ZA
Prosječni korisnik tijekom života provest će pet godina i četiri mjeseca na društvenim mrežama, dok će gledajući televiziju provesti sedam godina i osam mjeseci, pokazalo je izvješće Cross Platform Future in Focus iz 2017., a tijekom pandemije vrijeme provedeno pred ekranima se i povećalo. Mnoge studije pokazuju da prekomjerna upotreba ekrana, što znači više od dva sata na dan, rezultira mentalnom i fizičkom štetom. Utvrđeno je da upotreba tehnologije, osim što uzrokuje napetost očiju i poteškoće s vidom, potiče anksioznost, depresiju, slabiji osjećaj povezanosti, migrenu, manje zadovoljstvo životom...
Više vremena pred ekranima tijekom dana povezano je s višim indeksom tjelesne mase, a povećano vrijeme provedeno pred ekranom prije spavanja rezultira smanjenom kvalitetom sna. Psiholog Jean Twenge kaže da je porast društvenih medija i korištenje pametnih telefona nedvojbeno narušilo mentalno stanje, najviše mladih ljudi, od kojih su mnogi tijekom pandemije, osobito tijekom strogog zaključavanja, doživjeli "zoom izgaranje", fenomen koji su istraživači sa Stanforda potvrdili i objasnili.
Od neprirodnog, pretjeranog izlaganja digitalnim sadržajima do gubitka mobilnosti, jasno je kako različiti aspekti digitalne platforme mogu imati negativne učinke na zdravlje. Digitalna detoksikacija (digitalni post) način je da smanjimo utjecaj ekrana na svoje zdravlje. Digitalni detoks svjesno je suzdržavanje od korištenja tehnologije ili društvenih medija na određeno vrijeme, u potpunosti (tko si to može dopustiti) ili djelomično (npr. samo push poruke, lajkanje na Instagramu...). Google je čak pokrenuo pokret protiv ovisnosti o tehnologiji. U listopadu 2019. objavio je Paper Phone, proizvod koji se sastoji od papira presavijenog u osmine s otisnutim relevantnim informacijama za vaš dan, nešto slično kao dnevni planer. Ostali projekti usredotočili su se na kreiranje telefona s manje funkcija. Većina se ipak slaže de je najbolji način digitalne detoksikacije voditi računa o količini vremena koje se troši na digitalni uređaj. Mnogi od onih koji su već iskusili digitalni detoks opisali su svoja iskustva. Jedna je žena opisala dva tjedna odmora tijekom kojeg je provela i digitalni detoks - predah od bloganja, društvenih mreža, e-poruka, odmak od interneta. Kao najveće prednosti navela je da ima puno više vremena. Počela je uočavati sve što se događa oko nje, a trpjela je i manje stresa - kad ne znate što se događa u svijetu, kad niste pročitali e-poštu od klijenta ili grubi komentar na društvenim mrežama, ne možete se uzrujati. Također se vratila starim hobijima, a rekla je i kako vidi stvari jasnije. Skupina njemačkih istraživača (Milad Mirbabaie sa Sveučilišta Paderborn te Stefan Stieglitz i Julian Marx sa Sveučilišta u Duisburg-Essenu) zalaže se čak za digitalni detoks zaposlenika u čitavom IT sektoru zbog izloženosti tehnostresu (bilo koji negativni utjecaj na stavove, misli, ponašanja ili fizički izgled koji je izravno ili neizravno uzrokovan tehnologijom).
Digitalni detoks našao je svoje mjesto u popularnoj kulturi, ali i u informacijskim sustavima koji zaposlenike stavljaju u stanje tehnostresa - kažu njemački znanstvenici. Iako su potrebna daljnja istraživanja i donošenje smjernica za digitalni detoks, on bi u poslovnim sredinama mogao podrazumijevati, primjerice, suzdržavanje od društvenih medija, aplikacija i ostalih ekrana koji nisu nužni u organizacijskim procesima, pauze za ručak provodile bi se bez korištena pametnih mobitela i računala, nakon radnog vremena više se ne bi mogla slati ni primati e-pošta.
PROTIV
Tehnologija sama po sebi nije štetna. Brojne studije temelje se na samoprocjeni i ne mogu objasniti uzročno-posljedičnu vezu. Također, samoprocjena upotrebe tehnologije često ne odražava stvarnost, tvrdi David A. Ellis, profesor psihologije na Sveučilištu Lancaster.
- Problem je u tome što su ljudi loši u procjeni svoje upotrebe digitalne tehnologije, a postoje dokazi da su oni koji su psihički uznemireni još gori u tome. To je razumljivo jer je vrlo teško obratiti pozornost i točno se prisjetiti nečega što radite često i uobičajeno - smatra dr. Doug Parry sa Sveučilišta Stellenbosch. Dodaje i da mjerenje nije baš najuzbudljiviji posao, ali je temelj znanstvenih istraživanja.
- Ako su vaša mjerenja neispravna, vaši su podaci nevjerodostojni. To vrijedi za većinu istraživanja o učincima korištenja tehnologije u posljednjih petnaest godina - tvrdi Parry. Craig J. R. Sewall sa Sveučilišta u Pittsburghu u svom je istraživanju otkrio da je veza između upotrebe digitalne tehnologije i mentalnog zdravlja bila jača kada su se koristile mjere samoprijave u odnosu na objektivno mjerenje.
- Kad sam koristio objektivnu mjeru za praćenje upotrebe digitalne tehnologije među mladim odraslim osobama, otkrio sam da su zapravo oni koji su češće koristili svoje pametne telefone izvijestili o nižim razinama depresije i anksioznosti - navodi Sewall. Protivnici digitalnog posta ističu i kako je malo dokaza da digitalna detoksikacija zapravo ima ikakvu korist. Većina onoga što postoji temelji se na anegdotalnim slučajevima, a ne na znanstvenim studijama. Neki se argumenti mogu činiti razumnima, ali nijedno istraživanje nije pokazalo da je to zapravo istina. Još jedan argument koji se navodi protiv digitalnog posta jest to da udaljavanje od tehnologije znači i odbacivanje dobrih stvari koje ona donosi. Na primjer, pametni telefoni i društveni mediji pomažu ljudima da komuniciraju, a to povećava razinu sreće. Stoga ne čudi što su neke studije otkrile da potpuno povlačenje s društvenih medija može imati štetne posljedice poput manjeg zadovoljstva, dosade, osjećaja društvenog pritiska i tjeskobe. Oni koji su proveli digitalni post navode neke mane: ne znate što se događa, povratak je težak, možda propustite neke važne obavijesti, teško je prestati dijeliti fotografije na društvenim medijima nakon što ste to tako dugo činili...
- Ima nešto vrlo depresivno u tome da više ne znaš što se događa s ljudima - napisala je jedna žena nakon digitalnog posta. Koliko su ekrani uključeni u naše slobodno vrijeme, govori i to da nam je zapravo teško zamisliti odmor bez digitalnih putnih karata, TripIt itinerara, e-knjiga, podcasta, Google karata i SMS obavijesti o kašnjenjima na putovanju.