Vitamin A poznati je antioksidans. U namirnicama životinjskog porijekla najčešće je prisutan kao retinol (aktivni oblik), dok se u mnogim vrstama voća i povrća javlja u obliku fitonutrijenata karotenoida, od kojih je najpoznatiji betakaroten.
To su prekursori vitamina A, što znači da ih ljudski organizam pretvara u aktivni oblik vitamina A, ali ne sve unesene količine.
Ovaj vitamin ima mnogo uloga u organizmu, primjerice, nužan je za pravilan rast i razvoj svih stanica te je važan za zdravlje očiju, a ključan je i za održavanje primjerene imunosne funkcije.
Gdje ćete ga naći
Preporučeni dnevni unos (RDA) ovog vitamina za žene je 700, a za muškarce 900 mikrograma. Gornja granica dopuštenog unosa (UL) za oba spola je 3000 mikrograma. U razvijenim zemljama lako je dobiti njegove dovoljne količine prehranom, no u riziku od manjka mogu biti vegani, alkoholičari, pretili ljudi, starije osobe i djeca od četiri do 18 godina.
Vitamin A spada među vitamine topive u mastima, pa će se njegova apsorpcija poboljšati ako se jede s masnoćama. Iz hrane životinjskog porijekla dobit ćemo i jedno i drugo. Glavni prehrambeni izvori vitamina A su iznutrice, osobito jetra, u samo 85 grama može biti od 1500 do 9000 mikrograma. Slijede mlijeko i mliječni proizvodi, žumance, riba. Od biljnih namirnica najbolji su izvori batat (1 srednji batat ima oko 1000 mcg), bundeva (pola šalice = 950 mcg), mrkva (pola šalice = 680 mcg), špinat (pola šalice = 570 mcg).