Čitam neki kad kako su u Sjevernoj Koreji hrenovke statusni simbol. Služe se u luksuznim restoranima. Iskreno, ne znam kad sam ih zadnji put jela. Sigurno tome ima 25, 30 godina. Sjećam se kako nam je jednom ljeti majka za ručak skuhala hrenovke iz konzerve. To joj je vjerojatno bilo najjednostavnije. Jer, trebalo je preživjeti kilometarsko klipsanje kući s plaže s djecom i "ful opremom" po onom najvećem zvizdanu. Te su nam hrenovke bile "wow" - čista egzotika, jer su u našu kuću svraćale samo "kad' bi jadne zalutale". Svake prijestupne.
Doista, kad smo gladni, teško je misliti o kvalitetnoj prehrani. Nemamo vremena kuhati. Zgrabimo prvo što nam dođe pod ruku; lisnato, "jednu malu" čokoladicu …
Ipak, trebali bismo malo više brinuti o sebi, svome zdravlju i prehrani. Po 'ko zna koji put ponavljam kako nam ne smije biti svejedno što stavimo "u kljun".
Hrenovke
"Teta Marica za večeru jede hrenovke", kaže mi majka za svoju prijateljicu koja ima šećernu bolest.
"Hrenovke!?", ostanem u čudu.
"Je, je. Na listi su joj preporučene hrane."
Ne znam kako su se hrenovke našle na tome popisu. Ja ih nikada ne bih preporučila šećernim bolesnicima. Ma, ne samo njima. Nikome. "Što ne bi sam pojeo, nemoj dati ni gostu.", bilo je geslo mojih dragih kuhara u hotelima gdje sam radila. Toga se i sama držim.
Priznajem da me nekad uhvati želja za "parizerom", paštetom i hrenovkama, ali čim se sjetim što je u njima, želja me brzo mine.
Hrenovke se mogu raditi od pilećeg, purećeg, goveđeg ili svinjskog mesa ili njihovih kombinacija. U nekima ga je manje, u nekima više; 75, 91, 95% ... Uglavnom se radi o mesu niže kvalitete, onom koje ostane na kostima nakon tranširanja, no tu su još masno tkivo, kožice, krvne žile i sl.
No, nemojte prerano očajavati. Tek smo na početku priče. U hrenovkama može biti vode (!), mlijeka u prahu (da se poveća sadržaj bjelančevina), bjelančevina soje i pšenice (opet da se poveća sadržaj bjelančevina, no ovoga puta da to bude jeftinije), te naravno aditiva (pojačivača okusa, konzervanasa, zgušnjivača …). Sigurno nitko neće umrijeti od 2 hrenovke, no bespotrebno je iz dana u dan filati se kojekakvim aditivima.
E da. Neki nazivi hrenovki mogu prosječnog potrošača zbuniti. Tako jedan naš proizvođač nudi "pileće hrenovke" u kojima je 18 % masnog tkiva svinje! Vjerojatno je sve po zakonu i PS-u, ali ipak …
Trebalo bi nam valjda biti jasno da se s obzirom na sastojke hrenovki, ne mogu očekivati bajne nutritivne vrijednosti. Usporedbe radi, hrenovke imaju 20-tak posto masti - duplo više nego svinjski odresci.
Složit ćete se sa mnom da one šećernim bolesnicima nikako nisu hrana za poželjeti.
A cijena? Ruku na srce, sve u svemu, hrenovke su ekstra skupe. Za kilogram treba izdvojiti od dvadesetak do preko četrdeset kuna!!! Pa zar nije pametnije za 20 kn kupiti kilogram srdela ili za 40 kn kilogram svinjskog buta bez kosti? Ja sam uvijek za hranu "po starinsku". Ne treba čitati deklaracije, a još se pošteno najedeš k'o čovjek.
Moje ideje za brzinski ljetni ručak su:
- kuhana jaja, krastavci kao salata, crni kruh
- jaja popržena s lukom, rajčicom i paprikom, zelena salata, crni kruh
- rajčice punjene svježim sirom, crni kruh
- salata od zelene salate, rajčice i krastavaca s dodatkom kockica mladog sira, crni kruh (i ne mora)
Hrenovke u lisnatom
Hrenovke u lisnatom su cirkus za sebe. "Dušu dalo za udebljati se." Lisnato je krcato bijelim brašnom i mastima. Plus toga, te masti mogu imati trans masne kiseline koje su "smrt" za srce i krvne žile.
Prosječno, hrenovka u lisnatom ima 300 kcal. Često se kupuje ujutro na putu od kuće do škole ili posla. Međutim, daleko je bolje za doručak pojesti 75 g crnog kruha, 30 g polutvrdog sira, 150 g krastavca i popiti nezaslađeni čaj. Nutritivna kvaliteta ovog obroka daleko je bolja od hrenovke u lisnatom, a energetska je vrijednost čak i malo niža.
Ništa bez čokolade
Jeste li i vi kao djeca imali nekog u Njemačkoj? One okrugle žvake su bile "san snova". Još mi je njihov okus u ustima. A tek čokolada s punjenjem od jagoda. Mmmmm. E tu čokoladu bismo brat, sestra i ja posebno pazili. Držali smo ju u sobi među važnim stvarima, svaki treći dan uzeli bismo samo po kockicu i računali koliko nam još ostaje do kraja.
"Ma tko se može zaustaviti na kockici", reći ćete.
Nije problem kockica dnevno, problem je kada se cijela čokolada smaže već na samom početku turske sapunice.
Još malo brojeva. Sto grama čokolade sa 35 % kakaa nosi 565 kcal.
Mišljenja sam kako je pametnije prije "Fazilet i njezinih kćeri" ili "Istanbulske nevjeste" normalno večerati. Popržite 200 g srdela (neto), skuhajte 200 g blitve i 100 g krumpira, začinite to s malo ulja i dobili ste obrok od oko 570 kcal. Zar ovo nije bolje od čokolade? Tu su i bjelančevine i ugljikohidrati, vlakna, vitamini i minerali, antioksidansi i omega-3 …
Nadam se samo da ne govorim sve ovo "u prazno", jer mnogi nikoga ne slušaju. Opet će po svome u dućanima natovarit' kolica kojekakvim prerađenim čudima. A glavno je da se diže halabuka oko bolničke prehrane. Čudan smo mi svijet. Doma živimo na paštetama, salami i hrenovkama, a u bolnici glumimo veliku gospodu i svjetske gastro znalce...
Nedostaje li vam ideja za hranjive i zdrave obroke, slobodno se inspirirajte na mom Instagram profilu EatToSlim.