SHUTTERSTOCK
HINA
HINA
studija

Crveno meso nije zdravo ni za okoliš

09. kolovoz 2022.
Mnoge studije pokazale su već prije da se crveno meso, iako izvor nekih esencijalnih nutrijenata, može povezati i s nekim bolestima, primjerice srca i krvožilnog sustava i rakom debelog crijeva

Jesti voće i povrće bolje je za planet nego jesti meso i sir, a nova znanstvena studija objavljena u ponedjeljak također je pokazala da crveno meso ima i vrlo snažan utjecaj na okoliš.

Znanstvenici su analizirali oko 57.000 proizvoda koji se prodaju u supermarketima u Britaniji i Irskoj, u velikoj studiji koju je objavio znanstveni časopis PNAS.

Istraživači, koji se nadaju da bi njihova studija mogla omogućiti potrošačima održiviju kupnju bez žrtvovanja zdravlja, također su usporedili rezultate s nutritivnim svojstvima te hrane.

Riba, sir i meso - pogotovo crveno meso - imaju veliki utjecaj na okoliš.

"Zamjena mesa, mliječnih proizvoda i jaja alternativama na biljnoj bazi mogla bi imati velike koristi za okoliš i zdravlje", navodi se u studiji.

Ali mogu pomoći i "manji" prijelazi. Na primjer, goveđe lazanje, s visokim utjecajem na okoliš, mogu se zamijeniti pilećim ili svinjskim lazanjama ili vegetarijanskim.

Mnoge studije pokazale su već prije da se crveno meso, iako izvor nekih esencijalnih nutrijenata, može povezati i s nekim bolestima, primjerice srca i krvožilnog sustava i rakom debelog crijeva.


Najmanji utjecaj

Znanstvenici su otkrili da su koncentrati sokova, gazirana pića i drugi voćni sokovi među proizvodima koji najmanje utječu na okoliš - jer se uglavnom sastoje od vode - ali njihova je nutritivna kvaliteta slaba.

Kruh, ali i određene žitarice i pripremljena jela ili slastice imaju relativno nizak ili srednji utjecaj na okoliš. Istraživači vjeruju da općenito, što je hrana održivija, to je bolja s prehrambenog gledišta. Studija potvrđuje ono što su druga prijašnja izvješća već ustanovila analizom pojedinačnih sastojaka, poput voća ili crvenog mesa.

Novost u najnovijem izvješću je što se analiza odnosi na proizvode sastavljene od više sastojaka, poput umaka, gotovih jela i slično.

Ta je zadaća bila komplicirana zbog činjenice da se količina svakog sastojka smatra poslovnom tajnom pa se ne otkrivaju stvarni detalji: samo oko tri posto od više od 57.000 proizvoda prodanih u osam trgovina hranom imalo je potpuno naveden sastav.

Znanstvenici su stoga razvili algoritam temeljen na nekolicini poznatih informacija za procjenu proizvoda koje su istraživali - u Britaniji i Irskoj sastojci su posebno navedeni prema korištenoj količini.

Za procjenu utjecaja na okoliš uzeta su u obzir četiri čimbenika: emisije stakleničkih plinova, korištenje ograničenih vodnih resursa, korištenje zemljišta i eutrofikacija, odnosno obogaćivanje vodenih putova mineralima i hranjivim tvarima, uglavnom iz gnojiva.

Teme
Linker
24. rujan 2022 11:57