Preporučuje se u sklopu aktivnosti pokazivati obiteljske slike iz prošlosti kako bi se vidjelo koga će prepoznati.
 Foto: iStock
Iskustvo jedne njegovateljice [3. dio]

Dosje Alzheimer: Vraćanje bolesnika u prošla vremena nije loša ideja

23. siječanj 2017.
Ljiljana Kerepčić Ratkaj svojim iskustvom pomaže svima koji se brinu o oboljelima od Alzheimera. Donosimo njezina iskustva i savjete...


Piše: Ljiljana Kerepčić Ratkaj (na fotografiji sa suprugom prim. dr. sc. Ivanom Kerepčićem u mlađim danima)


LJiljana Kerepčić Ratkaj svoju životnu priču i iskustvo njegovateljice bolesnika s Alzheimerovom bolesti (u njezinu slučaju supruga) podijelila je sa svima u svojoj knjizi "Alzheimer u mojem domu - obiteljske istinite priče". Potom je sastavila i brošuru "Alzheimer i njegovatelj, iskustvo jedne njegovateljice" u kojoj je na temelju svog iskustva napravila koristan i jedinstven vodič koji može pomoći svima koji u obitelji imaju oboljelog od Alzheimera.

Koje su to svakodnevne situacije i problemi, gdje leže zamke, kako reagirati, kako se nositi s tom novom situacijom u svom domu? Odgovore na ta pitanja daje autorica knjige i brošure koje je ustupila redakciji Doktor u kući na čemu joj i ovom prigodom zahvaljujemo.

Provjera kognitivnih sposobnosti

  • gubitak intelektualnih sposobnosti, razmišljanje
  • gubitak govora, iznalaženje riječi promjena osobnosti, krivi zaključci i odgovori
  • nesnalaženje u vremenu i razdobljima života
  • kakvo je sjećanje na djetinjstvo, roditelje, obitelj, supruga, djecu, prijatelje
  • razdoblje rada, uspjeha, putovanja
  • pojava bolesti, sadašnje stanje

Njegovatelj se trudi oko bolesnika, koji ne razumije i ne ponaša se kao prije. Teško je uspostaviti komunikaciju, bolesnik vjerojatno odgovara čega se sjeća, što mu je bilo važno ili daje krive odgovore. U održavanju komunikacije najviše se postiže vraćanjem u prošla vremena, kojih se bolesnik najviše sjeća.

Preporučuje se u sklopu aktivnosti pokazivati obiteljske slike iz prošlosti kako bi se vidjelo koga će prepoznati. Usporediti hoće li na slikama iz sadašnjosti prepoznati obitelj, djecu, unuke, prijatelje i sjetiti se imena. Svaki oblik komunikacije je važan za smirenje i udobnost bolesnika.

Često pomažu čak mimika i smijeh. Smijeh i humor otklanjanju slabu volju, opuštaju od napetosti, daju poticaj i osvježavaju imunosni sustav (naravno, ako bolesnik razumije). Njegovatelj, osim što se brine o cjelokupnoj medicinskoj i drugoj skrbi bolesnika, istovremeno je i terapeut koji se brine o emotivnom i psihičkom raspoloženju. On potiče bolesnika na razne aktivnosti ili ga vodi u radionice u sklopu domova za starije i nemoćne.

Foto: iStock
U blagom, početnom stadiju bolest ne prepoznajemo, tretiramo je kao staračku demenciju u skladu s godinama, zanemarujemo simptome, opraštamo pogreške.

Neizlječiva i progresivna bolest

Alzheimerova bolest je neurodegenerativna bolest koja je neizlječiva i progresivna. To je bolest u kojoj dolazi do promjena u moždanim stanicama, do gubitka neurona, odumiranja moždanih stanica i prestanka komunikacije između stanica te posljedičnog gubitka kognitivnih sposobnosti. U blagom, početnom stadiju bolest ne prepoznajemo, tretiramo je kao staračku demenciju u skladu s godinama, zanemarujemo simptome, opraštamo pogreške. Bolest se razvija i, svojim ustaljenim redom, pogoršava, svaki stadij donosi nove simptome te nakon više godina završava smrću bolesnika.

Kako se očituju kognitivne promjene:

  • gubitak orijentacije u prostoru i vremenu
  • zaboravljanje, osobito koji je dan ili doba godine
  • zaboravljanje događaja i dogovora
  • poteškoće s čitanjem i pisanjem
  • neizvršavanje ustaljenih obaveza i navika
  • promjena ponašanja: apatija, depresija, veselje, agresija
  • gubitak samoinicijative i nezainteresiranost
  • izbjegavanje društva, povlačenje u sebe
  • zaboravljanje, gubljenje stvari, stavljanje na druga mjesta
  • zapitkivanje, ponavljanje istih radnji, traženje, hodanje.

Gubitkom kognitivnih sposobnosti oboljela osoba gubi svoju osobnost, nije više sposobna upravljati svojim životom i navikama:

  • dolazi do zaboravljanja i nemogućnosti primanja novih informacija
  • nemogućnost izvršavanja dnevnih ustaljenih zadataka
  • poremećaj izvršnih funkcija i profesionalnih zadataka
  • kognitivni poremećaj izražavanja, komunikacija, govor, prepoznavanje
  • gubitak motivacije, aktivnosti, dekoncentracija, nema volje za rad
  • dolazi do promjene osobnosti, ne osvrće se na okolinu, postaje sumnjičav, prestrašen, posesivan ili agresivan, nemiran
  • zanemaruje svoju toaletu, odijevanje mu je neprimjereno
  • živi u svom svijetu, postaje dementna osoba, povlači se u sebe, preuzima ga bolest s kojom dolaze i halucinacije

Teme
Linker
16. svibanj 2022 18:48