Svjedočimo velikim promjenama i utjecaju koji će širenje ovog virusa imati na naše kulturalne, socijalne i higijenske navike
 Getty Images
drugi svijet

13 svakodnevnih navika koje bi se nakon koronavirusa mogle zauvijek promijeniti

14. travanj 2020.
Kad sve ovo prođe, probudit ćemo se u jednom novom, posve drugačijem svijetu

U samo nekoliko tjedana vidjeli smo kako se brzo dogodila prilagodba na život u svijetu u kojem vlada bolest Covid-19, uzrokovana novim koronavirusom koji je odgovoran za pandemiju. Uz izbjegavanje rukovanja, zadržavanje sigurnosne udaljenosti od drugih ljudi i puno temeljitije pranje ruku, zapravo svjedočimo velikim promjenama i utjecaju koji će širenje ovog virusa imati na naše kulturalne, socijalne i higijenske navike.

Prema mišljenju Cj Xia, direktoru marketinga i prodaje biotehnološke tvrtke Boster Biological Technology iz Kalifornije, prije epidemije koronavirusa postojala su tri tipa ljudi: oni koji su bili ekstremno svjesni, oni umjereno svjesni i oni koji nisu znali niti željeli znati ništa o mikroorganizmima. Sada je teško pronaći osobu koja bi se uklapala u ovaj treći tip, a kao posljedicu toga vidimo sve manje socijalne interakcije. Imajte pritom na umu da, kad se nešto ponavlja iz dana u dan, to postaje dio naše memorije. Iako nije lako pronaći dobru stranu pandemije koronavirusa, jedna pozitivna stvar je to da ovaj period globalne zdravstvene krize može promijeniti neke naše prijašnje, ne baš poželjne, javno zdravstvene navike te jednom za svagda poboljšati našu higijenu. Mogao bi promijeniti i naš pristup poslu, školi i mnogo čemu drugome. Evo 13 svakodnevnih navika koje bi se mogle zauvijek promijeniti nakon što ova kriza prođe.


1. Rukovanje će biti out

Jedna od najvidljivijih promjena u društvenim normama otkako se koronavirus raširio je izbjegavanje rukovanja. U ovo novo doba koronavirusa i pridržavanja mjera socijalnog distanciranja sasvim sigurno će doći do zaokreta u načinu na koji se pozdravljamo.

Stisak ruke, zagrljaj, davanje petice ili poljubac su načini pozdravljanja koji bi mogli pasti u zaborav. U budućnosti bi se pozdravljanje moglo svesti na neku kretnju iz pristojne udaljenosti, poput stavljanja ruke na srce, kimanja glavom ili bilo kojeg drugog znaka pozdrava koji nam omogućuje da izbjegnemo direktan dodir ili kontakt.


2. Bit će puno više dezinfekcijskih sredstava dostupnih na javnim mjestima

U danima nakon pandemije koronavirusa vjerojatno ćemo vidjeti dezinfekcijskih sredstava više nego ikada prije dostupnih u našim uredima, trgovinama, na javnim prostorima ili zabavnim događanjima. Na primjer, sredstva za dezinficiranje bismo mogli viđati na pultovima u ljekarnama, na ulazima u trgovine, frizerske salone i slična mjesta.

Postavljanjem takvih proizvoda u svoje prostore, svi će htjeti drugima poslati poruku da su 'ovdje ljudima ruke čiste'. Iako se već i dosad moglo pronaći dezinfekcijska sredstva u nekim teretanama i fitness centrima, spa centrima ili trgovinama, sada bi se taj običaj mogao proširiti i na restorane, crkve i mnoga druga javna mjesta.


3. Brže i učinkovitije ćemo reagirati na zahtjeve klijenata i kupaca

Pandemija koronavirusa je prisilila ljude da oformljuju timove za brzo reagiranje koji nisu stvarani po ključu hijerarhije (bilo one prema starosnoj dobi, prema stupnju obrazovanja ili položaju unutar tvrtke). Ljudi će sada otkriti da njihovi kolege i zaposlenici imaju razne talente koji su itekako važni - možda čak i vitalni - za održavanje tvrtke na životu. Na zaposlenicima je da, kad ova kriza prođe, potaknu svoje poslodavce da im omoguće napredovanje ili da ulože u njihovo dodatno obrazovanje i usavršavanje vještina kojima su se iskazali u kriznim situacijama.


4. Mogao bi se promijeniti naš stav prema restoranima

Restorani u kojima se od gostiju očekuje da dođu u njihov prostor i tamo objeduju sada doživljavaju najveće gubitke, dok razne pekarnice, prodavaonice bureka, sendviča i slično (koje su možda imale nekoliko stolova, ali uglavnom su ljudi uzimali hranu za van) imaju više posla nego ikada prije. No, nije stvar samo u tome gdje ljudi jedu, već i u tome što jedu. Svjedočimo porastu prodaje hrane bogate ugljikohidratima i šećerima.

Iako se još ne može sa sigurnošću reći kako će se ljudi postaviti prema odlascima u restorane nakon ove krize, sasvim je izvjesno da će promjena biti. Na primjer, moglo bi doći do naglog booma prodaje hrane putem dostave ili opcije 'to go' (za van) jer bi se ljudi mogli držati onoga 'za svaki slučaj' ili se može dogoditi da se ljudi vrate u restorane u još većem broju, ali će u restoranima biti puno vidljivije izložene informacije o higijenskim mjerama kojih se pridržavaju i koje provode te koje zahtijevaju i od svojih klijenata.


5. Više ljudi će koristiti bidee

Prodaja i potražnja bidea je nevjerojatno porasla od početka pandemije koronavirusa. Tako je američka tvrtka Tushi, koja proizvodi bidee, objavila da je samo prošlog tjedna prodala 10 puta više bidea nego prije „korona krize“, odnosno prije nego što je došlo do nestašice toaletnog papira. Ono što smo dosad mogli naučiti iz ove pandemije jest da su ljudi ekstremno zabrinuti, ako ne i opsjednuti time da imaju dovoljno toaletnog papira. S obzirom na to da su bidei svojevrsna alternativa (ili dodatak) toaletnom papiru, logično je da je u ovo vrijeme porastao interes za njima. Moguće je da će se ljudi naviknuti na upotrebu bidea te da će i nakon krize upotreba bidea biti raširenija nego što je to bila u doba prije koronavirusa.


6. Mnoge tvrtke će dopustiti zaposlenicima rad od kuće

U ovim ludim vremenima ne samo da je moguće, nego je i poželjno, dogovoriti s poslodavcem neki oblik rada od kuće, iako i na pola radnog vremena. Moguće je da će se takva praksa zadržati i nakon pandemije. Jednom kad tvrtke i njihovi zaposlenici shvate da rad od kuće nije samo moguć već čak može biti i produktivniji, moglo bi doći do velikog zaokreta u načinu organiziranja uredskih poslova diljem svijeta. Mnogi će otkriti da je rad od kuće odlično rješenje neovisno o virusu, kao i da donosi veliku uštedu kad je riječ o plaćanju prostora, režija i slično.


7. Pronaći ćemo drugi način za pritiskanje tipki

Čak i prije ove pandemije, mnogi od nas su bili svjesni koja su mjesta obično 'pretrpana' mikroorganizmima. Među njima su i tipke u dizalima, tipke na aparatima za kreditne kartice u trgovinama, na bankomatima i slično. Ljudi bi i nakon koronavirusa mogli nastaviti s praksom pritiskanja tipki u dizalu laktom, tipki na bankomatima i pos uređajima vrškom penkale ili ključa. U svakom slučaju, direktno doticanje bilo kakvih tipki postat će prošlost. I mnogi zdravstveni djelatnici smatraju da bi se takva praksa trebala promijeniti jer su tipke savršena mjesta za prijenos bolesti, a sada su se ljudi već dovoljno izvježbali da ih pritišću na razne druge načine. Ako ih i dotaknu slučajno u budućnosti, vjerojatno će izbjegavati dotaknuti lice prije nego što budu u prilici oprati ruke sapunom i vodom.


8. To bi mogao biti kraj 'čupkanja iz istog tanjura'

Zajedničko grickanje je uvijek poseban užitak, no zdjele s grickalicama iz kojih bi se svi trebali poslužiti u budućnosti sigurno više neće biti dočekivane s veseljem nego sa sumnjičavim pogledom. Bilo da je riječ o zdjeli kokica u vašem domu ili na nekom tulumu, morat ćete se zapitati tko je od prisutnih možda zaboravio oprati ruke nakon obavljanja nužde. Kad je riječ o takozvanim švedskim stolovima, i to bi moglo postati upitno jer je moguće da će ljudi početi izbjegavati takav način posluživanja iz straha od mogućeg prijenosa klica preko žlica kojima se grabi hrana iz velike posude.


9. Velik broj ljudi će početi puno ozbiljnije doživljavati pojam 'osobnog intimnog prostora'

Jedna od najvidljivijih mjera u doba koronavirusa je mjera socijalnog distanciranja, što podrazumijeva držanje na udaljenosti od jednog metra (na otvorenom) ili dva metra (u zatvorenom) od drugih ljudi. To pravilo sigurno neće ostati uobičajena praksa nakon ove krize, no neki oblik ostavljanja razmaka će sigurno ostati. Ljudi će početi obraćati više pažnje na to kome dopuštaju da im priđe, koliko blizu, kome dopuštaju da ih dotakne… Ukratko, postat će svjesniji svog osobnog intimnog prostora i poimanje društveno prihvatljive osobne distance bi se moglo promijeniti u mnogim kulturama.


10. Naučit ćemo bolje prati ruke

Ako postoji nešto što čujemo stotinu puta dnevno ovih dana, onda je to da trebamo što češće prati ruke i trljati ih sapunom najmanje 20 sekundi. Kao i to da, ako nemamo pri ruci sapun i toplu vodu, trebamo koristiti dezinfekcijsko sredstvo za ruke s najmanje 60 posto alkohola. Vrlo je lako moguće da ćemo te dvije stvari jako dobro upamtiti i nastaviti ih primjenjivati i nakon što pandemija završi. Ako će nešto dobro proizaći iz ove krize, to je da će ljudi napokon postati svjesni koliko je važno dobro prati ruke.


11. Počet ćemo izbjegavati gužve

Kad god smo u vremenskoj stisci, obično nemamo izbora: uguravamo se u pretrpani tramvaj ili dizalo. Tako je bilo donedavno, no nakon pandemije koronavirusa, ljudi bi mogli početi izbjegavati gužvu koliko god bili u žurbi.


12. Možda ćemo napokon shvatiti važnost javno-zdravstvene etike

Oni koji koronavirus ne doživljavaju ozbiljno (još uvijek) obično kažu da ne brinu jer virus „neće baš njih“. Takvi ljudi obično ne žele poštivati ni mjere samoizolacije niti socijalnog distanciranja jer ne shvaćaju da tim mjerama ne štite samo sebe već štite druge od sebe, naročito one koji su ranjiviji i podložniji teškim oblicima bolesti. Čak i ako se osjećate dobro, možete biti nositelj virusa bez simptoma, što znači da možete zaraziti druge ljude, možda nekoga starije dobi ili kroničnog bolesnika za kojeg ta zaraza može biti fatalna. Nadajmo se da će ova kriza poslužiti kao lekcija iz javno-zdravstvene etike te da će barem većina ljudi shvatiti da se ponekad nečega mora odreći, ne za vlastite dobro, nego za dobrobit svih drugih.


13. Škole i sveučilišta će biti bolje pripremljeni za učenje na daljinu

Utjecaj koronavirusa naročito je velik na obrazovanje koje se u mnogim zemljama preusmjerilo na online nastavu. To bi moglo donijeti i neke promjene za budućnost nakon koronavirusa: možda će veći broj fakulteta imati dostupnu online nastavu ili će postojati razrađen plan za hitne slučajeve da se sve automatski prebacuje na Internet ako se nešto ovakvo ponovo dogodi. Sasvim je sigurno da će odsad sve škole početi više ulagati u opremanje računalnom opremom i sve ostalo što je potrebno za održavanje nastave online.

Teme
Linker
18. kolovoz 2021 03:13