Studije su pokazale da je teže njegovati bolesnika s Alzheimerom nego ostale bolesnike koji zahtijevaju njegu.
 Foto: iStock
Iskustvo jedne njegovateljice [2. dio]

Dosje Alzheimer: Na što sve njegovatelj svoje drage osobe mora biti spreman

22. siječanj 2017.
Ljiljana Kerepčić Ratkaj svojim iskustvom pomaže svima koji se brinu o oboljelima od Alzheimera. Donosimo njezina iskustva i savjete...


Piše: Ljiljana Kerepčić Ratkaj (na fotografiji sa suprugom prim. dr. sc. Ivanom Kerepčićem u mlađim danima)


LJiljana Kerepčić Ratkaj svoju životnu priču i iskustvo njegovateljice bolesnika s Alzheimerovom bolesti (u njezinu slučaju supruga) podijelila je sa svima u svojoj knjizi "Alzheimer u mojem domu - obiteljske istinite priče". Potom je sastavila i brošuru "Alzheimer i njegovatelj, iskustvo jedne njegovateljice" u kojoj je na temelju svog iskustva napravila koristan i jedinstven vodič koji može pomoći svima koji u obitelji imaju oboljelog od Alzheimera.

Koje su to svakodnevne situacije i problemi, gdje leže zamke, kako reagirati, kako se nositi s tom novom situacijom u svom domu? Odgovore na ta pitanja daje autorica knjige i brošure koje je ustupila redakciji Doktor u kući na čemu joj i ovom prigodom zahvaljujemo.

Njega i nadzor 24 sata

Kod bolesnika s Alzheimerom njegovatelj je njegov "zarobljenik" 24 sata i ne nalazi vremena za sebe, isključuje se iz okoline i društva. Studije su pokazale da je teže njegovati bolesnika s Alzheimerom nego ostale bolesnike koji zahtijevaju njegu. Alzheimeri zahtijevaju njegu i nadzor 24 sata dan i noć, zbog mnogih nepredvidljivih promjena i pogoršanja. Osim tjelesnih poteškoća i fizičkog propadanja, Alzheimer donosi i psihičke simptome (depresija, nemir ili agresija) što utječe na promjenu osobnosti. Njegovatelju je mnogo teže s takvim bolesnikom, jer mu se ništa ne može prigovoriti niti ga na nešto nagovoriti, jednostavno ga treba udobrovoljiti.

I to na sljedeći način:

  • Na vrijeme mu dati hranu koja mu odgovara ili je propisana
  • Između obroka ponuditi ga voćem i pićem
  • Lijekove mu davati na vrijeme kako je propisano
  • Osim lijeka za Alzheimer, zbog nesanica ili halucinacija treba davati i druge propisane antipsihotike i antidepresive
  • Pripremiti ga za spavanje, presvući, premotati, namazati radi dekubitusa
  • Osobito je teška njega ležećeg bolesnika i medicinska skrb za njega
  • Po noći ga trebamo pogledati da ne padne s kreveta, ako je pokretan ili slabo spava, mogao bi hodati po kući ili otići noću iz kuće ako su ključevi u vratima ili na dohvatu
  • Pomagati mu u jutarnjoj toaleti, kupati ga, presvući u dnevnu odjeću i ugodne papuče radi lakšeg hodanja ili u tenisice ako je pokretan
  • Kod hodanja pripaziti da ne padne, dati mu štap ili hodalicu
  • Njegovatelj se treba brinuti o nabavi i pripremi hrane, nabavi lijekova, obavljati kontakte s liječnicima i socijalnom službom
  • Tijekom dana njegovatelj, osim medicinske skrbi i dvorbe, treba zabaviti svojeg bolesnika
  • Njegovatelj treba biti i terapeut, zabaviti ga raznim igrama, slagalicama, kartama, čitanjem ili zajedničkim poticanjem komunikacije i razgovora
  • Neki njegovatelji iz kućne njege svog bolesnika vode u dnevni boravak doma za starije i nemoćne. Pokazalo se da je to dobra kombinacija koje olakšava brigu njegovatelju

Kućni, osobni njegovatelj svoje drage osobe mora mnogo toga podnijeti:

  • fizičke poslove nabave, kuhanja, pospremanja i bolničku njegu
  • treba biti terapeut, zabavljač i psiholog (tješiti ga, milovati i umirivati)
  • njegovatelj treba podnijeti i psihičko maltretiranje (zapitkivanje, nemir, agresiju, bježanje od kuće...), zatim depresiju, nezainteresiranost i frustraciju te sve druge promjene psihičkog raspoloženja bolesnika

Foto: iStock
Svojim kretnjama, prisutnošću, blizinom, grljenjem, polaganjem ruke na rame bolesnika pridobit ćemo njegovo povjerenje.

Komunikacija

Njegovatelj treba uložiti poseban napor i strpljivost u komunikaciji s bolesnikom. Kako će bolesnik prihvatiti razgovor, šutnju, mimiku, smijeh, šalu i pogled? Svojim kretnjama, prisutnošću, blizinom, grljenjem, polaganjem ruke na rame bolesnika pridobit ćemo njegovo povjerenje.

Pogledom uz blagi smiješak pridobit ćemo njegovo povjerenje. Bolesnik se u našoj blizini osjeća sigurno, ako ga još zagrlimo i govorimo nježno, tiho, uspostavit ćemo komunikaciju, makar i onu s "da" ili "ne". Ako nas bolesnik slabo sluša, trebamo govoriti razgovijetno i polagano, kratke rečenice. Ako nije sposoban razumjeti, ne pomaže nam ni glasan govor.

Često je bolesnik uznemiren, izražava agresiju ili depresiju, nalazi se u svom svijetu povučen u sebe, trebamo čekati bolju priliku za komunikaciju. Njegovatelj treba svog bolesnika promatrati, gledati slušati (usprkos ponavljaju istih riječi), opominjati, poticati u dnevnim obavezama ako je pokretan. Pomaganjem u izvršavanju dnevnih aktivnosti uspostavlja se i njihova nužna komunikacija. U svim tim druženjima i doticajima njegovatelj će, promatrajući bolesnika, iskoristiti dobar trenutak za komunikaciju. Komunikacija je terapija za održavanje intelektualnih sposobnosti, sjećanja i razmišljanja (koliko god je to moguće). Ako uspijemo pridobiti bolesnika za razgovor, moći ćemo dobiti i odgovore na postavljena pitanja te utvrditi u kojem je stanju njegova demencija, odnosno gubitak sposobnosti.

Razgovor s bolesnikom je važan, a vodi se postavljanjem kratkih osobnih pitanja:

  1. Gdje živiš?
  2. Gdje si išao u školu?
  3. Kad si rođen?
  4. Tko su ti roditelji?
  5. Što radiš?
  6. Gdje radiš?
  7. Što si po zanimanju?
  8. Imaš li obitelj?
  9. Imaš li djecu?
  10. Imaš li sestre ili braću?
  11. Imaš li prijatelje?
  12. Reci njihova imena!
  13. Imaš li kuću ili stan?
  14. Koji ti je hobi?
  15. Imaš li kućnog ljubimca?
  16. Jesi li se bavio sportom?
  17. Što ti je važno u životu?
  18. Koji je tvoj uspjeh?
  19. Jesi li bio bolestan?
  20. Kakvo ti je zdravlje?
  21. Gdje sada živiš?

Teme
Linker
02. listopad 2022 10:53