Svjetska zdravstvena organizacija predviđa kako će se globalna potreba za liječenjem oka i očnih stanja i bolesti drastično povećati u narednim desetljećima i to primarno zbog rasta broja stanovništva, starenja populacije i promjena u načinu života, a upravo će to predstavljati značajan izazov za zdravstvene sustave u budućnosti.
Uz već poznate očne bolesti koje mogu uzrokovati oštećenje vida i sljepoću kao što su glaukom, katarakta, dijabetička retinopatija, malo je u javnosti poznato kako je upravo senilna makularna degeneracija (AMD, engl. 'age-related macular degeneration') jedan od vodećih uzroka sljepoće u razvijenim zemljama kod osoba starijih od 60 godina.
Ova je bolest uzrokovana propadanjem središnjeg dijela mrežnice, odnosno makule koji je odgovoran za centralni vid u oku. Zdrava makula u središtu vidnog polja prikuplja vrlo detaljne slike i šalje ih optičkim živcem u mozak, gdje zapravo nastaje vid. Kod oštećenja makule, što je i uzrok pojave senilne makularne degeneracije, slike se ne primaju ispravno. U ranim fazama, degeneracija makule ne utječe na vid. Kasnije, ako bolest napreduje, ljudi imaju iskrivljen ili zamagljen vid, a ako se stanje nastavi pogoršavati, središnji vid može biti potpuno izgubljen.
Rano uočavanje simptoma nužno za uspješnije liječenje
Ova se degenerativna bolest dijeli na suhi i vlažni oblik. Većina AMD-a započinje kao suhi tip, a kod 10-20 posto pojedinaca prelazi u vlažni tip ako se ne dijagnosticira i ne liječi na vrijeme. Upravo vlažni, odnosno neovaskularni tip čini oko 90 posto svih slučajeva ozbiljnog gubitka vida uzrokovanog ovom bolesti.
Razvoj terapije za ovu bolest drastično je smanjio incidenciju sljepoće te značajno poboljšao ishode liječenja. Međutim, stručnjaci ističu kako je svijest o važnosti ranog uočavanja simptoma, što bi omogućilo uspješnije liječenje, i dalje niska. Bolest je izrazito progresivna što znači da, ako se ne liječi na vrijeme, simptomi se u kratkom vremenu mogu pogoršati što može dovesti do značajnog gubitka vida u uznapredovanoj fazi bolesti. Iz tog razloga redovni preventivni pregledi su izrazito važni, posebno kod rizične skupine, odnosno osoba starije životne dobi.
Dob je najveći faktor rizika za pojavu ove bolesti oka, ali zabilježeni su i još neki
Specifični uzročnici AMD-a nisu u potpunosti poznati, no najveći faktor rizika je dob jer se rizik za pojavu ove bolesti povećava starenjem, a već se prvi simptomi mogu pojaviti i u dobi od 55 godina. Uz dob, neki od čimbenika rizika su i genetika, prehrana, prekomjerno izlaganje sunčevoj svjetlosti te pušenje.
Neki od simptoma ove bolesti su otežano čitanje i prepoznavanje lica, pojava iskrivljenih, zakrivljenih ili mutnih linija, pojava sivog, tamnog ili praznog područja u središtu vidnog polja te nemogućnost jasnog raspoznavanja boja. Pomoć u prvom uočavanju simptoma svakako je Amslerov test ili Amslerova mreža koja se koristi u otkrivanju problema s vidom koji proizlaze iz oštećenja makule ili vidnog živca. Ovaj test je jednostavan i svatko ga može svakodnevno provoditi kod kuće, a što je neophodno za rano uočavanje promjena vida i može pomoći u njegovom očuvanju.