumor ženskih spolnih organa, koji se na ljestvici učestalosti malignih bolesti u žena nalazi odmah iza vodećeg raka dojke. U Hrvatskoj od toga, zasigurno jednog od najpreventabilinijih sijela raka svake godine obolijeva više od 300 žena, a umre ih, na žalost, 100. Jedan od glavnih uzročnika nastanka ovog sijela raka jest dugotrajna, kronična upala rodnice i vrata maternice, prouzročena humanim papiloma virusom (HPV). Kod većine oboljelih od raka vrata maternice prvi znakovi bolesti nisu čudna bol, već neuredni PAPA test.
HPV infekcija je kod nje, kaže, prošlo neprimijećeno. Tada je bila udana i nije joj ni na kraj pameti bilo da bi ga mogla uopće imati.
Danas je poznato više od 150 tipova HPV-a, a 15 ih ima onkogeni potencijal, odnosno može dovesti do razvoja karcinoma. Procjenjuje se da je mogućnost zaraze tijekom života nekima od tipova HPV-a čak 50-70 %.
Tijekom procesa liječenja, Martini je bila neizmjerno važna i podrška okoline, iako je, priznaje, znala biti frustrirana te je u tim trenucima priželjkivala samoću, mir i tišinu. Dodaje da je i poželjno s vremena na vrijeme imati nekoga stručnog za popričati jer razgovor zaista pomogne da osoba izbaci iz sebe sve negativne emocije.
- Razgovor s bližnjima je ok, no oni nisu u “tvojoj koži” i ma koliko se trudili razumjeti ipak ne mogu razumjeti u cijelosti - objašnjava Martina te dodaje kako joj je najteže bilo podnijeti period zračenja.
- Nema ništa gore od osjećaja nemoći, kad ti mozak govori da si ok i da možeš, ali tijelo ne želi surađivati. Nadam se da je taj period konačno iza mene - zaključuje ova hrabra žena.
Trebala sam češće ići na kontrole
U Hrvatskoj se rak vrata maternice svaki dan dijagnosticira jednoj ženi, a dio te nesretne statistike prije dva mjeseca je postala i Dubrovkinja Ana (43). S punim imenom i prezimenom ni ona nije htjela izaći u javnost.
- Smatram da puno ime i prezime neće učiniti niti pomoći bilo kojoj ženi koja i dalje odgađa preglede ili misli da to nije ništa strašno. Ana je cijeli život redovito išla na preglede, a zadnji PAPA test joj je, kaže, bio u redu.
- Da sam znala, išla bih češće od 15-ak mjeseci na kontrolu i to kod dva različita ginekologa jer sada znam da je gore imati lažno negativan nego pozitivan test - govori nam. HPV je, dodaje, imala prije 20 godina, ali kasnije više ne.
- Barem tako nisu pokazivali testovi - objašnjava. Od simptoma je imala intermenstrualno oskudno krvarenje, a ostalo je sve, kaže, bilo uredno. Ana svoju borbu s rakom vrata maternice tek započinje te je itekako svjesna da je teško razdoblje ispred nje.
- Nema odustajanja i uvjerena sam da ću uz obitelj, medicinu i vjeru sve izdržati - govori nam.
VAŽNOST PSIHOLOŠKE PODRŠKE I BORBA PROTIV STIGME
Maja Erceg Tušek, mag. psih
Zašto bi svaka žena oboljela od raka vrata maternice trebala potražiti psihološku pomoć?
Svakoj ženi, kao i bilo kojoj osobi koja je oboljela od raka, trebalo bi pružiti mogućnost traženja i dobivanja stručne podrške. Psihološka podrška integralni je dio liječenja i rehabilitacije. Često je za žene vrlo korisno potražiti i prihvatiti praktičnu uzajamnu podršku drugih bolesnika organiziranu u udrugama ili grupama podrške. No, vrlo je često ono što dodatno trebaju pomoć stručnjaka s iskustvom u savjetovanju onkoloških bolesnika koji imaju znanja o bolesti, terapijama i nuspojavama liječenja pa mogu bolje razumjeti situaciju u kojoj se žena nalazi. Najčešće su to psiholozi koji se bave zdravstvenom i kliničkom psihologijom, ali savjetnici mogu biti i educirani socijalni radnici, medicinske sestre/tehničari i drugi stručnjaci. Ako je potrebno intenzivnije praćenje ili je psihičko zdravlje žene znatno narušeno, za žene je važno i da imaju dostupnu podršku u obliku psihoterapije i/ili farmakoterapije, što je u domeni psihoterapeuta i psihijatara. U stvarnosti, svi ovi oblici podrške isprepliću se ovisno o potrebama pojedine žene. Šest od deset pacijenata treba barem inicijalnu psihološku podršku, trećina treba kontinuiranu podršku i praćenje, a psihološku pomoć potrebno je tijekom liječenja oboljelog i nakon smrti osigurati i članovima obitelji i njegovateljima, zaključak je u nedavno usvojenom Nacionalnom strateškom okviru protiv raka (NSOPR) do 2030. Mnogi ne znaju gdje sve mogu potražiti psihološku pomoć. Odgovore na ta i druga pitanja mogu pronaći na portalu psihoonkologija.hr koji je pokrenula udruga SVE za NJU.
Kakav sve utjecaj bolest može imati na mentalno zdravlje?
Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja, a kad je fizičko zdravlje narušeno, to neizbježno utječe i na naše mentalno zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO, 2014) definira mentalno zdravlje kao stanje u kojemu ostvarujete svoj vlastiti potencijal, možete se nositi s uobičajenim životnim stresom, produktivni ste i u mogućnosti ste pridonijeti zajednici. Mentalno zdravlje uključuje emocionalnu, psihološku i socijalnu dobrobit i važno je o njemu brinuti jer utječe na to kako razmišljamo, osjećamo i djelujemo, kako se odnosimo prema drugima i kako donosimo odluke. Bolest i liječenje ili sumnja na bolest, u ovom slučaju na rak vrata maternice ženama može doista značajno utjecati na život. U toj situaciji normalno je iskusiti cijeli raspon teških misli i osjećaja koji se mogu mijenjati, prolaziti i opet se pojavljivati. Neki ljudi doživljavaju puno emocija odjednom što može biti preplavljujuće, neki se mogu osjećati kao da su od njih odsječeni, kao da se to sve događa nekome drugome, a ne njima, neki su odmah jako i isključivo usmjereni na praktične korake pa su njihove reakcije odgođene itd. Nema ispravnog ili krivog načina kako se u tim situacijama žena ili bilo koja oboljela osoba treba osjećati i o čemu treba misliti. Važno je prepoznati kroz što prolazite i potražiti pomoć ako osjećate da vam je potrebna.
Koliko je ovdje bitna podrška bliskih osoba?
Emocionalna podrška koju pružaju obitelj, prijatelji, druge bliske osobe ili drugi bolesnici prva je razina podrške i ona je iznimno važna. To su osobe koje su najbliže, koje provode najviše vremena sa ženama i najbolje ih poznaju. Te su osobe također dio tima koji liječi. Važno je da budu svjesni da žena mora biti posvećena svome liječenju jer prolazi dugotrajne medicinske postupke s brojnim i često teškim nuspojavama. Njezine druge uloge (supruge, djevojke, majke, kćerke, zaposlenice…) manje se ili više zbog toga mijenjaju i važno je da to obitelj, prijatelji i partneri prihvate te potraže savjet i uče kako biti podrška kakvu žena u tim trenucima treba. Odnosi i podrška koja se kroz te odnose ostvaruje ključna je za svaku ženu i bilo koju osobu koja boluje od raka.
Smatrate li da su mladi danas dovoljno informirani o spolnom zdravlju?
Mladi danas jesu informirani, o mnogočemu, samo je pitanje kako su informirani i jesu li doista educirani tako da znanja koja posjeduju mogu koristiti u svom životu. Ne možemo napraviti prvi korak u čuvanju spolnoga zdravlja ako ne znamo i ne razumijemo što sve spolno zdravlje uključuje i kako ga možemo čuvati, a za to je ključna kvalitetna edukacija, koja ne uključuje samo puno teorije. Ne samo mladi, već i sve ostale spolno aktivne osobe kao i one koje će to tek postati vrlo često imaju puno pitanja i nedoumica vezanih uz spolno zdravlje, a o tome ih je sram pričati i neugodno im je pitati. Vrlo često ne znaju niti gdje bi tražili svoje odgovore ili odgovore traže na raznim forumima i stranicama na kojima mogu naići na informacije koje su djelomično točne, uopće nisu točne ili ne vrijede za njihovu situaciju. Prije interneta, bilo je teško, gotovo i nemoguće doći do nekih informacija, a sada kada nam je gomila informacija dostupna na dlanu, često smo zatrpani različitim, često i kontradiktornim informacijama među kojima je teško probrati one koje su stručne, provjerene i doista u praktičnom smislu važne. Često se, pogotovo mladi, ne usude razgovarati o ovim temama osim ako imaju osiguranu virtualnu privatnost pa je to poželjan kanal komunikacije, pogotovo uzevši u obzir epidemiološku situaciju s kojom već neko vrijeme živimo. Dobar primjer takvog alata je Spolno zdravlje. Iako su online alati važni i omogućuju da se lakše snađete te napravite prvi korak u educiranju i traženju pomoći i podrške, oni ne mogu zamijeniti redovite preglede i posjet liječniku ako uočite neke smetnje.
Ponekad mladi smatraju da se njima ništa neugodno ne može dogoditi vezano uz spolno zdravlje, kao što su to npr. spolno prenosive infekcije i bolesti. Uz razgovore o spolnosti i spolnom zdravlju vezano je jako puno srama, krivnje i neugode pa se i dalje puno toga podrazumijeva ili uči metodom pokušaja i pogrešaka. Sve ovo jedna je od velikih prepreka kvalitetnom informiranju i traženju stručne pomoći na vrijeme. Škola, obitelj i ostali koji izravno utječu na djecu i mlade imaju priliku zauzeti ključnu ulogu u pružanju podrške i smjernica djeci i mladima kako bi se u toj gomili sadržaja i situacija mogli malo bolje snaći.
#PružiRuku
Libresse u novoj kampanji donira novac od svakog prodanog proizvoda kako bi pomogao i podržao žene koje su se borile i danas se bore s rakom vrata maternice. To znači da do 31. svibnja, za svaki kupljeni proizvod, Libresse će donirati 0,3 kn Udruzi Zdravka, koja djeluje u sklopu Hrvatske lige protiv raka, u svrhu financiranja programa koji pomaže ženama koje pate od raka vrata maternice. Donacije Udruzi Zdravka bit će iskorištene za tjedne radionice koje će se protezati tijekom cijele godine te webinare i individualne konzultacije s vodećim stručnjacima iz područja psihologije, onkologije i ginekologije.
Kampanju prati hashtag #PružiRuku, koji na društvenim mrežama poziva žene da otvoreno progovore o svojim iskustvima borbe protiv raka vrata maternice, pa i osudi koju su doživljavale zbog toga što su imale virus HPV. Ideja je da pružimo ruku ženama koje se bore s ovom bolešću i/ili njezinim posljedicama, da im damo da izađu iz sjene i da ih na danjem svjetlu zagrlimo, poštujemo, njegujemo, volimo. Pozivamo žene i otvaramo razgovor o ovoj bolnoj temi na društvenim mrežama uz hashtag #PružiRuku, a razgovor se vodi i na službenoj stranici Libresse Hrvatska.
Powered by
Libresse