Razgovarali smo s doktoricom Ivanom Portolan Pajić iz Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba koja već preko 10 godina vodi javno zdravstvene projekte kojima se želi podići svijest o tihoj epidemiji, osteoporozi.
• Zašto osteoporoza pogađa više žene, nego muškarce? Možemo li reći kao je riječ o ženskoj bolesti?
Osteoporoza je metabolička bolest kod koje dolazi do smanjenje koštane mase i poremećaja mikroarhitekture kostiju, zbog čega kost postaje manje čvrsta i podložna prijelomima.
Možemo reći kako osteoporoza najčešće zahvaća žene, rjeđe muškarce.
U 2019. godini je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Republike Hrvatske evidentirano 98.207 osoba s dijagnozom osteoporoze bez patološkog prijeloma. Očekivano, većina (93,7 %) osoba je ženskog spola te starija od 65 godina (65,9 %). Prema istom izvoru, kod 21.954 osobe evidentirana je osteoporoza s patološkim prijelomom. Također, u većini slučajeva je riječ o ženama (91,6 %)
Zabrinjavajuća je činjenica kako je prijelom bedrene kosti 10. po redu uzrok smrtnosti kod žena u RH, a razlog tome je upravo osteoporoza, pri čemu mnoge žene niti ne znaju da boluju od ove opake bolesti.
Najčešća govorimo o postmenopauzalnoj osteoporozi koja nastaje zbog pada ženskog spolnog hormona estrogena. Ženski spol, bijela rasa, visoka dob i demencija također su čimbenici rizika za osteoporozu.
Menopauza značajno ubrzava gubitak koštane mase i povećava rizik osteoporoze i osteoporotičnih prijeloma. Gotovo polovica žena rapidno gubi koštanu masu, u prvih 5 do 6 godina nakon menopauze, za više od 20 %. Stoga se preporučuje razgovarati s liječnikom o mogućim rizicima za nastanak osteoporoze. Prvi korak je ponajprije promjena životnih navika koja uključuje prestanak pušenja, zdravu prehranu i redovitu tjelovježbu. Primjena hormonskog nadomjesnog liječenja također ima značajnu ulogu u prevenciji osteoporoze. Ako se s uzimanjem estrogena započne na vrijeme, točnije nakon menopauze, dobrobit primjene će se očitovati u zauvijek boljoj kosti i značajno manjem riziku prijeloma.
Dokazano je da estrogeni smanjuju rizik prijeloma za gotovo 50 % ako se započne s njihovom primjenom u prve tri godine nakon menopauze i ako se koriste dugotrajno.
• Kako je prepoznati?
Osteoporozu često opisujemo kao 'tihu bolest' ili 'tihu epidemiju' jer nema simptoma koji bi upućivali na njen razvoj. Osteoporoza je u početku asimptomatska, a najčešće se prepozna tek kad se dogodi prijelom. U postmenopauzalnoj osteoporozi prijelomi se najčešće pojavljuju u području podlaktice i kralježnice u mlađih bolesnica, a kod starijih češći je prijelom vrata bedrene kosti zbog slabije koordinacije i sporijih pokreta. Samo trećina do četvrtina prijeloma kralješaka se očituje kao bol u leđima, ali i smanjenje tjelesne visine koju često primijete ukućani (a ne i sama bolesnica)
Važno je i naglasiti kako je bol kod prijeloma uglavnom kronična i s nelagodom (najjača je u trenutku nastajanja, a pojačava se pokretom) traje između 6 i 8 tjedana.
• Može li se prevenirati i kako?
U prevenciji osteoporoze najvažniji su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost te adekvatan unos kalcija i vitamina D. Dnevni unos kalcija treba biti od 800 do 1200 miligrama (iz hrane i dodataka prehrani), a preporuka je da barem polovica unosa kalcija bude osigurana hranom. Osim u mlijeku i mliječnim proizvodima, kalcija ima u kelju, brokuli, repi, suhoj marelici i suhim smokvama, kao i sitnoj plavoj ribi (konzumiranoj s kostima).
Glavni izvor vitamina D u ljudi je njegova sinteza u koži koja nastaje izlaganjem sunčevom svjetlu. Trebalo bi par puta tjedno izlagati područje lica, vrata i ruku suncu u trajanju od 10-15 minuta dnevno u vrijeme najjačeg sunca (10-14 sati),
Dovoljna količina vitamina D smanjuje učestalost padova i prijeloma te poboljšava mišićnu funkciju.
Dnevni unos vitamina D (kolekalciferola) treba biti od 800 do 1000 IJ (internacionalnih jedinica). Nove smjernice radne skupine (koji sačinjavaju liječnici raznih specijalnosti što se bave brojnim aspektima skrbi o bolesnicima u riziku od razvoja nedostatka vitamina D) preporučuju dnevni unos od 800-2000 IJ za žene u postmenopauzi s osteoporozom.
• Koje je sve projekte i akcije pokrenuo Gradski ured za zdravstvo?
Gradski ured za zdravstvo više od 20 godina surađuje s Hrvatskim društvom za osteoporozu s ciljem podizanja svijesti javnosti o ovom javnozdravstvenom problemu ali i djelovanjem na ugroženu skupinu, dakle posebno na žene.
Zajedno s Društvom, Gradski ured za zdravstvo pokrenuo je više projekata, a najvažniji je onaj koji se odnosi na rano otkrivanje osteopenije i osteoporoze ultrazvučnom pretragom tj određivanjem gustoće kosti ( iz petne kosti). Organiziramo i redovita predavanja i vježbanje svake prve srijede u mjesecu na Tribini Grada Zagreba na Kaptolu, a za proljeće planiramo i novu akciju ranog otkrivanja osteoporoze u sklopu kampanje I to je osteoporoza, postupaj s pažnjom!
• Kome se i kako oboljeli mogu obratiti za stručnu pomoć u vrijeme pandemije koronavirusa?
Za pomoć građani se mogu obratiti Hrvatskom društvu za osteoporozu ili svom liječniku obiteljske medicine koji će procijeniti treba li napraviti denzitometriju, pretragu koja predstavlja zlatni standard dijagnosticiranju osteoporoze. Mjerenje se vrši na slabinskoj kralježnici i vratu natkoljenične kosti, a prvu denzitometriju žene bi trebale napraviti u dobi od 65 godina, a muškarci u dobi od 70 godina.