Vjerojatno poznajete nekoga tko nikada ništa ne zaboravlja: ni imena ni događaje, čak ni one koji su se dogodili prije tko zna koliko godina. Kako to uspijeva nekim ljudima? Prava istina je da mozak možete istrenirati tako da i vi imate super pamćenje. Mali, mnemonički trikovi mogu u tome pomoći, no još važniji su način života i načini kojima se nove informacije procesiraju. Naime, nije samo stvar u tome da nešto zapamtite, ključno je kako tu informaciju „učvrstiti” u vašem mozgu da ostane tamo još mnogo godina. Usvojite li ove postupke, bit ćete barem malo manje zaboravni.
Kreirajte svoje rutine
Kako biste oslobodili svoj mozak da kreira nove i važne informacije, nemojte gubiti vrijeme na to da se prisjetite gdje ste ostavili ključeve. Stvari ćete lakše pronalaziti ako ih uvijek stavljate na isto mjesto. Rutina je vrlo korisna za pamćenje, ona nam pomaže da budemo učinkovitiji jer omogućava da ne trošimo energiju mozga na one stvari koje su predvidive te da ga tako oslobodimo za pamćenje stvari koje su puno važnije.
Koristite svoja osjetila
Ako baš morate nešto staviti na mjesto koje nije uobičajeno, pokušajte ono što činite izreći glasno: „Stavljam naočale na stol pored ulaznih vrata”. Ili kad upoznate nekog novog, glasno ponovite njegovo ime. To je vježba pamćenja koja pomaže u zadržavanju oštrine uma. Većina nas bolje pamti kad informaciju prihvatimo kroz više od jednog osjetila jer je tako stavljena u širi kontekst i lakše se pamti. Istraživanja su pokazala da su šanse da zapamtite neku informaciju veće ako tu informaciju čuju i vaše uši.
Nemojte obavljati sto stvari odjednom
Nije čudo da zaboravljate stvari kad vam je pažnja podijeljena. Danas imamo pristup nevjerojatno velikoj količini informacija, a istraživanja su pokazala da što više informacija odjednom upijamo to plitkije razmišljamo i brže zaboravljamo. Upijanjem manjeg broja informacija odjednom, bit će vam lakše shvatiti njihovo puno značenje, steći znanje i razviti moždanu mrežu informacija. Filtriranje informacija koje su suvišne i zapravo se mogu svesti samo na distrakciju, omogućava bolje fokusiranje na srž stvar, a to vodi ka boljem pamćenju. Prvo što morate učiniti jest odlijepiti se malo od svog pametnog telefona i prestati obavljati više stvari odjednom.
Meditirajte
Jedan od načina da vašu pažnju učinite laserski preciznom jest da počnete meditirati. Važan korak u poboljšanju funkcija mozga jest da prvo „utišate” sam mozak. Istraživanja su pokazala da meditacija pomaže u izbjegavanju distrakcija, tjeskobe i stresnih misli, a to poboljšava usredotočenost. Jedno je istraživanje pokazalo da studenti koji meditiraju deset minuta dnevno imaju bolji uspjeh na ispitima od onih koji ne meditiraju. Osim toga, istraživanja su pokazala da meditacija može promijeniti samu strukturu mozga tako da područja povezana s pažnjom postaju deblja.
Organizirajte informacije
Oslobodite svoju radnu memoriju tako da koristite pomagala za organiziranje informacija. Upišite u svoj kalendar u mobitelu sve što morate obaviti svakog dana. Ili još bolje: istraživanja su pokazala da najobičnije zapisivanje olovkom na papir može učvrstiti informacije u vašem pamćenju. Stoga držite post-it papiriće u svakoj prostoriji, ostavljajte podsjetnike na vidljivim mjestima i prije odlaska u trgovinu napišite popis stvari koje trebate kupiti. Zapisujte stvari dok su još svježe u vašem umu jer tako pomažete svojoj radnoj memoriji da se bavi tekućim zadacima, a ne da razmišlja o onome što treba biti učinjeno poslije.
Izađite u prirodu
Ova jednostavna aktivnost može poboljšati vaše pamćenje za čak 20 posto. Slično kao meditiranje, šetnja prirodom smiruje tjeskobu i čisti um od distrakcija i stresnih misli koje loše utječu na pamćenje, a ujedno omogućava mozgu da se odmori od obavljanja raznih zadataka kako bi poslije radio još bolje. Jedno istraživanje je pokazalo da su ispitanici koji su redovno odlazili u šetnje prirodom bolje rješavali zadatke pamćenja od onih koji su šetali samo u gradskom okruženju. Priroda čisti mozak i na neki način ga resetira.
Prespavajte informacije
Istraživanja pokazuju da osobe koje spavaju sedam sati svaku noć imaju bolje pamćenje od onih koje spavaju manje od pet ili više od devet sati. To je, čini se, točno ona količina sna koja je mozgu potrebna da obavi kemijske promjene nužne da se nove činjenice ili vještine integriraju u dugoročnom pamćenju. Spavanje jača veze između stanica mozga i različitih zona mozga te premješta informacije u područja koja su učinkovitija u njihovom pohranjivanju. Spavanje služi za organiziranje i sortiranje informacija, stvaranje veza pa čak i za rješavanje problema. A sve to jača pamćenje.
Ne propuštajte poslijepodnevno drijemanje
Za pamćenje nije koristan samo noćni san. Istraživanja su pokazala da je i kratko dnevno drijemanje dobro za obnavljanje pamćenja. U jednom istraživanju ispitanici su dobili parove nepovezanih riječi koje je trebalo upamtiti, a potom je jedna skupina ispitanika malo odrijemala dok je druga gledala televiziju. Skupina koja je drijemala imala je pet puta veće poboljšanje asocijativnog pamćenja (sposobnost pamćenja veza između pojmova i stvari koje inače nisu povezane) u odnosu na skupinu koja je gledala televiziju.
Svakodnevno se bavite nekom fizičkom aktivnošću
Tijelo i um su duboko povezani te nije čudo da tjelovježba također pomaže očuvanju oštrine uma i to tako što smanjuje rizik za pojavu povišenog krvnog tlaka i dijabetesa koji loše utječu na pamćenje. Pokreti poboljšavaju cirkulaciju, povećavaju dotok krvi, kisika i hranjivih tvari u mozak, a sve to omogućuje da njegove funkcije budu izvrsne. Istraživanja su pokazala da odmah nakon aerobnog treninga dolazi do poboljšanja sposobnosti učenja, pamćenja i koncentracije. Dakle, svakodnevna tjelovježba pomoći će vam da izoštrite um, ali i da sačuvate svoje tijelo vitkim.
Hodajte unatrag
Možda ne biste pomislili da bi to moglo pomoći vašem pamćenju, ali jedno je istraživanje pokazalo da hodanje unatrag pomaže u boljem pamćenju prošlih događaja nego hodanje naprijed ili sjedenje. Nije stvar samo u vašem kretanju: naime, ispitanici koji su gledali video snimke predmeta koji su se pomicali unatrag ili čak samo zamišljali hodanje unatrag, pokazali su bolje pamćenje. Znanstvenici još uvijek ne znaju točno zašto to pozitivno djeluje na pamćenje, no svejedno vrijedi isprobati kad se sljedeći put budete pokušavali nečega sjetiti.
Usvojite mediteransku prehranu
Niz istraživanja je pokazao da je mediteranska prehrana - koja obiluje ribom, voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama - povezana s poboljšanim pamćenjem, i to kratkoročnim i dugoročnim. Mediteranska prehrana štiti zdravlje srca i poboljšava cirkulaciju, a bolja cirkulacija znači i bolju opskrbljenost mozga kisikom i nutrijentima te veću sposobnost učenja i pamćenja. Znanstvenici su otkrili i da je taj način prehrane povezan sa smanjenim rizikom od Alzheimerove bolesti.
Smanjite unos alkohola
Istraživanja su pokazala da je konzumiranje prevelike količine alkohola povezano s većim gubitkom pamćenja. Umjerena konzumacija može imati kratkotrajni negativni učinak na pamćenje, no kronično i teško konzumiranje alkohola ima trajno negativan učinak na mozak jer uzrokuje gubitak sive tvari pa samim time dugoročno slabi pamćenje i kognitivne funkcije. Čak i povremena prekomjerna konzumacija alkohola može dovesti do pijanstva, a ono uključuje dehidraciju. Već blaga dehidracija može imati negativan učinak na mentalne funkcije. U svakom slučaju, želite li svoj um očuvati oštrim nemojte piti više od jedne čaše alkohola dnevno ako ste žena i dvije ako ste muškarac.
Pijte kavu
Za razliku od alkohola, kava može pojačati vaše pamćenje. Mala količina kofeina može povećati vašu sposobnost pažnje, a to ujedno poboljšava pamćenje i sposobnost koncentracije. Jedno je istraživanje pokazalo da kava može poboljšati čak i dugoročno pamćenje. Pripazite samo da ne pijete kavu kasno poslijepodne kako ne bi loše utjecala na vaš san jer je i on nužan za pamćenje.
Ponovite informaciju koja vam je nova
Kad naučite nešto novo, odličan način da to zapamtite jest da to ponovite nešto kasnije usredotočivši se na ključne točke novog sadržaja. Sažimanje aktivira mrežu u prednjem dijelu mozga na posao sintetiziranja i sortiranja različitih dijelova znanja kako bi se kreiralo nešto novo. Primjerice jedno je istraživanje pokazalo da su ispitanici koji su u mislima ponovili scenu koju su prethodno odgledali u videu bolje zapamtili tu scenu od onih koji su samo prešli na sljedeći video ne ponovivši prethodni u mislima.
Stvarajte nove veze
Kad razmišljate o nekoj novoj informaciji možete povećati šanse da je zapamtite tako što ćete kreirati poveznice sa stvarima koje znate otprije. Na primjer, upoznate li nekoga tko vas podsjeća ne nekog slavnog glumca, upotrijebite tu asocijaciju kako biste se poslije lakše prisjetili te osobe koju ste upoznali. Kad nečemu pridodamo neko osobno značenje time povećavamo izglede da to zapamtimo. Možete koristiti i mentalne slike: primjerice ako se netko preziva Mesarić, možete ga zamisliti kako siječe meso. Možete s novim stvarima ili osobama povezati čak i zvukove i mirise jer je dokazano da glazba i miris olakšavaju prisjećanje događaja iz daleke prošlosti.