Za neke od njih ste vjerojatno i čuli, ali ih možda ne smatrate tako važnima, a trebali biste. Ljudi su uvijek skloniji čarobnim tabletama i eliksirima nego primjeni dosadnih i dobro poznatih pravila koja dokazano djeluju, u ovom slučaju na jačanje imuniteta ili na njegovo održavanje u dobroj formi.
1. Dugotrajni stres je opasan za imunitet
Bilo koji oblik dugotrajne izloženosti stresu, bilo da je riječ o lošoj vezi, stalnom pritisku na poslu, životu s nekom kroničnom bolešću, njegovanju teško bolesne osobe ili nečem trećem, može ostaviti dubok trag na imunitetu. S vremenom vas možeučiniti podložnijim raznim bolestima, od prehade i gripe do kroničnih bolesti kao što su dijabetes i srčane bolesti. Istraživanja su pokazala da kronični stres uzrokuje brže starenje imunološkog sustava te nas čini podložnijim obolijevanju od gripe i drugih sezonskih bolesti, ali i razvoju dijabetesa ili, primjerice, srčanih bolesti.
Svi prolaze kroz stresna razdoblja i gotovo je nemoguće izbjeći stres, no ono što je važno za naš imunitet jest naučiti kako se nositi s njim. Bolje nošenje sa stresom štiti imunološki sustav, a u tome vam mogu pomoći i neke posve jednostavne metode. Na primjer, čak i duboko disanje može umanjiti negativne učinke stresa, a među dokazanim metodama za lakše nošenje sa stresom su i meditacija, joga i drugi oblici vježbanja, kao i autogeni trening.
2. Ono što jedete utječe na vaš imunološki sustav
Iako ne postoji niti jedna pojedinačna namirnica koja će sama za sebe ojačati vaš imunološki sustav, loša prehrana može imati itekako negativan utjecaj na imunološki sustav. Ono što je važno jest pridržavati se uravnotežene prehrane u kojoj su zastupljene sve skupine nutrijenata. Gotovo svakome bi dobro došlo da poveća unos voća i povrća koje obiluje vitaminima i mineralima koji su dobri za imunitet. S uravnoteženom prehranom koja obiluje voćem i povrćem većina ljudi može opskrbiti organizam dovoljnom količinom nutrijenata, no iz toga su izuzete osobe koje su na restriktivnim dijetama, trudnice ili imaju neke kronične bolesti uslijed kojih dolazi do određenog nutritivnog manjka.
3. Vaš imunološki sustav s godinama stari
Kako starite, vašem tijelu postaje sve teže da se odupre infekcijama. Osobe starije životne dobi imaju veći rizik za obolijevanje od zaraznih bolesti, a te bolesti, naročito gripa, upala pluća ili trenutačno Covid.19, za takve osobe mogu biti fatalne u puno većoj mjeri nego što je to slučaj s istim bolestima kod mlađih ljudi. Još nije posve razjašnjeno što se događa s imunološkim sustavom uslijed starenja, no moguće je da on usporava. Također, postoje i teze da je slabljene imunološkog sustava u starijoj životnoj dobi djelomično povezano s prehranom s obzirom na to da osobe u toj dobi jedu manje i ne uzimaju uvijek sve nutrijente koji su potrebni da bi njihov imunitet ostao snažan.
4. Bez dobrog sna nema dobrog imuniteta
Snažan i zdrav imunološki sustav je ključan za zaštitu od prehlade, gripe i drugih bolesti, no istraživanja proteklih desetljeća neprekidno upućuju na to da nedostatak sna slabi imunološki sustav i njegovu sposobnost da se odupre bolestima, između ostalog i tako što smanjuje proizvodnju T-stanica. Čak i samo jedna neprospavana ili loše prospavana noć može oslabiti imunološki sustav smanjujući broj takozvanih stanica prirodnih ubojica ili NK stanica, a one su bitne u slučaju da dođe do infekcije stanica virusom ili do maligne alteracije. Istraživanje koje je 2012. objavljeno ustručnom časopisu SLEEP je pokazalo da je čak i cjepivo manje učinkovito kod osoba koje spavaju manje od šest sati na noć u usporedbi s osobama koje spavaju sedam ili osam sati. Razlog je vjerojatno to što manjak sna vodi do slabljenja imunološkog odgovora. Također, jedno je istraživanje pokazalo da, nakon što su ispitanici bili izloženi virusu koji uzrokuje običnu prehladu, oni koji su tijekom prethodnog tjedna spavali manje od 6 sati imaju veći rizik da se razbole od onih koji su spavali 8 sati.
5. Crijevne bakterije su ključne za dobar imunitet
U ljudskom tijelu obitavaju trilijuni bakterija kojih je zapravo čak 10 puta više nego tjelesnih stanica. U gastrointestinalnom traktu ti su mikrobi često vrlo korisni jer pomažu u probavnom procesu i u sintetiziranju vitamina B i K. No, istraživanja su pokazala da crijevne bakterije pomažu i našem imunološkom sustavu te da nas održavaju zdravima na razne načine. Na primjer, takozvane korisne ili dobre bakterije sprečavaju patogene bakterije (one kojer su uzročnici bolesti) da se ukorijene u epitelnom tkivu i tkivu sluznica, a uz to i „uče“ naš imunološki sustav da bolje razlikuje patogene bakterije koje uzrokuju bolesti od neškodljivih antigena, što može pomoći u prevenciji razvoja alergija.
Dobre bakterije mogu utjecati i na osjetljivost imunološkog sustava na antigene te tako potencijalno pomoći u prevenciji autoimunih bolesti, odnosno bolesti kod kojih imunološki sustav napada vlastita tjelesna tkiva. Možda će vas iznenaditi činjenica da se zapravo glavnina stanica imunosnog sustava nalazi u crijevima. Danas pouzdano znamo da su želudac i crijeva najmoćniji imunološki organi jer sadrže najviše imunoloških stanica, ali jednako važnu ulogu imaju i milijarde bakterija u crijevima koje nas štite od drugih bakterija, virusa, gljivica, parazita i toksina koji svakodnevno uz hranu i vodu ulaze u naš probavni trakt.
6. Sunce ima vrlo složeno djelovanje na naš imunološki sustav
Desetljećima su znanstvenici znali da izlaganje sunčevoj svjetlosti, naročito ultraljubičastim zrakama, može oslabiti imunološki odgovor na bakterijske virusne i gljivične infekcije. Da bi došlo do slabljenja imunološkog sustava potrebna je doza ultraljubičastih zraka koja čini samo 30 do 50 posto doze potrebne da nastane jedva primjetna opeklina od sunca, pokazalo je istraživanje koje je 2010. objavljeno u časopisu Journal of Investigative Dermatology. No, sunce istodobno omogućava tijelu da proizvodi vitanmin D. Istraživanje objavljeno u stučnom časopisu Nature Immunology je pokazalo da se T-stanice ne mobiliziraju ako u krvotoku detektiraju samo malu količinu vitamina D.
Također brojna su druga istraživanja u međuvremenu pokazala da vitamin D može potaknuti proizvodnju antimikrobnih peptida u koži – tvari koje pomažu u zaštiti organizma od novih infekcija. U prilog ključnoj ulozi vitamina D za zdravlje i učinkovitost imunološkog sustava idu i sva najnovija istraživanja koja upućuju na to da osobe s manjkom tog vitamina imaju veći rizik za zarazu s novim koronavirusom, kao i za teži oblik bolesti, a posljednje istraživanje provedeno na Northwestern Universityju, u suradnji s bolničkim ustanovama iz Kine, Francuske, Njemačke, Italije, Irana, Južne Koreje, Španjolske, Švicarske, SAD-a i Velike Britanjije je pokazalo da postoji snažna povezanost između deficijencije D vitamina i stope smrtnosti od Covida-19.
7. Simptomi bolesti su ponekad samo posljedica dobrog posla koji odrađuje imunološki sustav
Često se može čuti da su bakterije, virusi i gljivice uzroci simptoma bolesti, no to je tehnički netočno, barem u određenom broju slučajeva. Naime, simptomi bolesti ponekad se javljaju upravo zbog toga što naš imunološki sustav reagira na mikroorganizme. Za primjer možemo uzeti običnu prehladu. Imunološki sustav kreće u akciju kad rinovirus napadne stanice epitela u gornjem dišnom traktu. Kemikalije imunosnog sustava koje se nazivaju histamini šire krvne žile i povećavaju njihovu propusnost, omogućujući tako proteinima i bijelim krvnim stanicama da dopru do zaraženog epitelnog tkiva. No, ta upala u krvnim žilama nosne šupljine uzrokuje začepljenost nosa. Osim toga, može vam početi curiti sekret iz nosa zbog povećanog curenja tekućine iz kapilara koje su pojačano propusne u kombinaciji s povećanom proizvodnjom sluzi koju su potaknuli histamini. Dakle, to su simptomi koji su posljedica pravilnog rada vašeg imunološkog sustava.
8. Prevelika higijena može omesti pravilan rad imunološkog sustava
Čišćenje i dezinfekcija mogu se činiti kao najbolji način za sprečavanje infekcije (naročito u vrijeme epidemije koronavirusa), no to može biti i kontraproduktivno kako su pokazala istraživanja. Kad je ambijent u koje mboravite ekstremno čist, broj stranih patogena je smanjen na minimum, ali istovremeno je na minimum smanjena i mogućnost razvoja imunološkog sustava. To je naročito slučaj kod male djece: s obzirom na to da ona u takvom ambijentu uopće nisu bila izložena nikakvim štetnim mikrobima, njihova tijela neće biti sposobna razviti odgovarajuća antitijela koja su im potrebna za zaštitu od tih mirkoba kad jednom s njima dođu u dodir. Stoga je savjet znanstvenika da se treba pridržavati pravila dobre higijene, ali bez pretjerivanja. Treba živjeti normalno koliko god je to moguće. Ako je netko u vašoj blizini prehlađen ili ima gripu, naravno da ćete pokušati s tom osobom izbjeći direktan kontakt i da ćete prati ruke temeljito ako ste došli u kontakt s oboljelom osobom, ali ambijent u kojem živite treba održavati čistim u normalnim okvirima, a ne biti opsjednut time da se uništi svaki mikroorganizam. Na taj način ćete ubiti strane patogene, koji u određenoj mjeri također mogu biti korisni za razvoj imuniteta kod djece, ali i velik broj dobrih bakterija koje su potrebne za zdrav imunitet.
9. Vježbanje je nužno za imunitet, ali samo ako je umjereno
Tjelovježba niskog ili umjerenog intenziteta prirodno smanjuje razinu kortizola u tijelu i pomaže u održavanju pravilnih funkcija imunološkog sustava. Preporučuje se između 30 i 60 minuta umjerene tjelovježbe dnevno za održavanje optimalnog stanja imunosnog sustava. No, jako je važno ne pretjerivati s vježbanjem jer je nedavno istraživanje pokazalo da sportaši koji se bave tjelesnom aktivnošću izuzetno visokog intenziteta imaju povećan rizik od infekcija.
Tjelovježba može ojačati imunološki sustav, ali ga pretjerana tjelovježba može i oslabiti jer tijekom takve aktivnosti tijelo proizvodi hormone koji privremeno slabe imunitet. Hormoni stresa, kortizol i adrenalin, podižu krvni tlak i razinu kolesterola te slabe imunološki sustav, što se povezuje s većom podložnošću za infekcije kod sportaša koji se bave fizički najzahtjevnijim sportovima, kao što su trčanje maratona ili Ironman.
10. Imunoterapija – top tema istraživanja imunološkog sustava
Tijekom proteklih godina istraživanja u području imunologije su bila usredotočena na razvoj terapija za liječenje raka uz pomoć imunoterapije. Tom metodom se pacijentove stanice potiču da napadaju stanice raka, a znanstvenici to smatraju jednim od trenutačno najuzbudljivijih područja za istraživanje jer vjeruju da bi se ista metoda mogla primijeniti i za učinkovito liječenje mnogih drugih teških i dosad neizliječivih bolesti. Tako je početkom ove godine znanstveni tim sa Sveučilišta u Cardiffu objavio da je otkrio metodu kojom bi se u budućnosti mogao liječiti rak prostate, dojke i pluića, ali i druge zloćudne bolesti. Oni su otkrili T-stanicu i njezin receptor koji bi mogao pronaći i ubiti širok spektar stanica raka, uključujući i stanice raka pluća, kože, krvi, debelog crijeva, dojke, kostiju, prostate, jajnika, bubrega i vrata maternice. Ono što je najvažnije, zdravo tkivo je pritom ostalo netaknuto. Zasad je to primjenjeno samo na stanicama u laboratorijskim uvjetima i na životinjama, ali rezultati su obećavajući jer ako se pozitivan učinak pokaže i na ljudima, to bi značilo da bi se tako mogli liječiti svi karcinomi.
Sve o imunitetu doznajte u novoj Viti, na kioscima je od četvrtka 16. srpnja!
