„Ma šta ti to radiš“, upitam svoju prijateljicu kod koje sam nedavno bila na ručku.
„Važem porciju“, odgovori zaokupljena vagom.
Nisam željela ništa komentirati jer u gostima sam uvijek „van službe“.
Usput, moram reći da je bolonjez bio savršen.
Ljudi su, čini mi se, previše opterećeni gramima mesa, šećera ili masti, brojanjem kilokalorija, čitanjem deklaracija i čime još sve ne. Posebno je ta ludavica zamjetna sada u sezoni dijeta.
Iskreno govoreći, ne znam čemu sve to. Zašto se zamarati nečim što uopće nije potrebno?
Bespotrebna briga
Energetsku vrijednost jelovnika izračunavaju nutricionisti koji rade u bolnicama, dječjim vrtićima, domovima za starije osobe i sl. Moraju se poštivati zakoni i standardi kada se osmišljavaju jelovnici u različitim institucijama.
Ja energetsku vrijednost jelovnika izračunavam sportašima u posebnom režimu treninga i prehrane. Čisto iz razloga da ne izađu iz zadanih gabarita. Individualan pristup vrhunskim sportašima traži timski rad trenera, nutricionista, liječnika, fizioterapeuta i sl. i uistinu nije svejedno što se, koliko i kada jede.
Ima ljudi koji se pak opterećuju sastavom hrane. Kući proučavaju literaturu tražeći namirnice bogate vitaminom E, cinkom, likopenom ..., a u dućanu se čitajući deklaracije smrzavaju u hlađenom dijelu s kobasicama i salamama.
Nisam od tih. Ili bih stvarno trebala povjerovati baki koja bi znala reći da sam „ulje sri vode“? Sama sam sebi normalna. Ili sam se već na sebe navikla? :) Moja tjedna kupovina u supermarketu traje pola sata. Od toga 15 minuta potrošim čekajući u redu na blagajni.
'Prava hrana nema deklaraciju'
… reče jednom netko pametan. I doista. Limunu, jabuci, svinjskom butu, palamidi, jajima mrkvi, zelenoj salati ili krumpirima deklaracija niti ne treba. Kada neprerađene namirnice čine osnovu naše prehrane, onda se ne opterećujemo sadržajem boja, konzervansa, pojačivača okusa i drugih aditiva. Pet grama ugljikohidrata gore - dolje, ne igra značajnu ulogu.
Naravno da moramo kupiti mlijeko, tjesteninu, kefir i sir, no to su proizvodi dobiveni minimalnom preradom sirovina i, da budem iskrena, ne marim za ono što piše na njihovoj vrećici, kutiji ili boci.
A što ako trebam smršaviti?
Čak i ako trebate smršaviti, ne trebate se opterećivati kalorijama, količinom masti niti prisutnošću vitamina B6 u jelovniku. Odmah to na počeku svakog savjetovanja kažem svojim klijentima. Ljudi ostanu u čudu. „Kakva je to dijeta bez dijete“, često se pitaju. Tijekom mršavljenja čovjek nikako ne bi smio gladovati već naučiti kvalitetno se hraniti. Uvjerena sam da je glavni razlog debljine nekvalitetna prehrana.
Baš mi se jučer javila jedna moja draga klijentica s Čiova. U malo više od mjesec dana je izgubila 2.5 kg. Bez vaganja i brojanja kalorija. I sve to u doba Adventa i silnih slatkih napasti i izazova.
Da. Moguće je. Treba uvesti red u svoj život i prehranu i vratiti se neprerađenim odnosno minimalno prerađenim namirnicama. U praksi to znači da ujutro za doručak na kruh umjesto salame li paštete stavimo nemasnu šunku. Zašto za ručak na poslu umjesto hrenovke u lisnatom ne pojesti salatu od tvrdo kuhanog jaja, radiča i matovilca? Umjesto kupljenih ćevapa u lepinji, daleko je bolje za večeru sebi pripremiti povrtnu juhu i pileća prsa pržena u tavi „na naglo“ s kuhanim špinatom i krumpirom.
I naravno, s jelovnika valja izbaciti sve čokolade, kekse, bombone, kolače … Kod dijete „nema labavo“. Ne vjerujem u „lajt“ slatkiše. Umjesto svih tih čuda jednostavno za jutarnju i popodnevnu užinu zimi pojedite jednu jabuku, kivi, krušku ili naranču, a ljeti 2, 3 marelice ili malu zdjelicu jagoda, ribizla, borovnica i sl.
Ovako s čestim manjim obrocima čovjek jede kvalitetno i ne dovodi se u stanje pregladnjelosti.
Bezbroj je dobrih ideja kako osmisliti kvalitetne obroke. Svi smo mi različiti i prehranu prilagođavamo svom dnevnom ritmu, no kada postoji dobra volja potrudit ćemo se i uspjeh ne može izostati.
Kod mršavljenja se prvo moraju steći dobre prehrambene navike i u svakodnevni život uključiti tjelovježbu. „Kili“ sigurno idu dolje nekoliko mjeseci. Ljudi smršave 20-tak kilograma u godinu dana, a da kuhinjsku vagu nisu ni uzeli u ruke.
Kada mršavljenje zastane onda od koristi može biti jelovnik određene energetske vrijednosti i poznatog sastava hranjivih tvari. No tada vaganje namirnica ne predstavlja problem niti stvara stres. Ono je samo nijansiranje, poput „finog uštimavanja glazbala“.
Ni često vaganje nema smisla
Preporučljivo je mršaviti oko 2 kilograma mjesečno. Umjesto svakodnevnog druženja s vagom važnije je usvajati dobre prehrambene navike i biti tjelesno aktivan. Mršavljenje je samo po sebi izazovno i nema smisla dodatno se opterećivati nečim što nije od presudnog značaja. Dovoljno je vagati se jedan put mjesečno. Sve češće od toga čini nepotreban stres.
Ako ste se prepoznali u ovoj priči, opustite se. Ne opterećujte se vaganjem, sastavom hrane i čitanjem deklaracija. Uvedite male a istodobno trajne pozitivne promjene u svoju prehranu već danas. Za zdravlje nam ništa ne bi trebalo biti teško.
U ovoj novoj godini želim vam dobro zdravlje, hrabrosti za prihvaćanje novih izazova i uživanje u plodovima svoje upornosti i ustrajnosti.
Vaša Vesna