Evo nam Poklada, a s njima i krafni. Obožavamo ih i ne želimo misliti jesu li i koliko loše za naš organizam. Još se tješimo uvjeravanjima nekih koji kazuju kako za svu hranu ima mjesta u dobro uravnoteženom raznolikom jelovniku. Ne bih se s time u potpunosti složila. Zašto?
Ako se čovjek općenito kvalitetno hrani i ne jede gotovu i polugotovu hranu, s vremena na vrijeme sebi može priuštiti kolač.
Međutim, ako se ne želimo udebljati, zbog čestog blagovanja kolača moramo iz prehrane izbaciti kvalitetne izvore ugljikohidrata. Jednostavno govoreći, kako bi se oslobodilo mjesto za šećere iz kolača, trebaju se srezati cjelovite žitarice bogate škrobom. One uz to sadrže i neprobavljiva vlakna. Njihova je prisutnost neophodna za normalan rad crijeva. Također, neprerađene žitarice (npr. ječam i smeđa riža) sadrže više vitamina B skupine i mineralnih tvari u odnosu na bijelo brašno iz kolača. Nažalost, konzumiranjem kolača, ne jede se voće koje je prirodan izvor jednostavnih šećera (glukoze i fruktoze), vlakana i brojnih antioksidanasa.
Što je s mastima? Kako bi jelovnik bio uravnotežen, masti bi iz kolača morale istisnuti masti koje se koriste za pripremu jela. To slikovito znači da uljem ne bismo smjeli začinjati salatu ili kuhano povrće. Lako je ne jesti rajčicu ili krastavac kao salatu bez ulja. Međutim, kakva će nam biti zelena salata ili kuhana blitva bez ulja? Živa trava, rekla bi moja majka. Ta nismo goveda. Jedemo kako bismo zadovoljili potrebu za energijom i hranjivim tvarima, no isto tako kako bismo uživali u jelu, zar ne?
Krafne
Neki dan sam na internetu pronašla recept za krafne iz hvaljene slastičarnice. Iz znatiželje sam odlučila utvrditi koliko gotove krafne sadrže ulja, pa sam ih napravila, na iznenađenje i još veće oduševljenje mojih ukućana.
Začudio me je konačan podatak. Jedna jedina krafna sadrži više od 9 g ulja. Samo tijesto sadrži određenu količinu maslaca (ili neke druge masti), a k tome tijekom prženja krafna popije veliku količinu ulja. Usporedbe radi, 9 g ulja stane u 2 čajne žličice.
Dovoljno je to za začiniti tanjur kuhane brokule ili cvjetače; koje inače popiju malo više ulja. Znači, pojedete li danas za Poklade krafnu, već ste potrošili ulje kojim biste začinili povrće. Međutim, tko je vidio odreći se užitka, pa ćemo tako i začiniti povrće i pojesti krafnu. Malo pomaže papir na koji stavljamo gotove krafne nadajući se čudu. Nažalost, moj je račun pokazao kako papir upije samo 4% ulja kojeg su one popile.
I tako malo po malo, čovjek u svoj jelovnik uvodi masnu hranu bogatu energijom. S obzirom na to da danas većinom nismo tjelesno aktivni, nepotrošena se količina skladišti, a gdje drugo nego oko struka. :)
Ako se danas baš želite osladiti kolačem od dizanog tijesta, pojedite buhtlu. Tijesto je slično ili isto kao za krafne. Ne peku se u dubokom ulju, pa su tako manje kalorične od krafni.
Skriveno degradiranje masti
Nepoželjne promjene na mastima, procesi užeglosti, odvijanju se, htjeli mi to ili ne, u hrani koju jedemo. U nekoj hrani su promjene manje, a u drugoj više intenzivne. Namirnica koja ima više antioksidanasa je stabilnija; otpornija na ove nepoželjne promjene. Tako je ekstra djevičansko maslinovo ulje koje obiluje antioksidansima stabilnije i kvalitetnije od onog običnog maslinovog ulja.
Da, da, u tome je tajna
Stabilnost masti, između ostaloga, određuje rok valjanosti gotovog prehrambenog proizvoda. Tijekom vremena dolazi do oksidacije masti, pa svakako nije poželjno na akciji kupovati proizvode pred istekom roka valjanosti.
Što je s ribom? Osjetljive na oksidaciju su vrijedne omega-3 masne kiseline iz plave ribe, pa je izuzetno važno kupovati svježu ribu iz sinoćnjeg ulova. A što ako je riba zamrznuta? Zamrzavanjem se samo usporavaju procesi oksidacije masti, no oni se potpuno ne zaustavljaju. Najbolje se odbojni okus užegle masti osjeti jedući skušu koja je bila zamrznuta.
Promjene zbog zagrijavanja ulja
Kada se meso ili riba izlažu visokoj temperaturi, degradiraju i masti koje se u njima nalaze i one koje se koriste za prženje ili pečenje (npr. ulje). Jednako se događa i s prženjem krafni. Pokazalo se kao te promjene doprinose pojavi ateroskleroze.
Zbog promjena odnosa hormona u organizmu, posebno su na nepoželjno djelovanje oksidacije masti osjetljive starije osobe.
Ne bez razloga, kao najprihvatljiviji oblik pripreme mesa, ribe, jaja i dr. preporučuje se kuhanje. Koristi se niža temperatura, pa se mast iz namirnice mijenja manje. Uz to, kuhane namirnice su lakše probavljive.
Ne znači to da se ne smije jesti pečeno meso ili meso s roštilja. Načine pripreme hrane treba izmjenjivati, svakodnevno jesti voće i povrće, koristiti kvalitetna ulja i začinske biljke koji svojim antioksidansima štite naše srce i krvne žile.
Dobar tek!